Ravnatelji škola traže jasnija pravila izbora, muči ih i sve češći problem učenika: ‘Odgovornost je golema’

Antonija Mirosavljević, ravnateljica Osnovne škole Novska, ostat će na čelu Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola (HUROŠ) još jedan mandat. Odlučeno je to na nedavnoj izbornoj sjednici na kojoj je Mirosavljević imala protukandidatkinju – za poziciju je konkurirala i Mirjana Jermol, ravnateljica OŠ Petra Zrinskog u Zagrebu. Prema statutu HUROŠ-a, mandat predsjednice udruge traje pet godina, iste osobe mogu biti ponovno izabrane. Mirosavljević je peta predsjednica udruge u njenoj povijesti dugoj 31 godinu, a za prvi je mandat izabrana 2021. godine.

Ravnateljica Antonija Mirosavljević za srednja.hr ističe kako je njena ponovna kandidatura proizašla iz osjećaja odgovornosti i potrebe za kontinuitetom u radu Udruge.

- U proteklom mandatu otvorili smo niz važnih tema i započeli procese koji traže vrijeme, dijalog i ustrajnost kako bi donijeli konkretne rezultate. Smatrala sam da je važno nastaviti tim putem, uz dodatno jačanje suradnje s ravnateljima i svim dionicima sustava odgoja i obrazovanja. Podrška kolega svakako ohrabruje, ali je i obveza. Doživljavam je kao potvrdu da su prepoznali dosadašnji rad, ali i kao jasnu poruku da očekuju daljnje zalaganje za unapređenje uvjeta rada ravnatelja i svih zaposlenih u školama, navodi Mirosavljević.

'Danas ravnatelji nose iznimno visoku razinu odgovornosti'

Zanimalo nas je i koja su tri najhitnija problema koja namjerava adresirati na početku svog drugog mandata. Kako navodi naša sugovornica, riječ je o područjima koja zahtijevaju žurno djelovanje jer izravno određuju stabilnost i kvalitetu funkcioniranja školskog sustava.

- Prvi i temeljni je status ravnatelja. Danas ravnatelji nose iznimno visoku razinu odgovornosti – za zakonitost rada, sigurnost učenika i zaposlenika, financijsko poslovanje i ukupno funkcioniranje škole – ali njihov status u sustavu još uvijek nije dovoljno jasno i kvalitetno uređen. Posebno je važno pitanje radno-pravnog položaja ravnatelja. Uz to, potrebno je dodatno raditi na profesionalizaciji ravnateljske funkcije. Ravnatelj danas nije samo administrator, nego voditelj složenog sustava koji uključuje pedagoško vođenje, upravljanje ljudskim resursima i odgovornost za razvoj škole. Takva uloga mora biti prepoznata i kroz sustav – od jasnih kriterija izbora, preko kontinuiranog stručnog usavršavanja, do vrednovanja rada, navodi Mirosavljević.

Naglašava i kako je bez jasno definiranog i stabilnog položaja ravnatelja teško očekivati dugoročno kvalitetno upravljanje školama. Drugo pitanje kojim će se baviti u novome mandatu su kadrovski kapaciteti i uvjeti rada zaposlenika škola, dakle ne samo ravnatelja.

- Kvaliteta obrazovanja počiva na ljudima koji u sustavu rade. Učitelji i stručni suradnici svakodnevno ulažu izniman trud, često u zahtjevnim okolnostima, uz sve veća očekivanja i administrativna opterećenja. Istodobno se suočavamo s nedostatkom pojedinih kadrova i sve većim pritiskom na postojeće zaposlenike. Važno je naglasiti da funkcioniranje škole ne počiva samo na nastavnom procesu, nego i na radu tajnika i računovođa, koji osiguravaju pravnu, administrativnu i financijsku stabilnost sustava. Upravo su te službe u praksi često kadrovski nedostatne ili preopterećene, iako je opseg poslova koji obavljaju sve veći. U tom kontekstu nužno je poboljšati uvjete rada za sve zaposlenike u školi – od nastavnog do administrativnog i stručnog osoblja. Ravnatelji vrlo jasno vide koliko učitelji, stručni suradnici i ostali zaposlenici ulažu u svoj rad – često i izvan okvira formalnih obveza. Smatramo da je nužno otvoreno razgovarati i o položaju učitelja u društvu, razini njihovih primanja, mogućnostima napredovanja i slično, navodi Mirosavljević.

Muče ih i izazovna ponašanja učenika: 'Škole nemaju dostatnu podršku'

Ističe i kako ravnatelji žele sustav u kojem će zaposlenici imati stvarnu podršku, jasne uvjete rada i osjećaj profesionalnog dostojanstva. Svjesni su, naime, da bez zadovoljnog i motiviranog tima nema ni kvalitetne škole. Problem o kojem se sve češće govori u javnosti je i ponašanje učenika – kod izgreda su zaposlenici škola nerijetko prepušteni sami sebi.

