Jesu li nastavnici spremni i na štrajk zbog koeficijenata? Evo što kažu u našoj anketi

Ovog četvrtka sindikatima je istekao rok da dostave svoje primjedbe na prijedlog uredbe o koeficijentima. Školski sindikat Preporod i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja još su prošli tjedan najavili prosvjed zbog nezadovoljstva prijedlozima. Tada su istaknuli kako nije isključena i mogućnost štrajka, a prema anketi koju smo proveli na portalu većina sudionika spremna je i na taj potez.

Posljednji štrajk u školama 2019. bio je jedan od najduljih štrajkova u javnom sektoru. Povod su bili koeficijenti; nastavnici su bili ustrajni u tome da se njihov koeficijent izjednači s koeficijentom asistenata na fakultetima.

Većina u anketi spremna je i na štrajk

Nešto više od četiri godine kasnije – novo nezadovoljstvo koeficijentima. Vlada donosi novu uredbu o koeficijentima, ali ovog puta buni se samo dio sindikata u školstvu – Sindikat Preporod i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja za petak u podne najavili su na Markovom trgu prosvjed pod parolom ‘Reforma svih reformi  – nedovoljan 1’.

– Ne najavljujemo štrajk, najavljujemo prije toga prosvjed, što ne znači da isključujemo i ovo drugo, poručio je Stipić na prošlotjednoj konferenciji za medije.

Na portalu srednja.hr ovih je dana bila aktualna anketa s pitanje ‘Biste li bili spremni štrajkati zbog predloženih koeficijenata?’. Ukupno je, do trenutka pisanja ovog teksta (8. veljače 2024. u 10:16) u anketi sudjelovalo 3.583 čitatelja. Većina je, izgleda, spremna na taj potez. Opciju ‘da, smatram predložene koeficijente u školstvu sramotnima’ odabralo je 77 posto. Da će plaća dobro rasti kroz predložene koeficijente smatra 12,8 posto sudionika ankete, dok ih je nešto više od 10 posto reklo da bi još moralo promisliti o sudjelovanju u eventualnom štrajku.

Dva većinska sindikata nisu podržala prosvjed, ali traže viši koeficijent

Podsjetimo, kada je u pitanju osnovno i srednje školstvo, dva ključna povoda za prosvjed u petak su razlike u koeficijentima na određenim radnim mjestima u školama i tim istim radnim mjestima u drugim službama. Primjerice, predloženi koeficijent radnika u školama je 1,97, a tajnika drugdje 2,35. Drugi su razlog nezadovoljstva predloženi koeficijenti učitelja i nastavnika.

– Vi nemate radnika u javnim službama koji bi imao tu stručnu spremu, radio tako složen i odgovoran posao, radio u takvim uvjetima, a da pritom taj radnik ima ovako nizak koeficijent. I tu očekujemo ozbiljan iskorak Vlade. Svjesni smo da je učitelja velik broj, ali to nije nikakav alibi da se ne ispravi ova nepravda, navodi Stipić.

Sindikat hrvatskih učitelja i Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama nisu podržali prosvjed. No imaju zamjerke na uredbu o koeficijentima i traže da se nastavnici prebace u viši, osmi platni razred u kojemu bi njihov koeficijent bio iznad 2,0.

– Mi smo krenuli s pozicijom 10 posto za nastavnike pa smo kroz razgovore u radnim skupinama došli do povećanja 11,11, pa 12,4 i sad je konačno prijedlog 13,4 posto. Međutim prebacivanjem u platni razred osam, nastavnici bi došli do 15 posto rasta plaća, rekla je proteklog tjedna Nada Lovrić, predsjednica srednjoškolskog sindikata.

Inače, prosječna plaća za učitelje u osnovnoj školi je nakon zadnjeg povećanja 1.325 eura, a u srednjim školama iznosi 1.398 eura. Medijalni iznosi ne razlikuju se puno, a možete ih vidjeti ovdje.