Vlada želi povećati broj obveznih sati u osnovnim školama i upisivati više učenika u gimnazije

Na prošlotjednoj sjednici Vlade predstavljen je Nacionalni plan oporavka i otpornosti. On sadrži prijedloge projekata u šest područja ukupne vrijednosti 49,08 milijardi kuna. Najviše se planira za projekte u području gospodarstva, čak 54 posto, pa nakon njega slijedi područje ‘obrazovanje, znanost i istraživanje’. Za to područje planira se izdvojiti 15 posto ukupnih sredstava, odnosno oko 7,5 milijardi kuna. Među najuočljivijima je cilj Vlade da se poveća broj obveznih sati u osnovnim školama te da više učenika upisuje u gimnazijske programe.

Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. – 2026.  kojeg je predstavila Vlada trebao bi poslužiti za dobivanje 6,3 milijarde eura u potpunosti bespovratnih sredstava EU u narednih nekoliko godina i dodatne zajmove. No, da bi ta sredstva Hrvatskoj bila odobrena, Vlada mora provesti velike reforme.

Značajni udio sredstava planira se uložiti u promjene u obrazovanju i znanosti, a reforme i promjene u tom području trebale bi koštati 7,5 milijardi kuna.

– U vremenu kada su pojedini obrazovni procesi djelomično ili u potpunosti digitalizirani, potrebno je reformama i ulaganjima pridonijeti kvalitetnom obrazovanju koje će djecu i mlade pripremati za izazove i poslove budućnosti, uz kvalitetnu obrazovnu infrastrukturu. Nastavit će se s reformom i modernizacijom sustava odgoja i obrazovanja, strukovnog obrazovanja te osigurati dostupnost kvaliteta i relevantnost visokog obrazovanja za izjednačavanje mogućnosti za svu djecu te njihovo uključivanje na svim razinama obrazovanja, navodi se, između ostaloga, u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti.

Veći broj obveznih sati u osnovnoj i više gimnazijalaca

Kada je riječ o samom obrazovnom sustavu, spomenuti Nacionalni plan detektira četiri problema. Prvo, premali je udio djece koja su obuhvaćena predškolskim odgojem. Drugo, ispodprosječni rezultati hrvatskih učenika na PISA testovima: udio petnaestogodišnjaka s nedovoljnim vještinama u čitanju je 21,6%, matematici 31,2%, a prirodoslovlju  25,4%. Cilj EU za sva tri područja je da takvih učenika bude ispod 15%.

Treći problem koji se navodi u Nacionalnom planu taj je da je u Hrvatskoj udio osoba u dobi od 30 do 34 godine s kvalifikacijom visokog obrazovanja 33,1% u 2019., dok je cilj Europske unije 45%. Posljednji problem kojeg detektira Nacionalni plan odnosi se na udio odraslih osoba u dobi od 25 do 64 godine uključenih u cjeloživotno učenje. Kod nas je takvih u 2019. bilo tek 3,5%, dok je cilj EU čak 47%.

Ciljevi kojima se namjeravaju riješiti ovi problemi također su razdijeljeni u nekoliko skupina. Kada je riječ o lošim rezultatima na PISA testovima taj problem Vlada namjerava riješiti, između ostaloga, povećanjem broj obveznih nastavnih sati u osnovnoj školi i uvođenjem cjelodnevne nastave. Drugi planirani cilj u Nacionalnom planu je povećati obuhvat učenika gimnazijskim programima u odnosu na srednjoškolske strukovne programe s postojećih 30% na 40%.

– Uz normativne prilagodbe, značajna sredstva uložit će se u izgradnju i dogradnju predškolskih ustanova te osnovnih i srednjih škola. (…) Reformski zahvati u osnovnim i srednjim školama podrazumijevaju povećanje učinkovitosti financiranja kroz optimizaciju u osnovnim i srednjim školama, okrupnjavanje strukovnih programa, učinkovito upravljanje upisnim mjestima u srednjoškolskom sustavu i poticanju upisivanja u gimnazijske programe, piše u nedavno objavljenom Nacionalnom planu Vlade.

Ideja je povećati udio visokoobrazovanih

Dodatno se u ciljevima tek šturo navodi da je plan i povećati ‘dostupnost, kvalitetu i relevantnost visokog obrazovanja što će dovesti do povećanja udjela osoba s kvalifikacijom visokog obrazovanja’.

– Modernizacija visokog obrazovanja planira se provesti unaprjeđenjem normativnog okvira u visokom obrazovanju, utvrđenjem standarda kvalifikacija i uspostavom cjelovitog Registra HKO-a, uvođenjem učinkovitog modela financiranja nastavne i znanstveno-istraživačke djelatnosti temeljenog na pouzdanim podatcima iz središnjih evidencija, kroz sveobuhvatnu digitalnu preobrazbu visokog obrazovanja i uz infrastrukturna ulaganja usmjerena prema unaprjeđenju materijalnih uvjeta studiranja, piše u Nacionalnom planu.

Više ulaganja u istraživanje i razvoj

Kada je, pak, riječ o istraživačkom i inovacijskom kapacitetu, jedan od problema koje detektira Nacionalni plan onaj je da su politike u području istraživanja i inovacija neučinkovite. Nacionalnim planom zacrtano je da ‘Hrvatska mora značajno povećati svoja ulaganja u istraživanje i razvoj i u javnom i u privatnom sektoru, kako bi se dugoročno povećao BDP i produktivnost.’

– Stoga ulaganja moraju postati učinkovitija, fokusirana na projekte od interesa za gospodarstvo i vrhunske stručnjake. Tako će se javna potrošnja u istraživanje i razvoj za sobom povući i privatna ulaganja u istraživanje i razvoj koja dugoročno donose rast BDP-a i radna mjesta s visokom dodanom vrijednošću, piše u Nacionalnom planu.

Ideja je, između ostaloga, i da sveučilišta i instituti putem kompetitivnih natječaja na razini institucije dodjeljuju sredstva projektima koji predstavljaju najveći doprinos ostvarenju strateških i ciljeva institucije određenih programskim sporazumom.

Jedan od problema u znanosti taj je i da je Hrvatska po broju diplomanata na STEM i ICT područjima ispod prosjeka EU. U Nacionalnom planu navodi se zato sljedeće:

– Uvest će se različiti poticajni programi za mlade istraživače, primjerice program mladih istraživača na STEM područjima, poticanje start-up-ova, međunarodne mobilnosti, razmjene akademskog s poslovnim sektorom itd.

Hoće li ove promjene zaista zaživjeti vidjet ćemo kroz narednih nekoliko godina. Dio Nacionalnog plana oporavka i otpornosti koji se odnosi na područje obrazovanja možete detaljno proučiti u dokumentu u nastavku od 48 stranice.

*Napomena: ako vam dokument nije vidljiv, osvježite stranicu.