Zbornica Profesor Fizike predaje u osnovnoj i srednjoj, otkrio što je najteže na maturi: 'Trebat će uložiti više truda'

Profesor Fizike predaje u osnovnoj i srednjoj, otkrio što je najteže na maturi: 'Trebat će uložiti više truda'

Bruno De Zan
Bruno De Zan

24. svibanj 2026.

Google Dodajte Srednja.hr kao željeni izvor na Googleu
Profesor Fizike predaje u osnovnoj i srednjoj, otkrio što je najteže na maturi: 'Trebat će uložiti više truda'

Profesor Danijel Pranić | Foto: Privatna arhiva

Danijel Pranić mentorirao je ovogodišnjeg šampiona državnog iz Fizike. Radi u osnovnoj i srednjoj školi, a smatra da je matura iz Fizike jako teška.

Profesor Danijel Pranić Fiziku predaje u tri škole, Osnovnoj školi 22. lipnja i Srednjoj školi Viktorovac u Sisku te I. Osnovnoj školi Petrinja. Kaže da u početku nije bilo lako stalno prilagođavati pristup učenicima različitih uzrasta, ali uz iskustvo predavanja i u osnovnoj i u srednjoj naučio je kako učenike najbolje pripremiti za izazove kojih ih čekaju. 

Pranićev trud i entuzijazam ove godine je svakako urodio plodom, jer je njegov učenik Gabrijel Šimek među učenicima osmog razreda bio prvi na Državnom natjecanju iz Fizike. Pranić priznaje da učenike nije lako pripremiti na natjecanje i da se moraju poklopiti različite okolnosti kako bi uspjeh bio ovako dobar. 

- Prva i glavna stvar je da učenik treba imati volju i želju za radom. Bez toga nema ništa. Zatim učenik treba imati razvijene prirodoslovne i matematičke vještine koje su potrebe za predmet Fiziku. Na kraju, učenik treba imati i mentora koji je voljan uložiti trud i vrijeme u ovaj rad, komentira Pranić.

'Oduvijek me privlačio svemir, galaksije i zvijezde'

Kaže da se učenici za natjecanje najčešće spremaju na dodatnoj nastavi, a da im učitelji ponekad mogu dati i posebne zadatke na redovnoj nastavi. Uz to naravno učenici često rješavaju zadatke koje im mentori zadaju i u slobodno vrijeme. Pranićev entuzijazam u pripremi učenika proizlazi iz njegove ljubavi za Fiziku, koju gaji još od djetinjstva.

Mene su oduvijek privlačili svemir, galaksije i zvijezde te sam od malih nogu razmišljao o tome. Kasnije sam završio, spletom različitih okolnosti, na Fizičkom odsjeku PMF – a, na profesorskom smjeru fizike. Ta odluka mi se pokazala kao pun pogodak jer volim raditi u školi, unatoč izazovima koji se pojavljuju, ispričao nam je profesor Pranić.

Izazovi u osnovnim i srednjim školama

Uz pozitivne strane rada u školi naravno postoje i brojni izazovi. Kao općenite navodi odnos učenika i roditelja prema njihovoj profesiji kao i plaće učenika. Međutim kaže da je problem i (ne)opremljenost učionica i kabineta. Međutim kao učitelj i nastavnik koji radi pola satnice u dvije škole ima perspektivu kako to izgleda u osnovnoj i srednjoj.

- U osnovnoj školi primjećujemo unazad desetak godina kako generacije koje dolaze pomalo zaostaju za prethodnim generacijama u znanju, vještinama te svom odnosu prema radu. U strukovnim školama je izazov u tome što još uvijek naše školstvo nije zauzelo jasan stav o tome što želimo od strukovnih škola, a samim time ni mi profesori često nismo sigurni kako se postaviti prema zahtjevima resornog ministarstva i Agencije za odgoj i obrazovanje. Modularna nastava je uvela još veće nejasnoće u vezi obrazovanja, ali se nadamo da će se to riješiti i iskristalizirati u budućnosti, priča nam profesor Pranić.

'Nikad nisam imao isti sat, čak i u razredima koji su paralelni'

Kaže nam da su međuljudski odnosi u obje škole u kojima radi jako dobri i da je u odličnom odnosu s ravnateljima. Kaže da mu je jako stalo do toga jer ne želi dolaziti na posao s osjećajem nezadovoljstva i tjeskobe.

- Druga bitna činjenica je izazov rada s učenicima. Nikad nisam imao isti sat, čak i u razredima koji su paralelni. Unatoč istom gradivu koji radimo, svaki razred iziskuje svoj pristup što može predstavljati izazov u realizaciji. Svaki razred ima svoje specifičnosti i njima se treba prilagoditi što često nije jednostavno, ali meni predstavlja pozitivni izazov. Kada vidite kako učenici napreduju u radu i postižu bolje uspjehe uz vašu pomoć, osjećaji koji se javljaju su ponos i radost. I u ovo izazovno, moderno vrijeme postoje učenici koji imaju znatiželju i postavljaju pitanja te se za njih vrijedi boriti i truditi, podijelio je profesor Pranić.

Smatra da se za maturu iz Fizike teško pripremiti u par tjedana

Budući da predaje i maturantima, profesora Pranića pitali smo i nekoliko pitanja o državnoj maturi. Ispit iz Fizike maturanti pišu za malo manje od mjesec dana, 18. lipnja. Pranić smatra da se za taj predmet maturanti ne mogu pripremiti za samo nekoliko tjedana ako nisu kontinuirano radili.

- Fizika je težak predmet koji propitkuje kako funkcionira priroda i samim time ispituje fizikalne koncepte i procese koji nisu jednostavni. Ako učenik razumije fiziku onda će biti sposoban i za sve ostale probleme koje će sresti na fakultetu. Oni učenici koji rade i pripremaju se za ispit već neko vrijeme trebaju uložiti još više truda te rezultat neće izostati, poručio je profesor.

Kao najtežu cjelinu izdvaja elektricitet i magnetizam

Dodaje da po njemu svaki dio gradiva iz Fizike ima lakše i teže dijelove, a da samu težinu određuje i to kako je postavljeno pitanje. Kao najteže ipak izdvaja područje elektriciteta i magnetizam zbog velike količine matematičkih izraza kojima se opisuju fizikalne zakonitosti koje se pojavljuju, zbog čega maturantima preporučuje da detaljnije prouče to gradivo.

- Za samu pripremu za maturu bitna je koncentracija i razumijevanje gradiva te kontinuirani rad kroz srednjoškolsko obrazovanje. Tu nema velike mudrosti oko priprema za maturu, zaključuje profesor Danijel Pranić.