Iz sindikata detaljno pojasnili zadnju ponudu Vlade: Što se događa ako je dio sindikata odbije?

Prema posljednjoj ponudi Vlade osnovica plaće u javnim službama, što obuhvaća i zaposlenike obrazovnog sustava, rasla bi za šest posto od 1. listopada i još dva posto od travnja iduće godine. Sindikatima su ponudili i povećanje regresa, božićnice te dara za djecu. I dok će dio sindikata na sindikalnim tijelima odlučiti prihvaća li ovu ponudu ili ne, sindikati u prosvjeti provode izjašnjavanje članstva. Željko Stipić iz Sindikata Preporod objasnio je putem dopisa članstvu što znači prihvaćanje, a što odbijanje ponude Vlade. O ovoj temi govorilo se i u emisiji U mreži prvog Hrvatskog radija, gdje je pojašnjeno i što će se dogoditi u slučaju da dio sindikata prihvati, a dio odbije ponudu Vlade.

Premijer Andrej Plenković u srijedu se osobno sastao s predstavnicima sindikata u jeku pregovora oko povećanja osnovice plaće, ustvrdivši da je dogovoreno da će osnovica povećati za šest posto od 1. listopada i dva posto od 1. travnja 2023.  Vlada je predložila i da se u rujni 2023. krene u nove pregovore. Uz ovo povećanje osnovice sindikatima su ponudili povećanje božićnice za 2022. i 2023. s 1.500,00 kn na 1.750,00 kn, regresa za 2023. s 1.500,00 kn na 1.750,00 kn i dara za djecu u ovoj i idućoj godini s 600,00 kn na 754,00 kn.

Iz Preporoda članstvu detaljno pojasnili što uključuje ova ponuda

No, ništa još uvijek nije gotovo, dio sindikata javnih službi, pa tako i tri školska – Sindikat hrvatskih učitelja, Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama i Sindikat Preporod do ponedjeljka će provesti referendum među članstvom. Željko Stipić, čelnik Sindikata Preporod, na webu sindikata detaljno je upoznao članstvo, oko deset tisuća njih, što znači nova ponuda Vlade.

– U odnosu na ponudu o kojoj smo se prethodno izjašnjavali Vladina je nova ponuda u pogledu visine osnovice za preostala tri mjeseca 2022. ‘teža’ za 170 mil. kn ukupno, a osnovica bi se sa 6.286,29 kn povećala za 377,17 kn te će iznositi 6.663,46 kn.  Tromjesečni iznos za šest povećanu osnovicu iznosi 1.113,51 kn. Za povećanje visine iznosa božićnice, regresa i dara za djecu Vlada je osigurala oko 225 mil. kn. Od 1. travnja 2023. osnovica bi se povećala za 133,26 kn tj. s 6.663,46 na 6.796,72 kn. Povećanjem osnovice za šest posto,  uspoređujući njenu visinu 1. siječnja 2022. i 1. siječnja 2023., osnovica bi rasla za 10,3 posto, dok bi njen realan rast iznosio nešto manje od pet posto.  Ovaj rast osnovice zaostaje oko tri posto od zahtjeva koji su sindikati postavili u travnju i oko sedam posto za priznatom visinom inflacije u 2023. Smanjenje dosegnute cijene rada u javnim službama odgovara razlici između visine inflacije i realnog rasta osnovice, tj. zaostajanje u ovoj godini iznosi oko sedam posto, piše Stipić.

Napomenimo kako je poviše navedeni iznos osnovice u brutu. Stipić u dopisu članstvu navodi da prihvaćanje Vladine ponude znači povećanje plaća za šest posto u preostala tri mjeseca ove i u idućoj godini, dodatno bi se plaće povećale za dva posto od 1. travnja iduće godine. Uz to, oni koji zaokruže ‘za’ na referendumu prihvaćaju i povećanje iznosa božićnice, regresa i dara za djecu.

– Odbijanje Vladine ponude znači isplatu plaća prema postojećoj osnovici i isplatu materijalnih prava prema dosadašnjim iznosima. Vlada može samostalno uredbom povećati visinu osnovice i iznose materijalnih prava. Također, odbijanje znači i sudjelovanje u predstojećim sindikalnim akcijama, na najavljenom prosvjedu i eventualnom štrajku. Nakon prosvjeda i štrajka moguće je da Vlada pred sindikate izađe s boljom ponudom ili da udovolji zahtjevima sindikata. Kolegice i kolege, odluka je na svakom od Vas. Na Vašem je sindikatu da Vas objektivno informira o tijeku pregovora, o sadržaju ponude i o posljedicama prihvaćanja ili odbijanja ponude Vlade. Naš će stav o ponudi Vlade ovisiti o rezultatu ovog izjašnjavanja, a zajednička će odluka svih sindikata ovisiti o stavu većine sindikata. Hvatanje priključka uspostavljene cijene rada s inflacijom – zajednički je cilj sviju sindikata u ovim pregovorima, stoji u dopisu koji je objavio Sindikat Preporod.

