Stiglo oko 500 komentara na novi školski Pravilnik: Skoro svi traže da se za roditelje uvedu ograničenja

Od roditelja do nastavnika, od udruga do sindikata, od županija i gradova pa do Pravobraniteljice za djecu – svi su ostavili komentare i prijedloge rješenja na javnom savjetovanju za Pravilnik o kriterijima za izricanje pedagoških mjera. Prikupilo se skoro 500 komentara, a najviše je bilo onih koji predlažu da se ograniči pravdanje izostanaka od strane roditelja. Ministarstvo obrazovanja imat će pune ruke posla oko čitanja i odgovaranja na komentare. Međutim, pitanje je hoće li bilo koji od tih prijedloga Ministarstvo prihvatiti, a ne bi im bilo prvi put da tako postupe.

Ministarstvo obrazovanja nalazi se na novoj prekretnici po pitanju svog imidža prema javnosti – ima priliku pokazati da ima kičmu ili, potpuno suprotno, dobiti etiketu beskičmenjaka. Radi se o izmjenama Pravilnika o kriterijima za izricanje pedagoških mjera. Jedna od izmjena koje je ministarstvo Radovana Fuchsa najavilo bilo je ograničenje roditeljskih ispričnica, odnosno ograničenje broja izostanaka koje roditelji mogu opravdati učenicima.

Razlog za ograničenje je zloupotreba pravdanja izostanaka do tri dana bez liječničke ispričnice najčešće za vrijeme ispita ili usmenog odgovaranja i to neograničeno puta tijekom školske godine, odnosno svaki tjedan roditelji mogu opravdati do tri dana. Iako su nastavnici pozdravili najavljenu promjenu, nakon pritiska liječnika i nekih roditelja Ministarstvo je na javno savjetovanje stavilo predložene izmjene Pravilnika – bez izmjene o ograničenju roditeljskih pravdanja izostanaka.

Komentar ostavio i Grad Zagreb: ‘Opterećenja drugih sustava, osobito zdravstvenog, ne mogu imati prednost pred pravima djece’

Javno savjetovanje trajalo je do 7. veljače, a pristiglo je skoro 500 komentara od kojih većina predlaže da se ograničenje roditeljskih ispričnica ipak uvede. Predlaže se ograničenje na više načina – do maksimalno dva puta u jednom polugodištu po tri dana ili da se odredi minimalni broj sati koji učenik mora biti prisutan na nastavi, a u slučaju da izostane više od toga mora na razredni ili predmetni ispit.

Osim roditelja i nastavnika, komentare su ostavili i gradovi i županije, kao i sindikati i udruge. Među njima je i Grad Zagreb koji se također zalaže za regulaciju opravdavanja izostanaka učenika s nastave. Prozvali su i liječnike koji su, prema svemu sudeći, stopirali ovu promjenu zbog straha od gužvi u ordinacijama kada bi učenici dolazili po ispričnice.

– Mišljenja smo da bi Pravilnik trebao restriktivnije urediti pitanje roditeljskog opravdavanja učeničkih izostanaka s nastave, odnosno osnažiti instrumente prevencije neodgovornog odnosa učenika i roditelja prema školskim obvezama. Prilikom donošenja izmjena i dopuna Pravilnika potrebno je, dakako, uvažiti i mišljenja drugih struka, no opterećenja drugih sustava, osobito zdravstvenog, ne mogu imati prednost pred pravima djece, stoji u komentaru Grada Zagreba koji je postavila pomoćnica pročelnika za odgoj i obrazovanje, Iva Milardović Štimac.

Jedna županija predlaže pedagoške mjere za učenike koji ne nose školski pribor

S prijedlogom Grada Zagreba složila se i jedna županija, Primorsko-goranska. Oni su dodali i još neke izmjene koje bi htjeli da se uvedu u Pravilnik, a ne tiču se izostanaka.

– U članku 1. stavku 4. postojećeg Pravilnika koji glasi: ‘(4) Pedagoške mjere izriču se zbog povrede dužnosti, neispunjavanja obveza, nasilničkog ponašanja i drugih neprimjerenih ponašanja (u daljnjem tekstu: neprihvatljiva ponašanja).’ Predlažemo da se u lakše neprihvatljivo ponašanje uvrsti: ne nošenje školskog pribora, udžbenika, radnih bilježnica i ostalih materijala, sportske opreme, dnevnika rada jer u Pravilniku nigdje nije navedeno što ulazi u kategoriju neispunjavanja obveza, piše u komentaru Primorsko-goranske županije.

Pravobranitelj za djecu: ‘Dojam je da ova mjera korist donosi samo školi koja se želi ‘riješiti teškog djeteta’

Opširne komentare ostavio je i ured Pravobraniteljice za djecu, ali ne odnose se na izostanke, već na druge pedagoške mjere. Ističu da bi Pravilnik trebao predvidjeti mogućnost restitucije kao učinkovit model reakcije na neprihvatljivo ponašanje učenika, pri čemu je, kažu, naglasak na razvoju odgovornosti i učenju novih vještina i oblika ponašanja, a ne na represiji.

