Koliko je stručnih suradnika u našim školama? Objavljeni podatci po županijama

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih objavilo je podatke o broju zaposlenih stručnih suradnika u školama odgovarajući na jedan upit u sustavu Imamo pravo znati. Kako su pojasnili, sukladno Državnom pedagoškom standardu svaka škola trebala bi imati pedagoga, a ostale stručne suradnike škole biraju same sukladno broju učenika, potrebama učenika te vrstama i opsegu programa koje izvodi.

U osnovnim zaposlen 951 pedagog i 905 knjižničara. Najmanje ih je u Ličko-senjskoj

Državni pedagoški standard propisuje kako su u osnovnim školama stručni suradnici pedagog, psiholog, stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila, knjižničar i zdravstveni radnik. Škole do 180 učenika trebaju imati zaposleno dva stručna suradnika od kojih jedan mora biti pedagog, škole između 180 i 500 učenika zapošljavaju tri stručna suradnika, a one s više od 500 učenika njih četiri.

Podatci Ministarstva iz informacijskog sustava RegZap/COP (ožujak 2026.) govore kako je ukupno u osnovnim školama zaposlen 951 pedagog, 905 knjižničara, 681 psihologa, 169 socijalnih pedagoga, 156 logopeda i 147 edukacijskih rehabilitatora. Dakle, ukupno 3.009 stručnih suradnika. Hrvatska ukupno broji 1.977 osnovnih škola, od čega je matičnih njih 933. S obzirom na to da su poznati podatci o stručnim suradnicima po županijama, prvo izdvojimo koje županije imaju najviše škola, a koje najmanje. Tako najveći broj osnovnoškolskih ustanova, matičnih i područnih škola, imaju Splitsko-dalmatinska (196), Osječko-baranjska (178) i Grad Zagreb (153). S druge strane, najmanje osnovnih škola, zbirno matičnih i područnih, ima Ličko-senjska (42), Šibensko-kninska (47) i Požeško-slavonska (57). Riječ je o podatcima iz Školskog e-Rudnika Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih.

Svaka škola, dakle, trebala bi imati pedagoga. Županija s najmanje pedagoga jest Ličko-senjska koja ih ima 13. Pritom oni broje 15 matičnih osnovnih škola. Slijedi Požeško-slavonska s 14 pedagoga, Virovitičko-podravska s 18 i Šibensko-kninska s 24. Na vrhu po broju pedagoga su Grad Zagreb (132), Splitsko-dalmatinska (101), Osječko-baranjska (89), Vukovarsko-srijemska (60), Zagrebačka (56) pa onda Primorsko-goranska (53). U svakoj županiji ima desetke knjižničara. Manje od 20 ih je u tri županije – Ličko-senjskoj (14), Požeško-slavonskoj (16) i Virovitičko-podravskoj (19). Najviše ih je u našim najvećim županijama, pri čemu prednjači Grad Zagreb s njih 124.

Logopede u osnovnima nema Osječko-baranjska ni Brodsko-posavska županija

Glede psihologa, ima ih više u Zagrebačkoj županiji (49) nego u Primorsko-goranskoj (42). Na dnu je Ličko-senjska s njih šest, potom Koprivničko-križevačka s njih osam i Bjelovarsko-bilogorska s njih devet. Grad Zagreb ima 130 psihologa u osnovnim školama. Nijednog edukacijskog rehabilitatora nema Požeško slavonska županija. Po jednog ima niz županija: Dubrovačko-neretvanska, Virovitičko-podravska, Bjelovarsko-bilogorska, Koprivničko-križevačka i Ličko-senjska. Osječko-baranjska ima 18 edukacijskih rehabilitatora, a Splitsko-dalmatinska njih 17. Zagreb ih ima 47.

Potom slijede logopedi. Osječko-baranjska ni Brodsko-posavska nemaju ni jednog logopeda, dok Virovitičko-podravska ima samo jednog. Po dvoje logopeda ima Vukovarsko-srijemska, Sisačko-moslavačka, Karlovačka i Ličko-senjska. Najviše logopeda u osnovnima imaju Grad Zagreb (39) i Splitsko-dalmatinska (36). Kada pogledamo brojke socijalnih pedagoga, po jednog ima Virovitičko-podravska, Vukovarsko-srijemska, Ličko-senjska i Šibensko-kninska. Na vrhu su Zagreb s njih 40 i Zagrebačka županija s njih 16.

Kakva je situacija u srednjim školama? U Ličko-senjskoj samo jedan psiholog

Državni pedagoški standard srednjih škola kaže kako su stručni suradnici pedagog, psiholog, knjižničar i stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila. Kao i u osnovnima, škole do 180 učenika zapošljavaju dva stručna suradnika od kojih jedan mora biti pedagog, one između 180 i 500 učenika tri stručna suradnika, a škole s više od 500 učenika njih četiri.

Hrvatska u srednjim školama ukupno zapošljava 445 pedagoga, 367 knjižničara, 296 psihologa, 34 socijalnih pedagoga, 20 edukacijskih rehabilitatora i troje logopeda. Dakle, ukupno 1.165 stručnih suradnika u srednjim školama. Prije stanja u županijama, napomenimo da najviše srednjih škola imaju Grad Zagreb (84), Splitsko-dalmatinska (49), Primorsko-goranska (35) i Osječko-baranjska (29). Najmanje imaju Ličko-senjska (5), Požeško-slavonska (7) i Međimurska (7).

Najmanje pedagoga u srednjim školama imaju Ličko-senjska (5) i Međimurska (7). Po njih 11 imaju Virovitičko podravska, Požeško-slavonska, Krapinsko-zagorska i Koprivničko-križevačka. Najviše pedagoga imaju pak Grad Zagreb (88), Splitsko-dalmatinska (45), Osječko-baranjska (33) i Primorsko-goranska (31). Glede psihologa, u srednjim školama Ličko-senjske postoji samo jedan. Po pet ih je u Virovitičko-podravskoj, Požeško-slavonskoj i Međimurskoj. Grad Zagreb ih ima 64, Splitsko-dalmatinska 37, a Osječko-baranjska i Primorsko-goranska po 25.

Jedino u srednjim školama u Gradu Zagrebu rade logopedi, njih troje. U drugima ih nema. Socijalne pedagoge u srednjima isto ima samo nekoliko županija, najviše ih je u Zagrebu (15), Zagrebačkoj (5) i po troje u Međimurskoj te Splitsko—dalmatinskoj. I edukacijskih rehabilitatora ima samo u nekima, najviše u Zagrebu (5), Međimurskoj (3) i po dvoje u Osječko-baranjskoj, Varaždinskoj i Ličko-senjskoj. Najmanje knjižničara u srednjim školama je u Ličko-senjskoj (5) i po njih osam u Međimurskoj i Koprivničko-križevačkoj, a najviše u Gradu Zagrebu (71), Splitsko-dalmatinskoj (37), Osječko-baranjskoj (27) i Primorsko-goranskoj (27).

Detaljne podatke Ministarstva po županijama možete vidjeti u dokumentu ispod. Napomena: ako vam dokument nije vidljiv, osvježite stranicu.