Ništa od pompozno najavljivanog novog Zakona za škole, barem u 2023.: 'Za moju lakovjernost nema opravdanja'

Prije točno dvije godine, u listopadu 2021., održan je prvi sastanak radne skupine koja je trebala izraditi novi ključni akt koji uređuje područje osnovnog i srednjeg školstva – Zakon o odgoju i obrazovanju. Postojeći se je naime, nakon donošenja 2008. mijenjao još 15 puta. No, ni dvije godine kasnije novi Zakon nije ‘ugledao’ svjetlo dana. Ni neće tako skoro. Naime, Ministarstvo je odlučilo, barem za sada, donijeti još jednu izmjenu Zakona.

Od nastavnika, preko ravnatelja i sindikata pa do osnivača škola –  gotovo da i nema dionika obrazovnog sustava koji s nestrpljenjem nije očekivao donošenje novog Zakona odgoju i obrazovanju. Iščekivanje nije bezrazložno, donošenje novog Zakona u periodu od zadnjih par godina najavljuje Ministarstvo znanosti i obrazovanja.

Prije točno dvije godine, u listopadu 2021. održan je i prvi sastanak radne skupine koja je trebala raditi na prijedlogu nacrta novog Zakona. Kako je tada izvijestio Sindikat hrvatskih učitelja, na tom sastanku definirani problemi postojećeg Zakona i pritom otvorena neka pitanja – od cjelodnevne škole, nadzora državne mature, rastućeg broja odlikaša, upisa u škole i dopunskog rada pa do sastava školskih odbora.

No ni dvije godine kasnije novi Zakon nije ‘ugledao’ svjetlo dana. Ni neće ove godine, potvrdilo je to Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Naime, u e-Savjetovanje postavljen je obrazac prethodne procjene za Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju, pa je već iz toga vidljivo da će doći samo do izmjene pojedinih članaka postojećeg Zakona, ne i do donošenja čitavog novog propisa.

Ide se tek u izmjene postojećeg Zakona, iz Ministarstva otkrili što će se urediti

Oni kojima to nije dobro sjelo već su se uključili u javnu raspravu oko obrasca prethodne procjene, mada je riječ o šturom dokumentu u kojem se ukratko iznosi analiza postojećeg stanja. Sudionici javne rasprave traže konkretno obrazloženje zašto se pristupa samo izmjenama i dopunama Zakona, a ne donosi se potpuno novi propis. Pitali smo to Ministarstvo znanosti i obrazovanja (MZO).

– Nacrt teksta prijedloga cjelovitog novog Zakona je gotovo u potpunosti završen, međutim, s obzirom da se radi o temeljnom Zakonu, vezano uz isti potrebno je provesti široku javnu raspravu i ostaviti dovoljno vremena da se u stručnoj  javnosti postigne određeni stupanj suglasja oko nekih rješenja koja su novim Zakonom predložena. Kako bi zbog toga neka rješenja o kojima postoji veliki stupanj suglasja, što prije stupila na snagu, donesena je odluka da se prvo ide s izmjenama Zakona kojima će se regulirati teme poput rada umirovljenika, rada STEM stipendista u školama, i ostale teme o kojima je postignut konsenzus i nije potrebna šira i dulja javna rasprava, odgovaraju nam iz Ureda za odnose s javnošću MZO-a.

Uvjeravaju i da je donošenje novog Zakona, kojim će se regulirati šira pitanja, svakako i dalje u planu ‘te će njegovo upućivanje u proceduru biti predviđeno za iduću godinu.’

Boji li se MZO nezadovoljstva uoči superizborne godine?

Predsjednik Sindikata Preporod Željko Stipić i ranije je bio skeptičan oko svakog novog obećanja Ministarstva da ćemo uskoro ugledati novi Zakon. Pa ne iznenađuje da pozdravlja, kako kaže, višegodišnje petljanije oko donošenja novog akta.

– Izmjene i dopune, umjesto cjelovitog Zakona, upravo su na tome tragu. Je li razlog ovoj promjeni što se napokon uvidjelo, a to su neki predlagali od početka, da se porazmisli o smislenosti postojećeg rješenja prema kojem se osnovno i srednje školstvo uređuje jedinstvenim zakonom ili se iza svega kriju parcijalni interes kao što je npr. želja lokalnih političara da, preko veće kontrole školskih odbora, zagospodare školama ili se radi potkapacitiranosti onih koji su na izradi novog Zakona radili ili o nepovjerenju odgovornih u kvalitetu rada onih kojima je posao oko novog Zakona povjeren ili… Za sve spomenute solucije postoje i nekakve indicije, kaže Stipić za srednja.hr.