– Pozitivni ishodi za djecu, primjerice onu koja se ponašaju nasilno i koja trpe štetu, kao i cijelu zajednicu (razred, škola), postižu se kada djetetu omogućimo restituciju prije sankcioniranja, odnosno da ‘popravi štetu’ koju je njegovo ponašanje nanijelo drugoj osobi i/ili imovini ili kada je prekršilo neko pravilo. Restituciju bi trebalo omogućiti i predvidjeti prije izricanja pedagoških mjera, a neizricanje pedagoške mjere uvjetovati pozitivnim ishodom restitucije, navode iz ureda Pravobranitelja za djecu.

U komentarima su iskoristili priliku za ponovno upozorenje na upitnu svrhovitost jedne pedagoške mjere – preseljenja u drugu školu, a objasnili su i zašto smatraju da je na to potrebno upozoriti.

– Interes djeteta u primjeni ove pedagoške mjere je upitan jer se, uz postojeće teškoće, dijete suočava i s osjećajem odbačenosti iz škole te potrebom prilagodbe na novu sredinu što je dodatni stres i rizik za dijete s teškoćama. Dojam je da ova mjera korist donosi samo školi koja se želi ‘riješiti teškog djeteta’. Ova mjera ostavlja dojam i da će ‘nova’ škola primjenjivati metode u skladu s djetetovim potrebama, za razliku od prethodne škole. Ovakav stav je neprihvatljiv, jer su sve škole dužne raditi sukladno istim propisima i načelima stručnog djelovanja u radu s djecom s različitim teškoćama pa tako i s onom koja iskazuju probleme u ponašanju, objasnili su iz ureda Pravobranitelja.

Srednjoškolski sindikat želi da se pedagoške mjere prenose na iduću školsku godinu

Komentare su ostavile i dvije udruge – Udruga hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja i Hrvatska udruga ravnatelja osnovnih škola. Obje udruge slažu se u jednome – ograničenje pravdanja izostanaka od strane roditelja je nužan korak.

– Smatramo da učenik, koji ima prevelik broj izostanaka, ne može savladati ishode i biti ocijenjen iz pojedinog nastavnog predmeta/modula. Učenicima je mjesto u učionicama i redovitom pohađanju nastave te treba omogućiti školama i nastavnicima da stvore jasne kriterije u kojem slučaju učenici trebaju polagati predmetni ili razredni ispit te se istih dosljedno pridržavati, stoji u komentaru Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja.

Za uvođenje te mjere zalaže se i Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, ali predlažu i jednu novu – da se ponovno uvede prenošenje pedagoških mjera iz jedne školske godine u drugu. To je, inče, ukinuta praksa te se učenicima pedagoške mjere brišu završetkom školske godine, odnosno učenici kreću s ‘čistim dosjeom’ u novu školsku godinu’.

– Sukladno članku 84. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi pedagoške mjere izriču se za tekuću školsku godinu, osim mjere preseljenja u drugu školu koja vrijedi do kraja osnovnoškolskog obrazovanja. Pedagoške mjere koje su izrečene u tekućoj godini morale bi se moći prebaciti i u iduću školsku godinu jer, primjerice, mjera koja je izrečena zbog neprimjerenog ponašanja na ekskurziji koja je bila na kraju školske godine neće postići svoju svrhu ako se ne prenese u novu nastavnu godinu, piše u komentaru sindikata.

Neki smatraju da je zvanje socijalne službe roditeljima koji bojkotiraju nastavu protuustavno

Mnogi su ostavili komentare i na druge dodane stavke u Pravilniku, a koji se tiču bojkota nastave kada roditelji ne šalju djecu u školu dok im se ne ispune određeni zahtjevi. Neki su takvu mjeru nazvali ‘nedopustivom u demokratskom društvu’.

– Smatram da su predložene izmjene protuustavne i protuzakonite iz više razloga. Naime, odredbe su preopćenite slijedom čega nejasne i ostavljaju puno prostora za zloupotrebe, pogrešne interpretacije i arbitrarno postupanje od strane škole. Sankcija je prestroga, a k tome ne dozvoljava nikakve iznimke (bilo kakvu obranu ili razmatranje je li izostanak bio nužan, opravdan i sl.). Pedagoške mjere se izriču učenicima (a ne roditeljima posredno preko djece), a njihovo izricanje temelji se i na principu pravednosti, što ovakve odredbe evidentno nisu. Također, predložene odredbe izravno krše odredbe važećeg pravnog poretka Republike Hrvatske. Najbolji interes djeteta treba uvijek imati prioritet, nikako se ne smiju na brzinu i nepromišljeno ‘krpati rupe u sustavu’ odnosno ovakvih mjerama ‘pokazivati mišiće’ prema strani koja je slabija, a sve u nemoći da se problem s cijelim školskim sustavom riješi na drugi način. Zadirući u temeljna prava djece i njihovih roditelja zapravo se šalje poruka da svrha nije zaštititi djecu, već provesti institucionalni nadzor u kojem se djeca žele iskoristiti kao alat protiv vlastite obitelji. Stoga predlažem brisanje izmjena čl. 4. st. 7. i 8. u cijelosti, navodi u komentaru Vesna Gorajščan.

Javno savjetovanje je za ovaj Pravilnik završilo 7. veljače, a očekuje se da će Ministarstvo obrazovanja pregledati sve komentare i na sve odgovoriti do 27. veljače 2026. No, ne bi im bilo prvi put da prekorače očekivani datum objave izvješća na javnom savjetovanju. Isto tako im ne bi bilo prvi put da apsolutno sve komentare odbiju i naprave po svome.