Za burnout nastavnika tijekom pandemije naviše su odgovorni ravnatelji, tvrdi istraživanje

Nastavnicima je razina stresa porasla za vrijeme pandemije, ali ne puno više nego i u drugim zanimanjima. Razina stresa uvelike je ovisila o ravnateljevom stilu upravljanja školom, ali i individualnim osobinama nastavnika, pokazalo je istraživanje. Kako bi smanjili stres, važno je da se nastavnici upoznaju s novim tehnologijama koje im mogu pomoći u nastavi.

Pandemija je diljem svijeta dovela do ‘izgaranja’, odnosno burnouta radnika u različitim sektorima, pa tako i kod nastavnika. Istraživači u Njemačkoj proučili su nekoliko istraživanja o razini stresa nastavnika za vrijeme pandemije i zaključili kako su imali povišenu razinu stresa za vrijeme zatvaranja škola. No, razina stresa ovisila je o brojnim faktorima, uključujući menadžerski stil ravnatelja i sposobnost nastavnika da održava online nastavu.

Razlozi burnouta

Iako periodnična zatvaranja škola nisu novost, pandemija koronavirusa dovela je do jedinstvenog zatvaranja diljem svijeta. Prema procjenama UNESCO-a, 1.5 milijardi učenika je na vrhuncu pandemije bilo zahvaćeno zatvaranjem škola. Da je pandemija znatno negativno utjecala na učenike, pokazala su brojna istraživanja, no postoje i dokazi kako je negativno utjecala na nastavnike.

Na burnout nastavnika najčešće utječu problemi s discipliniranjem, nedostatak motivacije kod učenika te velike razlike u vrijednostima koje cijene nastavnici i učenici. Također, vremenska ograničenost i velika količina posla također su utjecali na visoku razinu stresa koja naposlijetku dovodi do burnouta. Istraživači su burnout definirali kao emocionalnu iscrpljenost, depersonalizaciju i smanjenu razinu uspjeha na osobnoj razini.

Prelazak na online nastavu

Velik problem na početku pandemije nastavnicima je predstavljao prelazak na online nastavu. Morali su to učiniti brzo, ali velik broj nastavnika nije se snalazio s tehnologijama koje su bile potrebne za takvo izvođenje nastave. Osim nedovoljnog znanja nastavnika, online nastavu je otežala činjenica da brojni učenici kod kuće nisu imali pristup internetu niti uređaje koje bi mogli koristiti za online nastavu. Nastavnici su nerijetko bili opterećeni jer su se kod kuće morali brinuti za vlastitu djecu, ili su se nosili sa smrću članova obitelji dok su u isto vrijeme morali održavati nastavu.

Iako nekoliko istraživanja nije pronašlo značajnu razliku u razinama stresa između nastavnika i drugih zanimanja za vrijeme pandemije, brojni su faktori utjecali na razinu stresa koju su nastavnici osjećali. Ravnateljev stil upravljanja školom bio je značajan faktor – ravnatelji koji su sprječavali nastavničku autonomiju u donošenju odluka su nastavnicima znatno povećavali razinu emocionalne iscrpljenosti.

Utjecaj ravnatelja

Emocionalna iscrpljenost bila je osobito visoka kod nastavnika koji se nisu najbolje snalazili s tehnologijom potrebnom za online nastavu. Individualne osobine također se utjecale na burnout. Više razine stresa bile su povezane s višim razinama neurotičnosti, manjim razinama otpornosti i samostalnosti, dok ekstrovertnost nije utjecala na burnout. No, nastavnici koji su za sebe procjenjivali da su osobito osjetljivi na koronavirus pokazali su više razine stresa. Spol nastavnika se nije pokazao značajnim faktorom, dok je u nekoliko istraživanja utvrđeno kako su stariji, iskusniji nastavnici češće doživljavali burnout. No, druga istraživanja nisu imala iste rezultate i nisu utvrdile povezanost između dobi i nastavničkog burnouta.

Istraživači su zaključili kako je najveći faktor u razinama stresa i burnouta bila upravo samoučinkovitost nastavnika. Oni koji su se mogli osloniti na sebe i samostalno funkcionirati imali su znatno manje razine stresa i emocionalne iscrpljenosti. Osim toga, ravnatelji koji su bili manje autoritarni i zahtjevni u tom razdoblju znatno su pomogli nastavnicima i smanjili razinu stresa.