Zbornica Profesori biraju koliko ispravaka puštaju, no tu su smjernice: 'Neki učenici kalkuliraju'

Profesori biraju koliko ispravaka puštaju, no tu su smjernice: 'Neki učenici kalkuliraju'

Bruno De Zan

28. veljača 2026.

Profesori biraju koliko ispravaka puštaju, no tu su smjernice: 'Neki učenici kalkuliraju'

Pexels

Profesori sami odlučuju koliko ispravaka dopuštaju učenicima. Profesorica Željka Dijanić vodila je stručno vijeće koje je sastavilo Smjernice za to.

Test je bio težak, pola razreda je dobilo jedan, pisat će obvezan ispravak? Sigurno ste čuli za ovakav scenarij, međutim, radi se o mitu. Ne postoji univerzalan pravilnik koji bi odredio kad se mora pisati ispravak, odnosno te odluke prepuštene su individualno nastavnicima.

Međutim, na razni škola ili županijskih stručnih vijeća moguće je dogovorili preporuke za ispravljanje loših ocjena koje bi poslužile kao putokaz nastavnicima kako se postaviti po pitanju ispravaka. Nastavnici su izuzev toga prepušteni vlastitom instinktu, a prikupljanjem iskustva i upoznavanjem svojih učenika spoznaju kad je pisanje ispravaka korisno za učenike, a kad može biti štetno.

'Ograničenje na jedan ispravak potiče odgovornost'

Profesorica Biologije iz Gimnazije Vukovar, Jasminka Bikić dopušta jedan ispravak po provjeri znanja. Smatra da je važno da učenici svakoj provjeri pristupe ozbiljno i odgovorno. Ispravci koji se pišu kod nje jednako su teški kao i prvi test, jer cilj nije olakšati put do bolje ocjene, ali ga ne treba ni otežati.

- Druga prilika postoji jer svi ponekad možemo podbaciti, no ispravci ne smiju postati pravilo. Ograničenje na jedan ispravak potiče odgovornost, ali i daje priliku za napredak, odgovara nam profesorica.

Ključno je da nastavnici budu dosljedni

Kod nje se većinom ispravljaju jedinice, a ispravak pozitivnih ocjena dopušta samo ako je učenik vrlo blizu višeg praga bodova ili prosjeka i ako pritom pokazuje kontinuirani trud i napredak. Profesorica Bikić navodi da tako nagrađuje stvaran rad, dok sustav ostaje pravedan i transparentan.

- Svrha ispravka nije samo promjena brojke u imeniku, nego prilika da učenik analizira pogreške i pokaže napredak. Priprema za ispravak često je važnija od same ocjene jer pomaže učeniku da bolje razumije gradivo i prepozna područja u kojima treba dodatno raditi, komentira profesorica Bikić.

Dodaje da su jasna pravila važna jer daju okvir koji svi učenici poznaju, no otvoren sustav kakav postoji u hrvatskom školstvu omogućava da se nastavnici u pojedinim situacijama prilagode. Profesorica Bikić smatra da je ključno da nastavnici budu dosljedni svojim pravilima jer će jedino tako osigurati da pravedno i realno vrednuju znanje i trud učenika.

Ispravke učenici najčešće pišu na Matematici

Ravnatelj V. gimnazije u Zagrebu Tihomir Engelsfeld o temi je porazgovarao s nastavnicima iz svoje škole i zaključio da nema univerzalnog odgovora. Naglašava da je pisanje ispravaka zastupljenije kod Matematike, ali to pripisuje većoj satnici.

- U trećem razredu prirodoslovno-matematičke gimnazije, a to je V. gimnazija, tjedna satnica Matematike je šest ili sedam sati, dok je za Povijest ili Biologiju dva sata tjedno, pojašnjava Engelsfeld zašto nastavnici Matematike imaju više vremena za provođenje ispravaka.

Preporučuje da svaku cjelinu učenici mogu ispravljati dvaput

O ovoj temi razgovarali smo i sa dr.sc. Željkom Dijanić, voditeljicom Županijskog stručnog vijeća nastavnika Matematike Bjelovarsko-bilogorske županije, koje je 2024. godine izradilo Smjernice za ispravljanje ocjena. Ona je nastavnica Matematike u Srednjoj školi Čazma te i sama priznaje da su negativne ocjene iz Matematike češće nego u drugim predmetima.

- Matematika zahtijeva kontinuirani rad i gotovo je nemoguće dan prije ispita naučiti i uvježbati sve što se radilo u posljednjih mjesec-dva ako se prije toga uopće nije vježbalo. Učenici svaku cjelinu mogu ispravljati dvaput, jednom nakon što su dobili negativnu ocjenu (ili pozitivnu s kojom nisu zadovoljni), a drugi put na kraju polugodišta, priča nam profesorica Dijanić.

'Uvijek postoje učenici koji kalkuliraju'

Vrijeme ispravka dogovaraju zajednički u razredu, a ispravak svi učenici pišu isti dan, obično sedam do 14 dana nakon testa. Kaže da je to važno jer uvodi red u organizaciju nastave i usmjerava učenike da redovito rade.

