Pravobraniteljica predlaže ublažavanje kazni za učenike i uvođenje restitucije: Evo što to znači

Na javnom savjetovanju oko Pravilnika o pedagoškim mjerama komentar je ostavila i Pravobraniteljica za djecu, Tatjana Katkić Stanić. Predložila je da škole manje posežu za izricanjem pedagoških mjera učenicima i da se, umjesto toga, pokušaju okrenuti metodi restitucije. Objasnila nam je što to točno znači, kao i da neke škole u Hrvatskoj to već provode. Poanta restitucije je u davanju prilike učeniku da ispravi svoje ponašanje prije nego ga se ‘kazni’ pedagoškom mjerom.

Mrkva ili batina – dva različita principa kojima se osobu nastoji potaknuti na određenu promjenu u ponašanju. Batina je odavno izašla iz škola, a nju su zamijenile pedagoške mjere. Kada se učenik neprimjereno ponaša, pedagoškom mjerom se ‘kazni’ njegovo neprihvatljivo ponašanje, u nadi da će se promijeniti na bolje. Pedagoške mjere, valja istaknuti, traju samo jednu školsku godinu, odnosno brišu se iz učenikovog ‘dosjea’ novom školskom godinom.

No, što ako bi se učeniku prije kazne, odnosno pedagoške mjere, dala prilika da se popravi? Takav princip naziva se metoda restitucije koju je nedavno na javnom savjetovanju o izmjenama u Pravilniku za izricanje pedagoških mjera spomenula pravobraniteljica za djecu, Tatjana Katkić Stanić. Javili smo joj se kako bi nam detaljnije objasnila što je to restitucija i radi li se onda o principu ‘mrkve’ koja je obrnuta od batine te kako to funkcionira u praksi i u drugim sustavima osim obrazovanja.

– U postupku e-Savjetovanja Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih predložili smo da predvide mogućnost provođenja restitucije kao dodatnog alata školama za suočavanje s neželjenim, odnosno neprihvatljivim ponašanjima. Smatramo da bi se takvim pristupom školama omogućilo da pravovremeno i proaktivno djeluju na različite nepoželjne situacije i to na način koji će dovesti do stvarne i brze promjene u ponašanju kod djece. Time škole jačaju svoju ulogu odgojnih ustanova, a učenici uče preuzimati odgovornost, objašnjava pravobraniteljica.

‘Restitucijom se ne izbjegava sankcija nasilja, već se svrha kažnjavanja postiže na manje represivan način’

Dijete u procesu restitucije, kaže, prihvaća svoju pogrešku, osvještava kako tu pogrešku može ispraviti te uči kako da tu pogrešku u budućnosti ne ponavlja. Pri tome, dodaje pravobraniteljica Katkić Stanić, dijete u komunikaciji vidi i čuje kakvu posljedicu je njegovo ponašanje imalo na dijete koje je povrijedilo. Smatra da ima iznimnu vrijednost za emocionalno učenje.

– Restituciju treba promatrati kao dio rješenja u prevenciji nasilja jer se njome ne izbjegava sankcija nasilja, već se svrha kažnjavanja postiže na manje represivan, učinkovitiji i za zajednicu povoljniji način. Restitucija također više nego kažnjavanje vidi i čuje i dijete žrtvu i daje joj ista prava i mogućnosti u postupku kao i počinitelju, u slučaju da želi sudjelovati, što ima iznimnu vrijednost za žrtvu i njezin doživljaj pravde, a počinitelju daje mogućnost da preuzme odgovornost i ‘iskupi’ se za svoje neprihvatljivo ponašanje. Osim za počinitelja i žrtvu/oštećenu stranu, korist od restitucije ima i cijela zajednica odnosno škola, rekla nam je pravobraniteljica Katkić Stanić.

‘Neizricanje pedagoške mjere uvjetovalo bi se pozitivnim ishodom restitucije’

Istaknula je da je u području prevencije i suzbijanja nasilja važno da svatko preuzme dio odgovornosti. Od stručnjaka u sustavu za ranu prevenciju i rad s djecom, politika, odnosno donositelji odluka za razvoj podrške stručnjacima koji izravno rade s djecom i uspostavu i provedbu preventivnih programa, kao i roditelj. No, prije svega je na djeci da preuzmu odgovornost nad svojim ponašanjem, a restitucija im upravo to omogućuje.