Kroflin o tome što će preporučiti članovima: ‘Nije naša stvar da dajemo preporuke’

Posljednji pregovarački sastanak i ponuda Vlade bili su tema jutrošnje emisije U mreži prvog Hrvatskog radija. Matija Kroflin iz Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja rekao je da je nova ponuda Vlade značajan pomak u odnosu na ono što su imali do sada ponuđeno, ali da ima i nekih negativnih aspekata, pogotovo onaj dio koji se odnosi na 2023. godinu, ali da je to to što se uspjelo napraviti za stolom.

– Dogovor uvijek vodi nekom kompromisu, a znate po deafultu u kompromisu nije zadovoljna ni jedna ni druga strana, tako da nema ovdje sada nekih pobjednika niti gubitnika. Naši članovi će se za sada izjasniti o tome i to je to, rekao je Kroflin za Hrvastki radio.

Dodaje i da do jutrošnje emisije nisu imali povratne informacije od članstva kako dišu po ovom pitanju.

– Mi moramo sada objektivno informirati članove o tome što ta ponuda znači. Što to konkretno znači za ovu, a što konkretno za iduću godinu, da bi oni mogli objektivno o tome odlučiti. Napravit će se to vjerojatno do kraja tjedna i u ponedjeljak će Vlada znati naše pozicije kako su članovi ocijenili ovu ponudu, rekao je Kroflin.

Na pitanje što bi preporučili svojim članovima, odgovara:

– Nije naša stvar da dajemo preporuke. Rekao sam da ova ponuda je značajan iskorak u odnosi na prethodne. Na nama je da članove objektivno informiramo i da onda članovi sami o tome odluče, rekao je Kroflin za Hrvatski radio i kasnije dodao da će u visokoškolskom sindikatu vrlo vjerojatno o ponudi biti odlučeno na tijelima sindikata.

Dubravko Jagić iz Sindikata policije rekao je da se u tom sindikatu neće ići na referendum nego će o ponudi odlučivati tijela sindikata. Makroekonomist Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja odgovarao je i na pitanje što bi konkretno na plaći učitelja s 20 godina staža značilo ovo povećanje osnovice koje nudi Vlada.

–  Ovih šest posto bi bilo negdje oko 600-tinjak kuna u bruto iznosu, dok je u neto iznosu to cca 50 posto i onda još dva posto je to još nešto malo više od trećine toga, dakle nisu to sad neke spektakularne brojke, rekao je Kroflin i odgovorio potvrdno na pitanje je li riječ o iznosu od otprilike 400 kuna.

Što se događa ako svi sindikati ne budu za potpisivanje?

Ponovio je da je sindikatima problematična 2023. godina, kao što je i Vladi jer je godina puna neizvjesnosti, ali isto je tako i zaposlenicima javnog sektora.

– Mi razgovaramo kontinuirano s našim socijalnim partnerima, u svibnju je dogovoren rast osnovice od četiri posto, dogovorili smo se i da ćemo iduće jeseni sjesti za stol kao i ove i mogu reći da smo vrlo brzo, nakon pet sastanaka, došli do do ponude za koju mislim da je fer i korektna i da je održiva za proračun RH. Kroflin je rekao koliko je to na pojedinačnoj plaći – 400-500 kuna, ali kada gledate masu plaća, mi percipiramo da se radi o 240.000 državnih i javnih službenika i namještenika. To na godišnjoj razini, uključujući povećanje materijalnih prava – božićnica, regres, dar za djecu, dolazimo do preko 3,7 milijardi kuna, rekao je za Hrvatski radio Dražen Opalić, pomoćnik ministra rada.

S obzirom na to da na pregovorima sudjeluje čak 11 sindikata javnih službi, otvorena je mogućnost da neki možda neće biti za prihvaćanje ponude. Na pitanje je li moguće da dio sindikata prihvati, a drugi dio ne prihvati ponudu, Opalić odgovara:

– Postoje točno pravila za potpisivanje dodatka, kao i Temeljnog kolektivnog ugovora, mora biti 50 posto, s time da moraju biti zastupljene, mislim, tri djelatnosti što se tiče javnih službi. Što se tiče državnih službi, npr. kolega Jagić i Sindikat policije RH ima većinu i preko 50 posto teoretski on sam može potpisati, ako kolega Lončar i ne bi htio. Ja vjerujem da će većinom svi sindikati razgovarati sa svojim članstvom i objasniti im ponude Vlade, rekao je Opalić za Hrvatski radio.

Jagić kaže da je teško reći što bi se dogodilo da dio sindikata pristane, a dio ne jer do sada do takve situacije nije došlo. Kroflin je dodao da je želja sindikata da se pregovori za iduću godinu, koji su dakle zakazani za rujan 2023., ubrzaju, odnosno da budu ranije, te smatra da bi to poboljšalo ovu ponudu Vlade.

Ukoliko sindikati prihvate ponudu Vlade, dodatak temeljnom kolektivnom ugovoru trebao bi biti potpisan idućeg tjedna. A što je s najavljenim prosvjedima?

– Da, onda ćemo vidjeti što dalje, dogovarat ćemo se, mi smo neke stvari pripremili unaprijed, takva je naprosto dinamika tog posla, ali korak po korak – prvo izjašnjavanje pa ćemo vidjeti što naši članovi misle, odgovorio je Kroflin na to pitanje.