- Treće područje odnosi se na rad s učenicima s kompleksnim potrebama i izazovnim ponašanjima. Škole se u takvim situacijama sve češće nalaze bez dostatne i pravovremene podrške drugih sustava. Nedovoljna međuresorna suradnja dovodi do toga da se vrlo složene situacije pretežito rješavaju unutar škola, što značajno opterećuje ravnatelje i zaposlenike, kaže Mirosavljević.

Česta zamjerka i nastavnika i ravnatelja ona je da su opterećeni administrativnim dijelom svoga posla. Kada je riječ o ravnateljskim zadacima u tom području, Mirosavljević ističe da su ravnatelji sve više opterećeni zahtjevima koji dolaze iz različitih smjerova, često bez međusobne usklađenosti.

- Najveći problemi su preklapanje propisa, česte izmjene procedura i stalno uvođenje novih obveza bez stvarnog rasterećenja postojećih. U takvom okruženju teško je osigurati stabilnost i kvalitetu rada škole. Važno je naglasiti da ravnatelji u svom radu vode računa o dobrobiti svih djelatnika škole, kao i o kvaliteti obrazovnog procesa za učenike. Njihova uloga nije samo upravljačka, nego i podržavajuća prema cijelom kolektivu. Udruga će se zalagati za konkretne mjere poput racionalizacije administrativnih obveza, digitalizacije procesa koja doista olakšava rad (a ne stvara dodatne obveze) te jasnijeg definiranja odgovornosti. Cilj je omogućiti ravnateljima da se više posvete razvoju škole i podršci zaposlenicima, što dugoročno koristi cijelom sustavu, navodi Mirosavljević.

Model izbora ravnatelja ostavlja previše nejasnoća

Još od prošle godine Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih najavljuje veliku novost u području školstva, razdvajanje Zakona o odgoju i obrazovanju na dva propisa. Jedan bi uređivao osnovnoškolska, a drugi srednjoškolska pitanja, baš kao što je to bilo prije sada već davne 2008. godine. Posao oko novih propisa Ministarstvo je odgodilo za kraj 2026. godine, a Mirosavljević kaže kako u HUROŠ-u to vide kao priliku da se napokon cjelovito uredi jedan od ključnih segmenata sustava, položaj i uloga ravnatelja.

- U praksi se pokazuje da današnji model ostavlja previše nejasnoća – od samog procesa izbora ravnatelja, preko njihovog radno-pravnog statusa, do očekivanja koja sustav pred njih postavlja. Zato smatramo da je nužno napraviti iskorak prema jasnijem i profesionalnijem okviru. Prije svega, važno je dodatno unaprijediti način izbora ravnatelja, kako bi on bio što transparentniji, utemeljen na stručnim kompetencijama i usmjeren na kvalitetu vođenja škole. Ravnatelj je danas voditelj složenog sustava i ta uloga zahtijeva jasne kriterije, ali i odgovarajuću razinu povjerenja i autonomije, navodi Mirosavljević za srednja.hr.

'Važno je da novi zakon ne ostane samo okvir na papiru'

I u kontekstu pitanja zakonskih izmjena ponavlja da je važno pitanje radno-pravnog statusa ravnatelja.

- Potrebno je osigurati veću profesionalnu sigurnost, osobito u dijelu koji se odnosi na kontinuitet karijere nakon isteka mandata. Ravnatelji moraju imati jasno uređenu mogućnost povratka na svoje radno mjesto i odgovarajući oblik ugovora o radu koji neće stvarati nesigurnost, nego poticati odgovorno preuzimanje funkcije. Uz to, nužno je dodatno raditi na profesionalizaciji ravnateljske funkcije. To znači prepoznati ravnatelja kao ključnog nositelja razvoja škole, kroz sustav kompetencija, kontinuirano stručno usavršavanje i jasno vrednovanje rada. Bez toga je teško očekivati dugoročno kvalitetno upravljanje školama, kaže Mirosavljević.

Naravno, zakon, ističe zaključno, mora odgovoriti i na druge izazove – od sustavne podrške učenicima s teškoćama i izazovnim ponašanjima, do smanjenja administrativnog opterećenja i jačanja sigurnosti u školama.

- No, upravo pitanje ravnatelja vidimo kao temelj na kojem se gradi stabilan i učinkovit sustav. Važno je da zakon ne ostane samo okvir na papiru, nego alat koji će biti primjenjiv u svakodnevnom radu škola i koji će donijeti stvarnu promjenu u praksi, podcrtava Mirosavljević.