Od uvođenja produžne broj negativnih ocjena se prepolovio: 'Odbacujemo optužbe na račun učitelja'

U školskoj godini 2013./14., posljednjoj u kojoj se provodio ljetni popravni rok, a ne dopunski rad, negativan uspjeh na kraju godine imalo je 1,46 posto učenika. Do prošle godine postotak je prepolovljen. Ministru Radovanu Fuchsu na kraju nastavne godine stiglo je pismo sindikata kojim se propituje hoće li takav dopunski rad biti ukinut, što je najavio bivši državni tajnik. No, iz odgovora koji smo zatražili od Ministarstva da se iščitati da ne vide nikakav problem u trenutnoj praksi. Ne, naglasili su, da učitelji zaobilaze zaključivanje negativnih ocjena kako ne bi imali obvezu dopunskog rada i tvrde – učenicima daju upravo onakve ocjene kakve zaslužuju.

Umjesto ljetnog popravnog roka u školskoj godini 2014./15. uveden je za učenike s najviše dvije zaključene negativne ocjene tzv. dopunski rad, kolokvijalno poznat kao produžna nastava.

Od uvođenja produžne postotak negativnih značajno se smanjio

On zakonski mora trajati od 10 do 25 sati po predmetu, a nastavnici ga, stoji u Zakonu, obavljaju u okviru svog 40-satnog radnog tjedna. Ako učenik u okviru dopunskog rada ostvari očekivane ishode, nastavnik mu samostalno zaključuje prolaznu ocjenu. U slučaju da se učeniku na posljednjem satu dopunskog rada ne zaključi prolazna ocjena, on se upućuje na popravni ispit na kraju školske godine, u kolovozu.

U godini prije uvođenja dopunskog rada, 2013./14. negativan završni uspjeh imalo je 1,46 posto učenika, kažu to podaci Ministarstva znanosti i obrazovanja dostupni u Školskom e-Rudniku. Prošle godine, posljednje za koju su dostupni isti podaci, ta se brojka prepolovila – negativni uspjeh imalo je 0,76 posto od ukupnog broja učenika.

Te brojke u svom je pismu ministru Radovanu Fuchsu iznio i Sindikat Preporod, koji je na samom kraju ove nastavne zatražio ukidanje dopunskog rada koji, navode, ‘zagorčava život učiteljima’. Među ostalim, u Preporodu ističu da on ‘prosvjetnoj vlasti omogućava zavaravanje javnosti nerealnim učeničkim uspjehom’. Preporod u pismu ističe da je ‘sve više je učitelja i nastavnika koji izbjegavaju negativne završne ocjene’ jer se ne žele samokažnjavati dodatnim radom. Problematiziraju i to da se u najvažniji dio ocjenjivačkog posla ‘obavlja bez ičijeg uvida i nadzora’, umjesto javno u razredu ili pred višečlanom stručnom komisijom.

MZO: ‘Teza da Ministarstvo ima veze s promjenama postotka negativnih ocjena potpuno je promašena’

Ministarstvo znanosti i obrazovanja konkretno smo pitali hoće li dopunski rad biti ukinut i kada. Naime, tu je mogućnost još prošle godine najavio bivši državni tajnik Tomislav Paljak, u TV emisiji u kojoj je tema bilo donošenje novog Zakona o odgoju i obrazovanju. No, Paljak više nije državni tajnik, a ni dugo najavljivani Zakon, koji je prema zadnjoj najavi svjetlo dana trebao ugledati u drugom tromjesečju 2023. – nije donesen. Na pitanje o Zakonu samo nam kratko kažu kako je izrada u tijeku te da će javnost o konačnom prijedlogu biti obaviještena putem javnog savjetovanja. A u odgovoru na pitanje o ukidanju produžne navode da ne vide nikakav problem u trenutnoj praksi.

– Što se tiče postotka negativno zaključenih ocjena moramo istaknuti da nitko iz Ministarstva ne ocjenjuje niti donosi zaključne ocjene učenicima, nego to potpuno autonomno rade učitelji te je teza da Ministarstvo ima ikakve veze s promjenama postotka zaključenih negativnih ocjena potpuno promašena. Što se tiče otvorenog pisma kojeg spominjete, apsolutno se ne slažemo s tezama koje  su u njemu iznesene, ističu iz Ministarstva.

Naglašavaju da se u dopunski rad izvodi za učenike ‘koji tijekom nastavne godine nisu uspjeli usvojiti jedan ili više ishoda učenja’, a škola im je dužna osigurati minimalno 10 sati kako bi te ishode usvojili.

– Ne vidimo nikakav problem da se takvim učenicima pomogne u savladavanju tih nekoliko neusvojenih ishoda učenja te ne vidimo smisao da se učenike zbog jednog ili dva neusvojena ishoda učenja upućuje na popravni ispit na kojem bi morali polagati gradivo čitavog razreda, kažu iz Ministarstva.

U MZO-u smatraju da učitelji ne poklanjaju ocjene kako ne bi morali odrađivati produžnu

Osvrnuli su se i na dio pisma Preporoda u kojem se navodi ‘sve više je učitelja i nastavnika koji izbjegavaju negativne završne ocjene’. Većina učitelja, smatraju u Ministarstvu, stručno i odgovorno obavlja svoj posao i da nije istina da poklanjaju ocjene kako ne bi morali raditi 10 sati, koji se, navode u MZO-u, mogu odraditi u dva dana.

– Vjerujemo kako je svim osobama koje rade u obrazovnom sustavu interes učenika na prvom mjestu te u skladu s tim velika većina učitelja i nastavnika itekako vodi brigu o svojim učenicima i daje im upravo onakve ocjene kakve učenici zaslužuju. Isto tako, nikako ne smatramo da mora postojati nekakva komisija, osim u iznimnim slučajevima, koja će nadgledati učitelje i nastavnike prilikom ocjenjivanja i zaključivanja ocjena, stoji u pisanom odgovoru Ministarstva znanosti i obrazovanja za srednja.hr.

Naglašavaju – učitelji su itekako sposobni ocijeniti učenike samostalno i autonomno te tvrde kako im ne treba nekakvo nadzorno tijelo koje ih kontrolira, osim u slučajevima kada to roditelj učenika zatraži.

– Iako to vjerojatno nije bila namjera, otvorenim pismom  optužilo se učitelje i nastavnike da će radije prekršiti pravila struke i pokloniti ocjenu i to samo i isključivo iz razloga kako ne bi nakon nastavne godine ostali 10 sati duže u školi i pomogli učeniku u savladavanju gradiva. Apsolutno odbacujemo takve optužbe na račun učitelja i nastavnika i sigurni smo da velikoj većini učitelja i nastavnika dodatan rad, 10 dodatnih sati nakon završetka nastavne godine, s onim učenicima koji nisu usvojili sve ishode učenja ne predstavlja problem jer su svima njima interesi njihovih učenika na prvom mjestu pa čak i ispred vlastitih, zaključak je Ministarstva.

Sudjelujte u našoj anonimnoj anketi: