Profesorica koja je kritizirala Thompsona pod žestokim pritiskom: Zvali su školu i tražili da dobijem otkaz

Renata Kolombo, profesorica hrvatskog iz Kostrene kod Rijeke, proteklih je tjedana postala poznata kad je uoči koncerta u Rijeci Marka Perkovića Thompsona prozvala da se nikad nije javno ogradio od ustaštva. Nakon poduže objave na društvenim mrežama, Kolombo je postala meta komentara mržnje, a u Kostreni, Rijeci i na Krku netko je postavio naljepnice s njenom fotografijom i uvredljivim porukama.

Kolombo nije jedina meta pokušaja zastrašivanja u zadnje vrijeme. Naime proteklih mjeseci zaživjelo je prosvjedovanje ispred domova političara. Prosvjednici su se tako već okupili pred domovima Dalije Orešković i Anke Mrak Taritaš, a prošlog vikenda članovi Autohtone stranke prava, predvođeni Draženom Kelemincem, prosvjedovali su ispred doma predsjednika Zorana Milanovića, puštajući upravo Thompsonovu glazbu.

Ta poveznica potaknula nas je da se javimo profesorici Kolombo i pitamo je što će poduzeti po pitanju naljepnica i govora mržnje, smatra li da prosvjedima pred domovima političara treba stati na kraj te bi li učitelji trebali više raditi na razvijanju savjesti i empatije učenika.

'Nije ugodno vidjeti vlastito lice u takvom uvredljivom kontekstu'

Renata Kolombo smatra da su naljepnice postavili desni ekstremisti, koji su odgovorni i za grafite s fašističkom simbolikom. Pitanjem grafita i njihove simbolike bavila se prije objave komentara o Thompsonu, a nakon objave njenog teksta na portalu Artkvart dio oporbenih vijećnika u Gradskom vijeću Rijeke sazvao je izvanrednu sjednicu na kojoj se počelo govoriti o simbolima mržnje.

- Naravno da nije ugodno vidjeti vlastito lice u takvom uvredljivom kontekstu. Međutim, ono što je važno naglasiti jest da me to nije iznenadilo jer živimo u takvoj atmosferi u kojoj se moglo predvidjeti da će se nešto slično dogoditi. Ako pogledate komentare ljudi ispod mog teksta u medijima, možete vidjeti da su već tada mnogi vrijeđali i zazivali moj otkaz i emigraciju (najčešće u Srbiju), dok su mnogi pisali komentare da je 'žalosno što će profesorica sad vjerojatno primati prijetnje i poruke i slične stresne gluposti kako to već ide kod nas'. Tako da, iako je situacija neugodna, nije me iznenadila, izjavila je Kolombo.

Problem je kad zastrašivanje smanjuje slobodu govora

Kaže da je to više uznemirilo njenu okolinu, pogotovo ljude koji nisu svjesni koliko je govor mržnje prisutan na društvenim mrežama. Kolombo ističe da ovakve situacije kod nekih osoba potiču strah, zbog kojeg se počinju suzdržavati od izražavanja vlastitog mišljenja.

- To je zapravo najveći problem: kada govor mržnje i zastrašivanje počnu sužavati prostor slobodnog izražavanja i demokraciju. Tada to više nije samo individualni incident, nego širi društveni problem, rekla je Kolombo.

Smatra da govor mržnje postaje normaliziran u društvu

Profesorica se savjetovala s odvjetnicima i slučaj je prijavila policiji i DORH-u te prepustila institucijama da obave svoj posao. Međutim, ističe da je problem to što je takav govor mržnje normaliziran, i to više ne samo na društvenim mrežama.

- Kada mladi svakodnevno gledaju kakav govor i kakvo ponašanje dominira u javnom prostoru, i to među odraslima - od saborskih zastupnika do raznih desnih i ekstremno desnih influencera - nije čudno da takve obrasce počnu doživljavati kao prihvatljive. Ako vide da vrijeđanje, ad hominem napadi (op. a na osobnoj razini) i huškanje prolaze bez ozbiljnih posljedica, da mnogi takvoj retorici čak i 'plješću', onda nije iznenađenje da dio njih zaključi kako je to 'normalno' i da se usude činiti ovakve stvari, smatra Kolombo.

Naglašava da ne osjeća bijes prema mladima koji su često zavedeni, međutim problem vidi u onima od kojih takav govor i poticaj dolaze, odnosno koji ga legitimiraju i šire. Dodaje da to ponekad dolazi i od osoba na visokim pozicijama, pa čak i ministara. 

'Optužbe su često politički motivirane'

Što se tiče prosvjeda pred domom predsjednika Milanovića, naglašava da je organizator jedna od stranaka nastalih raspadom HSP-a, kojeg je početkom devedesetih Thompson bio član i nastupao na njihovim skupovima, zbog čega smatra da nije neobično da prosvjednici puštaju baš njegovu glazbu.

