Oni su ključna osoba u školi, a ne moraju imati posebno obrazovanje: 'Među rijetkima smo u Europi'

Škole postoje zbog učenika, a u direktnom radu s njima sudjeluju nastavnici. Međutim, jedna osoba ima ključnu ulogu i bez nje čitava obrazovna ustanova ne bi mogla funkcionirati. Riječ je o ravnateljima. Škola u kojoj ravnatelj ne preuzima samo administrativne uloge, već i usmjerava i podržava razvoj učitelja, potiče njihov timski rad i podržava inovativnost u nastavi može značajno napredovati. Položaj ravnatelja uglavnom preuzimaju nešto iskusniji nastavnici, međutim samo iskustvo rada na nastavničkoj poziciji ponekada nije dovoljno za kvalitetno vođenje škole.

Niz godina obrazovni su stručnjaci upozoravali na nužnost razvoja studija ili formaliziranih programe obrazovanja za ravnatelje. To se konačno dogodilo 2016., kada je na Sveučilištu u Zadru pokrenut prvi sveučilišni specijalistički studij Vođenje i upravljanje odgojno-obrazovnom ustanovom.

Danas u Hrvatskoj postoje ukupno četiri slična studija. Studij za ravnatelje odgojno-obrazovnih ustanova izvodi Filozofski fakultet u Rijeci, vođenje i upravljanje odgojno-obrazovnim ustanovama može se studirati na poslijediplomskoj razini i na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku, a najmlađi takav studij pokrenut je nedavno i na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu. Ovi specijalistički studiji razlikuju se po strukturi - studiji u Zadru, Rijeci i Zagrebu traju dva semestra i donose 60 ECTS-a, dok onaj u Osijeku traje tri semestra i donosi 90 ECTS-a.

Sadržaji ovih studija su najčešće usmjereni na nekoliko velikih područja: pedagoško vođenje, upravljanje ljudskim potencijalima, školsko pravo i propise, financijsko i organizacijsko upravljanje, osiguravanje kvalitete, komunikaciju, suradnju s roditeljima i lokalnom zajednicom, rješavanje konflikata, vođenje promjena i razvoj školske kulture. No, iako završetak studija za ravnatelje danas može biti profesionalna prednost kandidata, nije zakonski prepoznat kao poseban kriterij pri izboru ravnatelja.

U Osijeku je svake godine dvadesetak polaznika

Emina Berbić Kolar, dekanica Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku pojašnjava kako su na njihovom studiju prva dva semestra usmjerena nastavi, a posljednji pisanju specijalističkog rada.

- Kroz obvezne i izborne kolegije polaznici stječu dodatna znanja i kompetencije iz područja vođenja i upravljanja ustanovom, stječu dodatna znanja iz područja komunikacijskih vještina, kao i iz područja upravljanja i osmišljavanja projekata. Nadalje, stječu dodatna znanja iz područja pedagogije koja se odnose na školsku klimu, suradnju s roditeljima, rada s djecom s teškoćama..., navodi Berbić Kolar.

Studij kroz pojedine kolegije odgovara na suvremene izazove upravljanja školama, poput inkluzije, a ravnatelje podučava i području ljudskih resursa i marketinga.

- Interes je dobar, ove godine smo izveli četvrtu skupinu i raspisali natječaj za petu. U svakoj generaciji bilo je dvadesetak polaznika, kaže Berbić Kolar za srednja.hr.

Budući da i sama vodi obrazovnu ustanovu, pitali smo je koje bi dodatne oblike stručnog usavršavanja preporučila ravnateljima koji žele unaprijediti svoje liderske i upravljačke kompetencije izvan formalnog studija.

- Svako usavršavanje komunikacijskih vještina, usavršavanje javnoga nastupa, odnosno osmišljavanje javnoga govora, uvježbavanje javnoga komuniciranja, funkcionalna pismenost u pisanoj i usmenoj komunikaciji, svakako su dobrodošla znanja iz pravnog i ekonomskog područja koja ravnatelji uglavnom nemaju u svom temeljnom obrazovanju, naravno tu su i teme kriznog komuniciranja, kao i teme vezane za digitalnu transformaciju i umjetnu inteligenciju, ističe Berbić Kolar.

'Tijekom studija razvijaju sposobnost promišljanja i prilagodbe specifičnostima vlastite ustanove'

Riječki studij za obrazovanje ravnatelja škola nosi nešto drugačiji naziv od ostalih. Dekanica Filozofskog fakulteta Barbara Kalebić Maglica i Vesna Kovač, voditeljica studija, kažu kako su se pri osmišljavanju vodili dokumentima u okviru provedbe tadašnje Strategije obrazovanja, kojom su, među ostalim, definirane kompetencije ravnatelja. Iste su kasnije uvrštene i u Hrvatski kvalifikacijski okvir kao jedan od prvih upisanih standarda zanimanja i kvalifikacije.

Među ostalim, pojašnjavaju naše sugovornice, obuhvaćaju stilove vođenja odgojno-obrazovne ustanove; planiranje, vrednovanje i unapređivanje rada ustanove; upravljanje ljudskim potencijalima i odgojno-obrazovnim procesom; komunikacijske i prezentacijske vještine; upravljanje obrazovnim sustavom i odnosima s vanjskim okruženjem; financijske i pravne aspekte rada.

