Izašla je prva analiza cjelodnevne, napravio ju je sindikat: Najviše ih zabrinjava jedan problem

Prva godina eksperimentalnog programa cjelodnevne škole je iza nas. Prema riječima ministra Radovana Fuchsa, analiza podataka i zadovoljstva učenika, nastavnika i roditelja je u tijeku te će rezultati biti poznati naknadno. No, Sindikat hrvatskih učitelja objavio je kako su oni napravili vlastitu analizu čije su detalje otkrili vrlo šturo. Najviše iz zabrinjava problem pada ocjena kod učenika u većim školama. Predsjednica SHU-a Sanja Šprem otkrila nam je neke ključne dijelove analize sindikata.

U 62 osnovne škole diljem Hrvatske završila je prva godina eksperimentalnog programa cjelodnevne škole. I dok se na kapaljku mogu čuti dojmovi određenih škola, ponajviše od strane ravnatelja, a onda i nastavnika, Sindikat hrvatskih učitelja objavio je prvu i, za sada, jedinu analizu eksperimenta cjelodnevne. Dijelove analize objavili su na svojim službenim stranicama, a mi smo o tome razgovarali s predsjednicom SHU-a, Sanjom Šprem.

– Važno je napomenuti da nismo htjeli objaviti detaljnu analizu odmah, već želimo pričekati da Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih kako bismo onda mogli usporediti naše i njihove podatke. Želimo vidjeti podudaraju li se rezultati, ali i sami dijelovi analize. Mi smo se fokusirali na šest glavnih područja koja smo ispitivali i kao glavne probleme možemo izdvojiti razliku u uspješnosti provođenja projekta vezano uz broj učenika u ustanovi, opterećenost nastavnika kao i razlike u općem uspjehu učenika te njihovom ponašanju, istaknula je Šprem.

‘Ono što najviše brine je pad za čak jednu ocjenu iz predmeta kao što su Hrvatski i Matematika i to u većim školama’

Napomenula je kako njihova analiza ne obuhvaća sve 62 škole u kojima se provodio eksperiment, već da su prikupili podatke samo iz određenog broja škola. Naglasila je i kako će potpunu analizu SHU objaviti nakon što MZOM objavi svoju analizu i da će biti zanimljivo vidjeti koliko će se te dvije analize podudarati.

– Ono što najviše brine je pad za čak jednu ocjenu iz predmeta kao što su Hrvatski i Matematika i to u većim školama. Učenici u većim školama imaju problema s ponašanjem. Tako da se može zaključiti kako infrastruktura utječe na cijelu situaciju. Neke škole u eksperimentu nemaju prostorne i materijalne uvjete za provedbu i zaduženja nastavnika su drugačija, odnosno puno lakše je zadužiti učitelje točnije u manjim školama, nego u većim. U većim školama se planirane pauze učenika ne odvijaju prema predviđenom planu, što negativno utječe na učenike i sam odgojno–obrazovni proces u školi, rekla nam je Šprem.

‘Važno je da analiza bude objektiva, a ne da imamo samo hvalospjeve’

Dodala je i kako je ‘važno da analiza bude objektivna’. Kaže kako je ‘cilj da se one stvari koje ne funkcioniraju promijene i da eksperiment bude uspješniji’, a ne da ‘imamo samo hvalospjeve’. U konačnici, ta analiza imat će dugoročnu refleksiju dugoročnu na cjelokupno obrazovanje, poručila je Šprem. Rezultate analize SHU je predstavio i na sastanku predstavnika Matice hrvatskih sindikata s predstavnicima Radne skupine za oporavak i otpornost (RECOVER) te Glavne uprave za gospodarske i financijske poslove (DG ECFIN) na kojem se razgovaralo o provedbi Nacionalnog plana oporavka i otpornosti vezano uz odgoj i obrazovanje. O tome su izvijestili na svojim službenim stranicama te ukazali na još neke probleme s kojima se susreće eksperimentalni program cjelodnevne nastave.

– Od deset najvećih gradova u Republici Hrvatskoj u projekt je uključena tek jedna škola u gradu Zagrebu i tri u Osijeku. Nisu zastupljene sve županije u jednakom omjeru, a u Istarskoj županiji, primjerice, ni jedna škola nije uključena u projekt. S obzirom na to da je projektom obuhvaćeno nešto manje od dvanaest tisuća učenika osnovnih škola, rezultati projekta nakon prve godine provođenja neće pružiti objektivnu sliku koja bi trebala biti ključna smjernica za doradu projekta kako bi njegova eventualna implementacija u sve osnovnoškolske ustanove bila uspješna, navodi se u priopćenju SHU-a.

Čeka se objava rezultata analize cjelodnevne MZOM-a

Dodaju i kako, iako im je odobreno da sudjeluju u eksperimentu, neke škole ‘nemaju osigurane adekvatne uvjete za boravak u školi tijekom predviđenih pauza’.

– Opterećenost učitelja pojedinih predmeta neposrednim odgojno–obrazovnim radom u programu A1 i obaveznom dijelu programa A2 je prevelika, pa broj sati kojima učitelj može biti zadužen radom s učenicima cijelog razrednog odjela sada iznosi do 26 sati. Sindikat hrvatskih učitelja je argumentirao potrebu pripremanja učitelja za neposredni odgojno–obrazovni rad u obveznom dijelu programa A2, što je Ministarstvo i prihvatilo. Problem postoji i u definiranju sati predviđenih za obavljanje poslova razrednika. Iako se broj sati za obavljanje poslova razrednika povećao i iako se taj rad stimulira, ni jedan od tih sati u projektu nije osnova za izračun ukupnog tjednog radnog vremena, što je nepovoljno za učitelje, navodi SHU.

A kada će MZOM objaviti svoju analizu, teško je prosuditi. Još je krajem prvog polugodišta u prosincu 2023. godine ministar Radovan Fuchs rekao kako se veseli rezultatima analize cjelodnevne koji će se, kako je rekao tada, ‘napraviti na kraju ove školske godine’. Nedavno je potvrdio kako su analize podataka i zadovoljstva učenika, nastavnika i roditelja u tijeku, no nije otkrio kada bi rezultati mogli biti objavljeni.