Satničar zagrebačke škole ispričao nam je pojedinosti o tom poslu: 'Raspored sam slagao cijelo ljeto'

Kako bi nastava svake škole, bilo osnovne ili srednje, mogla funkcionirati na najbolji način, potrebno je imati satničara, odnosno osobu koja će organizirati raspored sati. Što je škola veća i ima više faktora koje je potrebno uskladiti, to je posao satničara zahtjevniji. Koliko je zaista zahtjevan taj posao, koji sve čimbenici moraju biti uzeti u obzir te imaju li satničari neke druge povlastice za razliku od drugih nastavnika, ispričao nam je satničar Prirodoslovne škole Vladimira Preloga u Zagrebu.

Gordan Pihač, profesor fizike u Prirodoslovnoj školi Vladimira Preloga u Zagrebu, ujedno je i satničar koji je zadužen za organizaciju rasporeda nastave u ovoj školi. Njegov zadatak je osigurati da 42 razredna odjela koja na raspolaganju imaju 40 matičnih i 15 specijaliziranih učionica te sportsku dvoranu, imaju funkcionalan raspored nastave u kojemu, između ostalog, neće doći do preklapanja.

Važno je uskladiti nekoliko faktora

– Pri slaganju rasporeda sati, prvo se slaže nastava za laboratorije i specijalizirane učionice. Nakon toga se slaže nastava u matičnim i predmetnim učionicama te sportskoj dvorani. Također, važno je da učenici strukovnih smjerova nemaju manje od pet, a učenici prirodoslovne gimnazije manje od šest sati nastave dnevno te da je maksimalni broj sati nastave dnevno – osam, objašnjava nam profesor Pihač.

Osim ovih čimbenika, u obzir treba uzeti i to što u nekim laboratorijima nema mjesta za sve vježbe unutar osam sati svakog nastavnog dana, pa se te vježbe održavaju ili 9. i 10. sat u jutarnjoj smjeni ili su to predsati u popodnevnoj smjeni.

– Ti razredni odjeli počinju kasnije s prvim satom nastave u jutarnjoj smjeni ili završe ranije s nastavom u popodnevnoj smjeni, objašnjava nam.

Dodao je i da u obzir treba uzeti i nastavnike za koje je važno da nemaju previše ‘rupa’, odnosno slobodnih sati tjedno.

Organizacija rasporeda prema nastavnicima

Kada je riječ o nastavnicima, njihov raspored sati se slaže prema zaduženjima za tu nastavnu godinu, a ako postoji opravdan razlog za prilagodbu rasporeda, nastavnik to može učiniti putem molbe za prilagodbu. Također, neki nastavnici rade i u drugim školama pa je raspored jedne škole potrebno uskladiti i s rasporedom neke druge škole. No, kada raspored bude gotov uvijek postoji barem nekoliko onih koji nisu zadovoljni.

– Nakon što izađe raspored, nisam najpopularnija osoba u školi, ali to tako i tako nije natjecanje u popularnosti. Jedna kolegica mi je rekla da je najbolji raspored onaj koji nikom ne odgovara, a ja nekako počinjem misliti da ima tu istine, govori nam.

‘Za raspored za ovu školsku godinu mi je trebalo cijelo ljeto’

S obzirom na to da je slaganje rasporeda, osobito za ovako veliku školu, iznimno zahtjevan posao s čim se slaže i profesor Pihač koji nam je rekao da je raspored za ovu školsku godinu slagao cijelo ljeto. Satničari, prema Pravilniku o normi rada nastavnika u srednjoškolskoj ustanovi, imaju nešto manju satnicu neposrednog rada s učenicima nego ostali nastavnici.

Naime, prema Pravilniku, nastavnik koji obavlja posao satničara u srednjoškolskim ustanovama s više od dva programa izobrazbe ili zanimanja s više od 30 razrednih odjela, ima normu neposrednog odgojno-obrazovnog rada od ukupno sedam sati tjedno.

Razina stresa je stalno na visokoj razini

Kao što je ranije navedeno da slaganje rasporeda može potrajati i nekoliko mjeseci i da svejedno rezultat tog rada neće biti idealan, nije teško zaključiti da je takav posao prilično stresan.

– Razina stresa i frustracije pri izradi rasporeda je stalno na visokoj razini, pogotovo kad ste svjesni da ono što će biti konačni raspored neće biti nešto s čime će svi biti zadovoljni i da će uvijek biti prigovora bez obzira na to koliko ste vremena i truda uložili u izradu rasporeda, zaključuje profesor Pihač.