Nedvojbeno je da će rasprave oko novog Zakona, kada i ako uopće uđe u javno savjetovanje biti poprilično žustre i da je nemoguće da neće biti nezadovoljnih. Pobuna i nezadovoljstvo oko predloženih zakonskih rješenja, detektira Stipić, svakako ne bi bili dobri u superizbornoj godini, pa i to vidi kao možebitnim razlogom odustajanja.

– Sigurno se moglo i ranije odustati od donošenja novog i prionuti popravci starog Zakona, a ovo bi sigurno olakšalo pojedinim školama rješavanje npr. problema oko rada učitelja i nastavnika koje se po sili postojećeg Zakona ‘potjeralo’ u mirovinu, ali onda se to ne bi uklopilo u našu praksu neodgovornog postupanja. Možda nije jako važno uza sve ovo, ali mene je zaintrigiralo i to što je, samo prije nekoliko tjedana, ministar ne da nije govorio o odgodi nego je, ako dobro pamtim, čak i najavio u skorije vrijeme donošenje novog Zakona, prisjeća se Stipić.

Više je dijelova Zakona koji bi se hitno morali urediti

Kaže da do njega nisu došle informacije što će se kroz izmjene i dopune mijenjati. No ne sumnja da će to, ako ih bude više, svakako ‘kumovati’ tome da će se zainteresirane strane još teže probijati kroz sadržaj Zakona. Stipića pitamo i koji bi dijelovi Zakona, po njemu, morali biti prioritet kod izmjena i dopuna.

– Među svim promjenama koje su najavljene ili na neki način ‘procurile’ spominje se razrađivanje rješenje o stipendiranju studenata za studij onih predmeta koji predaju učitelji i nastavnici onih profila koji nedostaju na tržištu rada. Dugo se već govori o tome kako bi se, kao što se to radi svugdje, učiteljima i nastavnicima koji žele raditi i nakon što su navršili 65 godina, a škola nije u mogućnosti na njihovim radnim mjestima zaposliti stručnjake, omogućilo da rade još godinu ili dvije. Osobno mi se za pomoć u rješavanju ovog problema obratilo nekoliko ravnatelja koji su morali u mirovinu uputiti nekolicinu nastavnika koji su još mogli i željeli raditi, a potom su cijelu godinu krpali nastavu ili s prekovremenim radom ili radom nestručnjaka, apsolvenata ili  s nastavnicima granične stručnosti, kaže Stipić.

U školama se priželjkuje i ukidanje dopunskog rada, kao i djelotvorniji sustav izricanja pedagoških mjera, dodaje. Zaposlenici bi željeli i ‘prohodniji’ sustav napredovanja, kvalitetnije razrađeno stručno usavršavanje te veći utjecaj radnika na upravljanje školom. Prebacivanje pojedinih financijskih obveza s lokalne razine na državu, npr. naknade za prijevoz radnicima u srednjim školama, tema je koja je također otvorena među zaposlenicima škola, veli nam Stipić.

Stipić: ‘Za moju lakovjernost nema opravdanja’

Za kraj, ispričava se svima kojima je u posljednje vrijeme na sastancima ponavljao da će Zakon zaista biti uskoro donesen.

– Vezano uz ovu iznenadnu promjenu, koja se ili dogodila ovih dana ili je za nju, kao u onom vicu o bračnom ‘šaranju’, ministar zadnji saznao, mene je stigla jedna nova obveza. Naime, još do prije koji dan, na sastancima sam papagajski ponavljao kako se na novom Zakonu o osnovnom i srednjem školstvu ozbiljno radi i da je, ako već ne pitanje dana i tjedna a onda svakako pitanje mjeseca, kad će važan propis ugledati svjetlo dana. Nema mi drugi nego se sada treba ispričati jer, kao u Balaševićevoj pjesmi, … i ako su lagali mene i ja sam lagao vas…, jer za moju lakovjernost, barem ne u ovom slučaju, nema ama baš nikakvog opravdanja, kaže za kraj Stipić.