- Riječ je o složenim kompetencijama koje se ne mogu razviti isključivo teorijski, već zahtijevaju snažnu praktičnu komponentu. Primjerice, ako želimo da polaznici ovladaju vođenjem timova, zahtjevnih razgovora ili izradom strateških dokumenata, moramo im omogućiti da takve zadatke tijekom studija planiraju, provode i stručno obrazlože. Upravo zato važan dio programa čine ravnateljski praktikumi - oblik nastave u kojem zajednički sudjeluju sveučilišni profesori i iskusni ravnatelji, a dio aktivnosti odvija se i u školama s kojima imamo uspostavljenu suradnju, navode sugovornice.

Dodatna specifičnost studija je izrada specijalističkog rada u formi akcijskog istraživanja. Polaznici, dodaju profesorice, pritom razvijaju konkretna rješenja za unapređenje prakse vođenja u vlastitim ustanovama, što omogućuje visoku razinu primjenjivosti i prilagodbu različitim kontekstima.

- Svjesni smo da nijedan program ne može u potpunosti pripremiti buduće ravnatelje za sve izazove koje donosi ta uloga. Zato nam je važno da tijekom studija razvijaju sposobnost promišljanja i prilagodbe specifičnostima vlastite ustanove, jer upravo te razlike često čine ključ uspješnog vođenja, navode Kovač i Kalebić Maglica.

'Završetak ovakvog programa još uvijek nije prepoznat kao relevantan kriterij pri izboru ravnatelja'

I one ističu kako program u Rijeci odgovara na suvremene izazove škola kroz razne kolegije, a program se redovito osvježava uvođenjem novih izbornih kolegija.

- Time nastojimo osigurati da sadržaj studija ostane relevantan i usklađen s potrebama prakse. Neovisno o nazivu kolegija, naš program je kroz praktikume i izradu specijalističkog rada orijentiran na suvremene metode poučavanja koje se temelje na rješavanju svakodnevnih problema i izazova, analizi slučajeva iz prakse i istraživanjima manjeg opsega. Na taj način se već tijekom studija polaznici mogu aktivno pripremati za aktualne izazove koji ih čekaju u praksi - poput manjka učiteljskog kadra i svih drugih tema koje navodite, navode dodajući da je trenutačno u razvoju i kraći program cjeloživotnog obrazovanja usmjeren na vođenje odgojno-obrazovnih ustanova u kriznim situacijama.

Na Filozofskom fakultetu u Rijeci dosad su upisali jednu generaciju polaznika, i to neposredno nakon provedene inicijalne akreditacije studija.

- Tada se prijavilo sedam kandidatkinja, među kojima su bile i tri ravnateljice. Možemo vidjeti i konkretne učinke - jedna od polaznica nakon završetka studija kandidirala se i izabrana je na dužnost ravnateljice osnovne škole. Interes za studij postoji i svake godine zaprimamo više upita potencijalnih polaznika. Međutim, broj prijava nakon raspisivanja natječaja najčešće ne prelazi osam kandidata. Razlozi su različiti: dio prijavljenih ne ispunjava formalne uvjete, a dio odustaje tijekom postupka, najčešće zbog financijskih razloga. Važno je istaknuti da je studij samofinancirajući, uz upisnu kvotu od 18 polaznika, pa se u pojedinim ciklusima nije pokretao zbog nedovoljnog broja prijava. Iako motivacija za profesionalni razvoj postoji, odluka o upisu otežana je trajanjem i cijenom studija, ali i činjenicom da završetak ovakvog programa još uvijek nije prepoznat kao relevantan kriterij pri izboru ravnatelja, navode Kovač i Kalebić Maglica.

Stipendije za nastavnike i ravnatelje koji se žele obrazovati

Dodatni poticaj, smatraju, mogle bi biti stipendije gradova ili općina ili slične financijske potpore. Iako one postoje u određenim dijelovima Hrvatske, naše sugovornice upozoravaju da one nisu sustavne. Osim ovakvih studija, poruka za kraj je i da je važno razvijati fleksibilnije oblike stručnog usavršavanja, poput mikrokvalifikacije koja bi bila usmjerena na specifične skupove ravnateljskih kompetencija.

- Takvi bi programi bili vremenski i financijski pristupačniji te bi omogućili ciljano usavršavanje u nekim područjima i pomogli ravnateljima u uspješnijem suočavanju sa svakodnevnim izazovima. Istodobno, ključno je otvoriti pitanje sustavnog pristupa profesionalizaciji ravnateljske uloge. U tom smislu smatram važnim da Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih ponovno razmotri postojeći model izbora ravnatelja, koji trenutačno ne vrednuje temeljne kompetencije za upravljanje i vođenje odgojno-obrazovnih ustanova. Poznato je da je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja u Europi čiji ravnatelji prije stupanja na dužnost ne prolaze nikakve oblike inicijalnog osposobljavanja za stjecanje kompetencija vođenja. Bez jasnijeg povezivanja profesionalnog razvoja i kriterija za imenovanje, teško je očekivati snažniji iskorak u kvaliteti upravljanja školama, zaključuje riječka dekanica Kalebić Maglica.