Sindikati prihvatili ponudu Vlade: Očekuje se da će prosječan rast plaća biti oko 17 posto

Sindikati javnih službi su odlučili – prihvaćaju Vladinu ponudu za povećanje osnovice te ostalih povećanja dodataka na plaću. Potpisivanju Dodatka III. Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama pristupit će deset od 11 sindikata javnih službi. Jedini sindikat koji je odbio ponudu je sindikat Preporod. Ostali su pristali na povećanje postojeće osnovice za 45 eura, rast božićnice za 70 eura te uskrsnice u iznosu od 100 eura. Uz to će dobiti i dodatno povećanje kroz koeficijente koji bi se s novom uredbom trebali povećati. No, ako se uredba o koeficijentima ne donese do 1. ožujka, ići će se u nove pregovore oko rasta osnovice.

Deset od jedanaest reprezentativnih sindikata javnih službi prihvatilo je ponudu Vlade oko povećanja osnovice i rasta ostalih dodataka koji se tiču zaposlenih u javnoj službi. Jedino su članovi sindikata Preporod odbili Vladinu ponudu koja je nudila rast osnovice od pet posto, odnosno povećanje osnovice za 45 eura što će biti vidljivo već na plaći u studenome, odnosno primijenit će se na plaću za listopad. Uz to ide i povećanje božićnice s 232 eura na 300 eura, uskrsnica od 100 eura te dodatno povećanje plaće kroz koeficijente za 2024. što bi, prema projekcijama Vlade, u prosjeku trebalo biti 12 posto.

Sindikati su tražili i ‘osigurač’ vezano uz uredbu o novim koeficijentima. Ako ta uredba ne bude donesena do 1. ožujka 2024. i ako se neće vidjeti njeni rezultati, onda će se ići u nove pregovore oko visine osnovice. Da će potpisati odluku o Dodatku III Temeljnog kolektivnog ugovora, koji podrazumijeva navedene promjene oko rasta plaće, složili su se iz Sindikata hrvatskih učitelja i iz Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske pa i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja koji su prošlog tjedna organizirali prosvjedni skup vezano uz plaće.

‘U travnju iduće godine trebalo bi dovesti do prosječnog rasta plaća od 17 posto’

– Rast osnovice od pet posto, a u slučaju da se ispune obećanja Vlade o dodatnom rastu plaća kroz novi sustav koeficijenata, u travnju iduće godine trebao bi dovesti do prosječnog rasta plaća od 17 posto, pet posto sada kroz rast osnovice svima i 12 posto prosječno kroz novi sustav koeficijenata. Sindikat je sve navedeno procijenio kao smisleni prvi korak u postizanju cilja po pitanju rasta plaća u ovoj i idućoj godini, a sada očekujemo da nas Vlada u što krećem roku upozna s novim sustavom koeficijenata u znanosti i visokom obrazovanja i uvaži naše zahtjeve. Nužan je rast koeficijenata svih radnih mjesta u sustavu pri čemu će Sindikat poseban naglasak staviti na rast plaća mladih, a neće dopustiti ni daljnje zanemarivanje najiskusnijih u sustavu od kojih se u ovom trenutku očekuje da implementiraju brojne reforme, priopćili su iz Sindikata znanosti.

Dodali su kako od premijera i cijele Vlade očekuju da prepoznaju važnost sustava znanosti za ‘ekonomski i društveni razvoj ove zemlje’ te da za zaposlenike u sustavu osigura primjeren materijalni status u odnosu na ostatak društva. Uz to, najavili su i kako će u narednim tjednima nastaviti s planiranim aktivnostima.

– Cilj je upozoriti na neadekvatnost plaća u sustavu, a ako usprkos tome naš sustav ne dobije zasluženi položaj, Sindikat se neće libiti iskoristiti sve oblike industrijskih akcija, uključujući i štrajk, kako bi zaštitio interese svojih članova, poručili su iz Sindikata znanosti.

‘Prilika je to kako bismo konačno kroz pregovore, a ne kao uvijek do sada kroz štrajkove i prosvjede povećali plaće’

U NSZSŠH-u 61 posto članova prihvatilo je Vladinu ponudu, dok je njih 39 posto odbilo. Predsjednica sindikata Nada Lovrić u priopćenju je istaknula kako je prihvaćanjem ove ponude smjer ‘i više nego jasan’, a to se odnosi na koeficijente. Podsjetimo, Lovrić je nakon posljednjeg sastanka Vlade i sindikata objasnila kako rast koeficijenata ne znači da će svi zaposlenici u obrazovnom sektoru dobiti 12 posto veću plaću, već da će netko će dobiti pet posto više, netko 14 posto više i da o tome treba voditi računa u budućnosti.

– Prilika je to koja se ne propušta kako bismo konačno kroz pregovore, a ne kao uvijek do sada kroz štrajkove i prosvjede povećali plaće zaposlenika u obrazovanju. Naši članovi zaslužuju veći rast koeficijenata od ostalih zaposlenika javnog sektora kako bi se konačno bolje pozicionirali u sustavu koeficijenata u javnim službama. U obrazovanje se isplati ulagati, a najbolji način za to je selektivni rast plaća obrazovnih radnika kroz rast koeficijenta. I zato, preduvjeti za ovu borbu su ispunjeni, idemo dalje za veće plaće kroz rast koeficijenata, poručili su iz NSZSŠH-a.

Jedino je sindikat Preporod glasanjem svojih članova donio odluku da neće potpisati Dodatak III Temeljnoga kolektivnog ugovora. Ukupno se izjasnilo 7.251  članica i članova u 411  školskih ustanova, a za potpisivanje Dodatka III. izjasnilo se 35,11 posto, dok je protiv bilo 64,28 posto članica i članova. Podsjetimo, nedavno smo objavili koliko su iznosile plaće u osnovnim i srednjim školama nakon posljednjeg povećanja ovog ljeta, a analizirali smo i rast plaća od velikog štrajka u 2019. godini.