- Sam prosvjed bio je usmjeren prema Zoranu Milanoviću, uz poruke kojima mu se osporava domoljublje i spočitavaju njegove izjave o ratu. Sjetimo se da su i 2016. veterani (tzv. 'šatoraši') bili organizirali prosvjed pred njegovim domom dok je bio premijer i da su mu pred kućom vikali da je 'udbaš' i 'dezerter' jer im nije odgovarao 'lijevi' premijer. Paradoksalno, u isto vrijeme Milanović je mirno uživao u ribolovu s generalom Antom Gotovinom, osobom koju desnica također doživljava kao simbol ratne pobjede i nacionalnog ponosa. Upravo takvi kontrasti pokazuju koliko su te optužbe često više politički motivirane i retoričke nego utemeljene u stvarnosti, komentira Renata Kolombo.

Smatra da bi prosvjedima ispred privatnih domova trebalo stati na kraj jer se prosvjedi mogu organizirati na primjerenim javnim mjestima. Kolombo smatra da se u ovakvim slučajevima ne radi samo o političkom izražavanju, već i o zadiranju u privatnost i uznemiravanju ne samo te osobe, nego i njezine obitelji, susjeda i svih koji se tamo zateknu.

Netko je zvao školu i tražio da joj daju otkaz

Renata Kolombo u obrazovnom sustavu radi već 13 godina, a ima iskustva u javnim školama i u privatnim ustanovama za poduke i pripreme za maturu. Priča nam je bilo situacija kad su ljudi zvali školu i vikali, vrijeđali i tražili ravnateljicu da joj da otkaz bez konkretnih argumenata. 

Među onima je koji smatraju da bi bilo dobro da nastavnici mogu doprinositi razvoju društvene svijesti učenika, međutim kaže da su svjesni da je prostor za to u praksi jako ograničen. Kaže da s kolegama često razgovara o toj temi, ali su im 'ruke vezane' unatoč tome što nikad nije bilo više radionica, usavršavanja, seminara, webinara i certifikata, a sve kako bi to lijepo stajalo na papiru.

- Ako svijet i društvo izvan škola nisu u doticaju s osnovnim potrebama djece i mladih, ne može se očekivati od nastavnika da izvode čuda na razini svijesti. Prije svega, nastava je opterećena planom i programom koji treba realizirati. Nastavnici često doslovno 'trče' kako bi stigli obraditi sve propisane sadržaje, ispitati učenike, omogućiti ispravke, analizirati rezultate i ispuniti sve obveze koje sustav traži. U takvim okolnostima ponekad je izazovno uopće stići obraditi sve predviđeno gradivo, a kamoli ga dodatno povezivati sa stvarnim društvenim problemima, komentira Kolombo.

'Nastavnici mogu imati važnu ulogu u razvoju društvene svijesti učenika'

Dodaje da ima nastavnika kojima je to izrazito važno i koji unatoč svemu potiču učenike na razmišljanje, ali i onih koji su fokusirani na nastavu i gradivo. Kod prirodoslovnih predmeta prostor za društvene rasprave je jako sužen, dok je kod društveno-humanističkih predmeta poput Geografije, Povijesti, Sociologije, Filozofije, Politike i gospodarstva, pa čak i Hrvatskog jezika, prostor za aktualizaciju puno veći i prirodniji, smatra profesorica Kolombo.

- Međutim, problem je i širi od same učionice. Teško je oteti se dojmu da onima na vlasti ne odgovara previše razvijanje kritičko-analitičkog aparata kod djece i mladih koje bi onda rezultiralo društveno osviještenim, odgovornim i angažiranim pojedincima. Kao primjer navela bih strukovne škole: učenici tih škola čine oko 70 posto ukupne srednjoškolske populacije, a upravo su u tim školama značajno smanjene satnice poput Geografije, Povijesti i ostalih općeobrazovnih predmeta. Sve to pokazuje da, iako nastavnici mogu imati važnu ulogu u razvoju društvene svijesti učenika, njihov je utjecaj uvelike ograničen sustavnim okvirima, opterećenjem nastavnim planom i programom te širim obrazovnim politikama, smatra naša sugovornica.

'Često izostaje smislena i argumentirana rasprava'

Kaže nam da učitelji mogu biti 'kotačić' u razvoju empatije, socijalno-emocionalne inteligencije i solidarnosti, ali ne i oni koji to u potpunosti oblikuju. Te karakteristike najviše oblikuje odgoj u obitelji, a u velikoj mjeri su i individualne karakteristike.

- Glede odgojno-obrazovnih razina, na primjer u vrtićima se još dosta uči o empatiji i solidarnosti. Vrtići su u tom pogledu dobri jer u njima nema 'kulture poduzetništva', privatnog i stranačkog uplitanja u javno školstvo, klasne razlike su manje izražene, igre su zajedničke, uspjesi zajednički. A zatim kako školski put odmiče, djeca jedno čuju u školi, a sasvim drugo - oprečno i primamljivo vide izvan škole. Nije ni čudo da će se primiti za to, komentira Kolombo.

