Hoće li 'pasti' dio zakona kojim će se ocjenjivati profesori? Jednu odredbu sindikati poslali na Ustavni sud

Od Nove godine trebalo bi započeti ocjenjivanje učinkovitosti rada javnih službenika, što uključuje i one u školama i na fakultetima. Oni s najvišim ocjenama dobivat će povišicu plaće, a za one koji dobiju ocjenu ‘ne zadovoljava’ propisana je mjera – otkaz. Upravo je ovo potonje, smatraju dva sindikata, neustavno i opasno. Pa su ovog četvrtka Ustavnom sudu podnijeli zahtjev za ocjenom ustavnosti te odredbe Zakona o plaćama.

Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja (NSZVO) i Školski sindikat Preporod u četvrtak su predali za za ocjenu ustavnosti dijelova Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama koji se tiču ocjenjivanja zaposlenika.

Za ocjenu ‘ne zadovoljava’  – otkaz

Ovim se zakonom uvodi ocjenjivanje javnih službenika i to od 1. siječnja 2025., s time da će zaposlenici prve ocjene dobiti početkom 2026. Ocjene učinkovitosti rada će biti ‘izvrstan’, ‘naročito uspješan’, ‘uspješan’, ‘zadovoljava’ i ‘ne zadovoljava’. Svaka od tri najviše ocjene donosi bodove koji zaposleniku osiguravaju povišicu plaće. S druge strane, ocjena ‘zadovoljava’ ne donosi bodove, a zaposleniku koji je ocijenjen ocjenom ‘ne zadovoljava’ prestaje služba redovitim otkazom. Upravo je ovo potonje – da zaposlenici mogu dobiti otkaz za ocjenu ‘ne zadovoljava’ – neustavno, smatraju spomenuti sindikati.

– Za nas su Uredba o ocjenjivanju na ovaj način na koji je predložena, kao i onaj dio Zakona o plaćama koji je dao temelj za njeno donošenje – neprihvatljivi. Smatramo da mogu biti potencijalno štetni, jako opasni za zaposlenike u sustavu i zato danas ovdje radimo prvi korak u preveniranju svih potencijalnih problema koje mi vidimo da bi ovakav sustav ocjenjivanja mogao prouzročiti. Danas ćemo ovdje predati zahtjev za ocjenom ustavnosti jedne konkretne odredbe Zakona o plaćama koji govori o mogućnosti otkaza u slučaju da zaposlenik bude ocjenjen ocjenom ‘ne zadovoljava’. Smatramo da ta odredba Zakona, na kojoj se temelji sama Uredaba o ocjenjivanju, ne prolazi test ustavnosti, ona nije prikladna, nije nužna i nije razmjerna ciljevima koji se Zakonom žele postići. Ona ni na koji način u samom Zakonu nije obrazložena i stoga danas podnosimo zahtjev da Ustavni sud ispita njezinu ustavnost, rekao je glavni tajnik NSZVO-a Matija Kroflin.

Kroflin: Najveći problem je mogućnost pritiska kod ocjenjivanja

Kaže i da uredba koja je donesena ne regulira ništa vezano uz kriterije niti postupke, uz pravni lijek zaposlenika ako su nezadovoljni ocjenama. Upitno je, kaže, hoće li i ministri pravilnicima moći to razraditi.

– Riječ je o problemu mogućnosti pritiska – naši sindikalni povjerenici ponekada nisu na istoj razini s ravnateljima škola ili dekanima. Dapače, oni upozoravaju na nezakonite postupke, na loš odnos prema zaposlenicima, ulaze u sukobe s tim istim čelnicima koji će u velikoj mjeri utjecati na njihovu ocjenu. To je ozbiljan problem, taj sustav onda mora biti jako dobro definiran i razrađen da se to prevenira. Mi imamo situaciju da naši sveučilišni profesori i znanstvenici često progovaraju bitnim društvenim i političkim pitanjima – hoće li se oni usuditi progovarati o takvim pitanjima, hoćemo li mi imati sveučilišnog profesora koji će nam pomoći, primjerice, zahtjev za ocjenu ustavnosti, ako zna da mu nad glavom potencijalno visi otkaz. Jer će netko raditi pritisak na dekana, a dekan će onda putem ocjenjivanja vršiti pritisak na njega. Puno je tu slojeva mogućih zloupotrebe i problema. Zato taj aspekt otkaza je po našem sudu neustavan jer ne prolazi test primjerenosti, nužnosti pa ni razmjernosti, naveo je Kroflin.

Stipić: Sindikati su propustili priliku da ovakav Zakon ne bude donesen

Željko Stipić, čelnik Školskog sindikata Preporod kaže da se na zahtjevu dosta radilo jer je riječ o složenoj priči. Podsjetio je i da su zbog iste materije ranije ove godine organizirali prosvjed.

– Kada smo prvi puta saznali da se ide s tim, ja sam ga nazvao zakonom opasnih namjera i on to stvarno jest s pozicije Vlade. S pozicije sindikata, ovo je zakon propuštenih prilika. Naime, sindikati javnih službi su propustili jako puno prilika da zapravo ovakav Zakon ne bude nikada donesen. Jer sindikati javnih službi imaju takve alate koji su se pokazali efikasnim u nekoliko situacija kada su neke druge Vlade pokušale problematična rješenja gurati u sustav javnih i državnih službi. Podsjetio bih da su sindikati javnih službi 2014. skupili skoro 650.000 potpisa i na taj način spriječili outsourcing u javnim službama koji je namjeravala napraviti Vlada Zorana Milanovića. Ovo nije ništa manje opasno, dapače. Ovo su rješenja koja će dugoročno promijeniti situaciju s radom u državnoj i javnoj službi, naveo je Stipić.

Dodaje i da je na tekstu zahtjeva radila nekolicina profesora s Pravnog fakulteta, a njegov autor je Đorđe Gardašević, profesor ustavnoga prava. Ispred zgrade Ustavnog suda kazao je i da će njihova bitka trajati sve dok se ‘ovi odozgo ne oglase’.

–  Znamo da oni nisu nešto pretjerano skloni sindikatima, pokazalo se to više puta, ali kaže naš narod – do jednoć. Nadamo se da će ovo biti taj trenutak. I kada će se, zahvaljujući upravo odluci Ustavnoga suda, morati stornirati ova odredba u Zakonu, na neki način vratit ćemo se na ono stanje koje imamo i danas. To je rečenica koja mi je nekako najviše ostala kada sam zadnji puta jutros prelistavao tekst. Vidio sam da je jedan od razloga kako Vlada objašnjava zašto idu na donošenje ovakvog Zakona taj da žele učiniti rad u javnim službama atraktivnijim i da se ljudi više odlučuju za rad ondje. I onda im uvedeš treću mogućnost otkaza – pametnome dosta, kazao je Stipić koji je ranije objasnio da je ovo treća mogućnost otkaza jer su prve dvije propisane Zakonom o radu i Zakonom o odgoju i obrazovanju.