LGBT teme trebaju biti zastupljene u više predmeta u školi? Pitali smo psihologinju, evo što kaže

Marina Štambuk, psihologinja, članica Zagrebačkog psihološkog društva i autorica prvog domaćeg istraživanja o potrebama LGBTIQ mladih u obrazovanju, gostovala je u našem podcastu. Povodom Međunarodnog dana borbe protiv homofobije, transfobije i bifobije, pričali smo o tome kakvo je stanje u našim školama, koji je najveći problem za gej i trans učenike te što definitivno treba mijenjati.

U trideset i drugom po redu podcastu portala srednja.hr, povodom Međunarodnog dana borbe protiv homofobije, transfobije i bifobije, ugostili smo dr. sc. Marinu Štambuk, psihologinju i članicu Zagrebačkog psihološkog društva koja stoji iza prvog domaćeg istraživanja o potrebama LGBTIQ mladih u obrazovanju. Upravo su mladi pripadnici LGBTIQ zajednice, oni od 15 do 30, kako ih je istraživanje obuhvatilo, u specifičnoj poziciji. Svoj rodni identitet i seksualno orijentaciju u pravilu osvještavaju s 14 godina, a sa 17 se outaju.

Treba imati dobar sustav podrške

U tom periodu tinejdžeri generalno prolaze kroz raznorazne turbulencije; polako osvještavaju svoje vlastite vrijednosti i kreće individualizacija, ‘odvajanje’ od roditelja. Kada se uz to vežu i poteškoće sa shvaćanjem vlastitog identiteta, što interno, što kao odgovor na društvo koje ne gleda najpozitivnije na LGBTIQ zajednicu, tu su vidljivi problemi. Gej, queer i trans učenici u Hrvatskoj još uvijek doživljavaju nasilje, češće verbalno i od vršnjaka, negoli fizičko i nasilje od strane nastavnika.

Izrazito je bitno u tom periodu, smatra naša sugovornica, imati dobar sustav podrške. Dobar sustav podrške podrazumijeva nastavnike i stručne suradnike – pedagoge i psihologe – koji ne samo što bi trebali biti susretljivi i otvoreni prema LGBTIQ učenicima, već bi bilo dobro da su i educirani o nekim osnovnim specifičnostima te zajednice. Na taj način imali bi bolje smjernice za rad s gej i trans učenicima i učenicama. Edukacije za sada provode nevladine organizacije i premda u tome ne vidi problem, takve organizacije ovise o financiranju, natječajima i često nemaju doseg koji bi imale javne institucije da provode slične programe i edukacije.

LGBT teme se moraju češće spominjati u školi

Situacija je danas, glede društvene klime po pitanju LGBTIQ zajednice, puno bolja nego prijašnjih godina. Iako se ne može sa sigurnošću reći, budući da nema takvih istraživanja na ovim prostorima, što je tomu ‘kumovalo’, ne čini se da je sustav obrazovanja imao neku značajniju ulogu u promjenama jer se, po svemu sudeći, nije nešto radikalnije mijenjao u pogledu podučavanja LGBTIQ tema.

Uz diskriminaciju i nasilje, izražen je problem u školi što se, kada se spominju LGBTIQ teme, obično spominju u negativnom kontekstu; a velikom broju slučajeva samo se ignoriraju. Štambuk smatra da LGBTIQ teme i teme seksualnosti ne moraju nužno biti zaseban predmet u školama, u smislu da se upiru sva svjetla reflektora, već ističe izrazito bitno da te teme informativno budu u ostalim predmetima i nastavi. Istraživanja bi također, smatra, trebalo prilagoditi, pogotovo ona koje se ne tiču direktno LGBTIQ zajednice; pa tako kad se ispituje tko su sudionici istraživanja, ispitivati i spol i rodni identitet i seksualnu orijentaciju, naravno, tko želi istaknuti, jer bi na takav način istraživači dobili bolji presjek situacije.

Cijeli podcast o LGBTIQ učenicima u našim školama i naš razgovor s Marinom Štambuk pogledajte u videu ispod.