Smatra da bi u školi učenici mogli učiti medijsku pismenost, što bi im uvelike pomoglo da se snađu u digitalnom svijetu. Naglašava da društvene mreže omogućavaju svakome da izrazi svoje mišljenje, ali da je problem to što nisu dovoljno regulirane.

- U praksi to znači da gotovo bilo tko može otvoriti anonimni profil i bez ikakve odgovornosti širiti uvrede, prijetnje i govor mržnje. Upravo zbog toga često izostaje ono najvažnije, a to je smislena i argumentirana rasprava. Posebno je to vidljivo kod ekstremne desnice, gdje se retorika nerijetko svodi na vrijeđanje, etiketiranje, govor mržnje i osobne napade, umjesto na sučeljavanje argumenata. Time se javni prostor dodatno degradira i potiče atmosfera u kojoj ovakvi incidenti s naljepnicama postaju 'normalni'.

Smatra da bi učenici trebali vježbati čitanje s razumijevanjem

Kolombo smatra da bi učenici trebali učiti razlikovati lažnu vijest od činjenice, stav od argumenta i kritiku od uvrede. Uz medijsku pismenost misli da današnjim učenicima fali i vještina osnovnog čitanja s razumijevanjem. Upozorava na fenomen da ne samo djeca, već i odrasli često uopće ne pročitaju što je netko napisao, nego reagiraju na temelju tuđih interpretacija, najčešće iz komentara na društvenim mrežama.

- Imala sam, primjerice, situaciju s jednom mladom djevojkom koja mi se javljala u inbox s uvredama. Kada sam konačno ušla u dijalog, ispostavilo se da ona uopće nije pročitala moj tekst, nego je svoje mišljenje formirala na temelju komentara drugih koji su tvrdili da 'ne volim Hrvatsku' i slične etikete. Na kraju mi se iskreno ispričala i čak mi napisala da joj je jako žao zbog svega jer vidi da sam zapravo dobra osoba (kao što sam i ja pretpostavljala da njena 'mržnja' ne potječe od nje same), priča nam Kolombo.

Iz istog nerazumijevanja, tvrdi Kolombo, proizlazi nesporazum da je sve Thompsonove fanove nazvala fašistima. Kaže nam da je kritikom toga što se pjevač nije ogradio od fašizma htjela obraniti dio njegovih fanova koji na koncerte dolazi iz drugih razloga, zbog glazbe, osjećaja iskrenog domoljublja ili vjerskih i duhovnih poruka.

'Hrvatskoj je klerikalizam zatrebao kao element kohezije'

Činjenica da je Thompson prošle godine oborio svjetski rekord u broju prodanih ulaznica za jedan koncert pokazuje da ima unatoč kontroverzama ima široku podršku. Prema novim istraživanjima mladi, ne samo u Hrvatskoj, već i u svijetu sve više imaju konzervativne stavove, što vjerojatno također doprinosi rastućoj popularnosti ovog pjevača.

- Konzervativnost je preuzela i prostor gdje se stvorio odgojni vakuum, a Hrvatskoj kao novoj, mladoj državi, nacionalno obojenoj, klerikalizam je zatrebao kao element kohezije. Nadalje, u kapitalizmu je prisutna i snažna propaganda individualizma i gospodarskog 'mesijanstva' s jedne strane, a s druge marginaliziranje ranjivih skupina i ignoriranje obespravljenih. U takvom okviru oni koji se ne uspiju ostvariti, koji ne pronađu stabilan ili dobro plaćen posao, ne uspiju 'uspjeti' u tom nametnutom modelu, lako se počnu osjećati izdanima, razočaranima i obespravljenima. U nedostatku pravih odgovora i sustavne podrške, mnogi tada utočište traže u pojednostavljenim, često konzervativnim narativima koji nude brza objašnjenja i jasno označene 'krivce', priča Kolombo o popularnosti konzervativnih stavova danas.

Ljudi su zgađeni i rezignirani politikom

Renato Kolombo, inače bivša članica Radničke fronte, kaže da su nominalno lijeve vlade tijekom zadnjih desetljeća promašile pružiti odgovore na ekonomske nedaće te su bile još ubitačnije za velik dio društva koji jedva spaja kraj s krajem. Iza rastuće popularnosti konzervativizma po njoj stoji i zgađenost ljudi politikom.

- Konzervativnost je u tom pogledu povezana i s razočaranošću. A konzervativni krugovi, nažalost, nude vrlo brze, površne, nerijetko i proturječne, ali vrlo populističke, jednostavne, 'pitke' odgovore na društvene probleme koji se lako prime. U konzervativizmu je često vrlo lako identificirati 'neprijatelja' (npr. Srbi, migranti, LGBTQI osobe itd.), a što je lakše identificirati 'neprijatelja', lakše će se i neka ideja primiti, koliko god ona bila pojednostavljena, štetna ili besmislena, zaključuje naša sugovornica.