Hoće li rad na državnoj maturi biti dodatno plaćen? 'Ostali poslovi' nisu vreća bez dna'

Nakon više od godine dana proteklog su tjedna nastavljeni pregovori za granski kolektivni ugovor koji uređuje prava zaposlenika u srednjim školama. Sindikalna strana, koja je ranije upozoravala tromost procesa, ovo vidi kao priliku za ugovaranje novih materijalnih prava. Jedno od ključnih je ugovaranje prava na naknadu za rad povezan s održavanjem i provedbom ispita državne mature.

Da će to biti jedna od tema pregovora, Vlada se obvezala potpisivanjem sporazuma kojim je proteklog ljeta prekinut štrajk u školama.

'Zaduženja se dopisuju u ostale poslove kao da je to vreća bez dna'

Mirela Matijević Erceg, voditeljica pravne službe u Nezavisnom sindikatu zaposlenih u srednjim školama, upozorava na zastarjeli pravilnik, a odgovara i na protuargument da rad na maturi spada u 'ostale' poslove.

- Pravilnik o normi rada nastavnika u srednjoškolskoj ustanovi kojim je propisano da su poslovi državne mature ili ispita državne mature ostali poslovi nastavnika na snazi je gotovo šesnaest godina. U tom razdoblju mnogo toga se promijenilo u sustavu obrazovanja i sva nova zaduženja nastavnika koja nisu neposredan odgojno-obrazovni rad dopisuju se u ostale poslove kao da je taj dio radnog vremena vreća bez dna pa u nju uvijek stanu svi dodatni poslovi koji se pojavljuju, navodi Mirela Matijević Erceg za srednja.hr.

Dodaje i da je onima koji ne poznaju sustav dovoljno, najčešće je vidljiv i mjerljiv samo rad u razredu, što je pogrešan pogled koji sindikat nastoji promijeniti.

- Prekovremeni rad koji nije rad u nastavi se ne plaća, a svake godine ima ga sve više. Otuda vjerojatno i podloga za stav da svi dodatni poslovi za kojima se pojavi potreba 'stanu' u ostale poslove koji se očito smatraju otvorenim popisom za nadopune. Trajanje dežurstava na državnoj maturi jako je mjerljivo i može se precizno izračunati i vrednovati. U Sindikatu smo se uvijek zalagali da se radno vrijeme poštuje i da se svaki rad izvan redovnog radnog vremena treba platiti, kako nastavnom, tako i nenastavnom osoblju, ističe Matijević Erceg.

Upitana kakve su povratne informacije iz Ministarstva kada je riječ o ugovaranju naknade za poslove oko državne mature, kaže da je još prerano govoriti o tome jer je održan tek jedan sastanak. No, u sindikatu vjeruju da je sporazum koji se toga dotiče - potpisan u dobroj vjeri.

Do kraja 2017. bilo je predviđeno zapošljavanje posebnih stručnjaka, ali to se nije dogodilo

U priopćenju objavljenom nakon sastanka sindikat je naveo još neke od problematičnih točaka. Riječ je, kako navode, o problemima koji nisu direktno povezani s člancima granskog kolektivnog ugovora, nego se moraju urediti Pravilnikom o normi, a potom implementirati u novi granski ugovor. To su, primjerice, administriranje e-Matice, administriranje e-Dnevnika, voditeljstva na projektima, vrednovanje 'satničarskih' poslova u modularnoj nastavi…

- U sustavu osnovnih škola poslovi administratora elektroničkih upisnika (e-Matica, e-Dnevnik i sl.) te poslovi podrške uporabi informacijske i komunikacijske tehnologije normirani su u neposrednom odgojno-obrazovnom radu. U sustavu srednjih škola to nije tako, pa očekujemo da ih ministarstvo na adekvatan način prepozna jednaki posao i jednako ga vrednuje i u našem sustavu. Državnim pedagoškim standardom srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja čak je bilo predviđeno da će srednje škole do kraja 2017. godine imati stručnjake koji održavaju sva računala i ostalu informatičku opremu, softvere, unose službene podatke, ažuriraju internetske stranice, održavaju računalne mreže u školi i povezuju računalne mreže u sve edukativne i ostale potrebne računalne mreže, ali ti se radnici ne zapošljavaju iako se poslovi izvršavaju, upozorava Matijević Erceg.

Ističe i da je za sustav osnovnih škola to je pitanje riješeno kroz Pravilnik o normi vrednovanjem u neposrednom odgojno-obrazovnom radu prema broju učenika.

- Smatramo da je to dobar pristup, koji bi trebalo primijeniti i na sustav srednjih škola. Bitno je da posao bude prepoznat i vrednovan, bilo kroz Pravilnik, bilo kroz kolektivni ugovor, navodi Matijević Erceg.

Važna tema su i viškovi u modularnoj

Pred sindikatima koji predstavljaju zaposlenike srednjih škola još je jedan veliki izazov uoči nove nastavne godine. Naime, u strukovne je škole uvedena modularna nastava koja u potpunosti mijenja način izvođenja nastave – neki predmeti zamijenjeni su modulima, a drugima je smanjena satnica. Sindikat je ranije upozoravao da je preko dvjesto nastavnika zbog toga ostalo bez pune norme sati. Još ove godine zaštićena su im materijalna prava i to sporazumom iz štrajka. Međutim, mnogi strahuju od toga što će se dogoditi ujesen. Na sastanku oko granskog kolektivnog ugovora otvoreno je i to pitanje.

- Vjerujemo da će Ministarstvo odgovorno pristupiti rješavanju problema organizacijskih viškova koji će se pojaviti i uvažiti prijedloge Sindikata. Jedno od rješenja je uključivanje naših prijedloga za izmjenama kadrovskih uvjeta za izvođenje nastave u pojedinim modulima. Od naših članova zatražili smo da provjere kadrovske uvjete za sve skupove ishoda učenja u okviru novih kurikula koji su kao radni nacrt objavljeni na stranicama Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, navodi Matijević Erceg.

Na pregovaračkom sastanku, otkriva, sindikati su predložili dostavu zaprimljenih prijedloga Ministarstvu, što je ono i prihvatilo.

- Nadamo se da će MZOM nakon analize i te naše prijedloge uvrstiti u Odluku o uspostavi baze kadrovskih uvjeta za provedbu modularne nastave. Time bi veći broj nastavnika imao priliku biti zadužen u pojedinim modulima jer bi njihova kvalifikacija bila odgovarajuća za izvođenje nastave, a što prema aktualnim prijedlozima nije slučaj, zaključuje naša sugovornica.