– Važno je istaknuti da restitucija počiva na dobrovoljnosti – kako učenika koji se neprihvatljivo ponaša, tako i učenika koji je pretrpio posljedice tog ponašanja. Restitucija, stoga, podrazumijeva zaštitu prava i interesa svakog djeteta. Kao što smo naveli u savjetovanju, restitucija treba biti predviđena i omogućena prije izricanja pedagoških mjera, a onom djetetu koje ne želi sudjelovati u takvom postupku pedagoška mjera mogla bi se izreći odmah. Neizricanje pedagoške mjere, dakle, uvjetovalo bi se pozitivnim ishodom restitucije. Ona se može provoditi, kada je to moguće, kroz postupak medijacije, popravljanjem nastale štete ili na drugi način, navodi pravobraniteljica za djecu.

Neke škole već primjenjuju restitucijske metode u rješavanju konfliktnih situacija

Dogovaranje i praćenje restitucije, odnosno procjenu je li restitucija imala pozitivan učinak, trebala bi pratiti stručna služba škole, ističe pravobraniteljica. Dodaje i da je to na tragu njihovih prijašnjih preporuka o potrebi da se u školama zaposle dodatni stručnjaci koji će raditi na ranoj procjeni rizika, pripremi i provedbi preventivnih programa za suzbijanje i sprječavanje nasilja među djecom. Stručnjaci bi trebali biti, kaže, dodatno educirani za provođenje metoda restitucije i medijacije kao jednog od njezinih oblika.

– Iz obilaska i razgovora sa zaposlenicima u odgojno-obrazovnom sustavu, dobivamo informacije da pojedine škole već primjenjuju restitucijske metode u rješavanju konfliktnih situacija, nakon što su njihovi zaposlenici prošli edukacije, odnosno stekli tražena znanja i vještine. To pokazuje da postoji svijest o pozitivnim učincima i prednostima restitucije na što ukazuju i brojni stručni radovi, poput radova psihoterapeutkinje Diane Gossen. Dodajemo i kako Udruga Forum za slobodu odgoja provodi edukacije o školskoj medijaciji koje su prošli brojni nastavnici, učitelji i drugi stručnjaci iz odgojno-obrazovnog sustava, napominje pravobraniteljica Katkić Stanić.

Restitucija se primjenjuje i u kaznenom postupku prema maloljetniku

Kao primjer takvog postupka poslala nam je poveznicu na edukativan strip pod nazivom ‘Mirenje se uči u školi’, a koje je pripremilo nadležno Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije. Strip detaljno i opširno prikazuje situaciju u kojoj bi se mirenje, kao oblik restitucije, mogao primijeniti u školi. Strip možete pogledati na ovoj poveznici.

– Želimo ukazati da se restitucija primjenjuje u različitim područjima i sustavima. Tako pravosudni sustav predviđa restituciju u postupcima u kojima se procjenjuje svrhovitost provođenja kaznenog postupka prema maloljetniku, gdje Državno odvjetništvo ne vođenje kaznenog postupka može uvjetovati primjerice isprikom oštećeniku, popravkom štete, uključivanjem u humanitarni rad, posredovanjem i nagodbom i slično, objašnjava pravobraniteljica.

Uskoro studij medijacije u Osijeku?

Istaknula je i da je u Osijeku u tijeku postupak osnutka i ustroja združenog sveučilišnog integriranog prijediplomskog i diplomskog studija medijacije. Studij medijacije, ističe pravobraniteljica, bio bi prvi takav studij u Hrvatskoj, združen od pet sveučilišnih sastavnica. Smatra da to ukazuje na velike potrebe u društvu za primjenom alternativnih metoda u rješavanju svih sukoba, pa tako i onih u školi.

– Naš Ured kontinuirano prati i analizira provedbu akata u odgojno-obrazovnom sustavu s ciljem unaprjeđenja zaštite obrazovnih prava i interesa djece. Kao što je poznato, u području odgoja i obrazovanja zaprimamo značajan broj prijava povreda prava i interesa djeteta. Prevencija i suzbijanje svih oblika nasilja nad i među djecom jedan je od ključnih prioriteta rada našeg Ureda. Uz jačanje javne svijesti o nedopustivosti nasilja, rad s djecom i roditeljima na tome da razvijamo kulturu dijaloga, empatije, nenasilnog rješavanja sukoba i suradnje, značajan dio aktivnosti Ureda želimo usmjeriti na suradnju sa županijskim koordinatorima, resornim ministarstvima i udrugama ravnatelja na provedbi novog Protokola o postupanju u slučaju nasilja među djecom i mladima u kojem je značajan dio posvećen preventivnim mjerama i međuresornoj suradnji, poručila je pravobraniteljica za djecu.