- Uvijek postoje i učenici koji kalkuliraju, ne potrude se naučiti za prvi ispit jer misle da će kasnije nakon analize ispita brže naučiti što je bilo u ispitu pa će lakše doći do bolje ocjene ne razmišljajući o pravednosti i realnoj ocjeni znanja. To je kao nelojalna konkurencija i takvi postupci mi se nikako ne sviđaju i takvim učenicima to i kažem – da se vidi da kalkuliraju. Jednako tako učenici koji baš svaki ispit moraju ispravljati ne zaslužuju pozitivnu ocjenu na kraju jer ako i isprave to nije učinjeno na pravedan način, ne možeš uvijek biti u zaostatku i na kraju stići na cilj jednako kao i onaj koji je cijelo vrijeme učio. Ali takvi obično i ne isprave sve cjeline pa na kraju zasluženo idu na dopunski rad, priča nam profesorica Dijanić.

'Dozvolim učeniku da ispravlja i pozitivnu ocjenu ako je baš kiksao'

Ispravci koje sastavlja iste su težine kao prvi ispit, ali su drugačiji. Kaže da uvijek iskoristi gradivo koje 'nije stalo' u prvi ispit. Ako razred ima puno učenika koji teže prate nastavu ipak malo olakša pitanja na ispravku, ali onda diže ljestvicu za prolaz, pa na primjer za dvojku više nije dovoljno 45 posto riješenosti, već 60 posto. Ponekad izdvoji osnovne zadatke koji pokrivaju samo minimalne ishode, a da bi prošli učenici onda moraju sve zadatke riješiti točno. Što se tiče učenika koji žele ispravljati pozitivne ocjene, profesorica Dijanić ima strože kriterije za to hoće li im dopustiti ispravak.

- Dozvolim učeniku da ispravlja i pozitivnu ocjenu ako je baš kiksao, tj. imao loš dan i ako ta ocjena odskače od uobičajenih ocjena koje taj učenik dobiva. U principu ih ne potičem da ispravljaju pozitivne ocjene, kažem da je moguće ako baš žele i imaju opravdanje zašto bi pisali. Ne dozvoljavam da pišu iz razloga ako prođe - prođe, nego samo ako su spremni uložiti puno više truda i vremena u učenje za taj ispravak. Uvijek kažem učenicima da jedna lošija ocjena neće ugroziti zaključnu ocjenu ako nastave redovito učiti i u narednim cjelinama pokažu bolje znanje što će rezultirati boljim ocjenama. Eventualno na kraju godine dozvolim ispravak te cjeline koja odskače i ugrožava prosjek za željenu ocjenu, priča nam.

Naglašava da je svrha ispravljanja ocjena da učenik pokaže da je savladao ishode učenja. To je posebno važno u Matematici, jer je svladavanje gradiva često preduvjet za praćenje novih sadržaja, jer se novo gradivo uglavnom veže na staro.

'Propisivanje pravila dodatno bi opteretilo nastavnike'

S time u vidu, smatra da je najbolje da nastavnik individualno odlučuje kako će organizirati ispravke, ali da je poželjno da se konzultira s kolegama, bilo to u školi ili u županijskom stručnom vijeću, jer više glava ima više iskustva.

- Situacije na terenu se razlikuju, posebice u strukovnim školama i nastavnik je taj koji će najbolje znati kako od svojih učenika dobiti najbolje rezultate. Bilo kakvo dodatno propisivanje pravila, a posebice od osoba koje ne rade u nastavi, samo bi dodatno opteretilo nastavnike i zapravo ih ograničilo da sa svojim učenicima provode i zajednički dogovaraju pravila igre. Međutim, na razini razreda pravila trebaju biti jasna i donesena na početku nastavne godine, smatra profesorica Dijanić.

Županijsko vijeće sastavilo je smjernice

Iz tog razloga Županijsko stručno vijeće nastavnika Matematike Bjelovarsko-bilogorske županije sastavilo je Smjernice za ispravljanje negativnih ocjena s ciljem poboljšanja kvalitete nastave. Smjernice nemaju zakonsku težinu i nisu obvezujuće, no mogu biti polazište za donošenje pravila.

- Kriterije vrednovanja nastavnici su obavezni izraditi i s time upoznati učenike na početku nastavne godine te u skladu s time tijekom nastavne godine vrednovati učenike, a ako se u kriterijima nalaze stavke koje govore o tome na koji način se ocjene mogu ispravljati, tada to unosi i određeni red u organizaciju same nastave. Kasnije je nekoliko drugih županijskih stručnih vijeća nastavnika Matematike po uzoru na ŽSV BBŽ intenziviralo ovu temu, na svojim skupovima razgovarali su o problemu ispravaka ocjena i krenuli u izradu svojih smjernica za ispravljanje ocjena, zaključila je profesorica Dijanić.

Prema smjernicama, učenik ima mogućnost ispravka iste negativne ocjene (ili pozitivne s kojom učenik nije zadovoljan) dva puta: prvi puta u roku od 15 radnih dana otkada je upisana ocjena koja se ispravlja, a drugi puta na kraju polugodišta, no ne na posljednjem satu na kojem se zaključuju ocjene. U smjernicama između ostaloga stoji i da u slučaju da nastavnik učeniku dopusti da u jednom elementu vrednovanja ostane neispravljena negativna ocjena, tada zaključna ocjena na kraju godine može biti najviše dovoljan.

Čitave smjernice možete pročitati u priloženom dokumentu.