Školski tajnici pred Ustavnim sudom zbog plaća: 'Imamo dokaz da test ne postoji'

Još u siječnju 2024. na snagu je stupio novi Zakon o plaćama. Tada je Vlada donijela i novu Uredbu o nazivima radnih mjesta, uvjetima za raspored i koeficijentima za obračun plaće u javnim službama. I nakon njena donošenja vlada nezadovoljstvo u školama, a među nezadovoljnima su i tajnici škola koji su proteklih godina isticali da su zakinuti u odnosu na tajnike u drugim javnim institucijama.

Sada su upravo koeficijenti tajnika završili na Ustavnom sudu. Tajnik XV. gimnazije u Zagrebu i bloger Damir Mikolji, koji je o toj temi organizirao i tribinu, predao je Ustavnom sudu RH Prijedlog kojim traži ocjenu je li dio Uredbe koji se odnosi na radna mjesta tajnika školske ustanove 1 i 2 u skladu s Ustavom i Zakonom o plaćama.

Sporne su tri stvari

Sporno je, ističe Mikolji za srednja.hr, nekoliko stvari. Za početak, postupak na temelju kojeg su koeficijenti izrađeni. Naime, zakon je propisao da je prije određivanja koeficijenta nužno provesti analizu kojom će se procijeniti radno mjesto - kompetencije, složenost, odgovornost, stupanj suradnje i upravljanja.

- Laički rečeno, koeficijent je ocjena, a analitička procjena je test bez kojega se ta ocjena uopće ne smije upisati. U konkretnom slučaju tajnici škola imaju dokaz da test ne postoji - i ne žalimo se zbog ocjene, nego tražimo test na temelju kojega je ocjena dodijeljena. Drugo, Vlada RH je u prosincu 2019. promijenila Uredbu o koeficijentima i tada je koeficijent tajnika školske ustanove povećan u odnosu na koeficijent tajnika ustanove, uz obrazloženje da je posao tajnika škola postao složeniji. U 2024. taj je odnos značajno promijenjen u suprotnom smjeru: raniji koeficijent tajnika ustanove bio je 8,53 posto manji, a danas je 16,92 posto veći od koeficijenta tajnika školske ustanove - dakle, odnos se potpuno obrnuo. Što se to u poslu tajnika škole u međuvremenu pojednostavnilo, nitko nije dokazao, ističe naš sugovornik.

Treće, dodaje, u strateškim dokumentima koji su podloga reforme plaća izrijekom je objašnjeno da se novi zakon donosi s ciljem spajanja srodnih radnih mjesta u jedno.

- Otvoreno je pitanje kome i zbog čega je bilo u interesu da se baš radno mjesto tajnika školske ustanove izdvoji s ovim koeficijentom?, pita se Mikolji.

Poslao je desetke dopisa o problemu

Sve ovo pravna je strana problema zbog koje se obratio Ustavnom sudu. No, kako navodi, postoji i druga strana problema koje je osjetio na vlastitoj koži kada je od institucija pokušao dobiti običan odgovor.

- Poslao sam desetke dopisa kojima sam nastojao upozoriti nadležne (Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih i Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike) na ovu anomaliju. Nisam dobio nijedan odgovor. Zatim sam se obratio Vijeću za praćenje i unapređenje sustava plaća u državnoj službi i javnim službama - međuresornom tijelu koje je osnovano upravo Zakonom o plaćama i koje, među ostalim, pazi na 'provedbu načela jednakosti plaća i vrednovanja radnih mjesta u skladu s odredbama Zakona'. Od Vijeća sam dobio odgovor da je moj upit proslijeđen MZOM-u na očitovanje - i opet je nastupila šutnja. Tu sam šutnju odlučio prekinuti pa sam, na temelju Zakona o pravu na pristup informacijama, zatražio uvid u zapisnike sa sjednica Vijeća. Vijeće je odbilo dati informacije. Žalio sam se Povjereniku za informiranje i tek su mi nakon toga dostavljene djelomične informacije - iz kojih ni tada nisam mogao iščitati o čemu se na Vijeću zapravo raspravljalo, prepričava Mikolji.

Naglašava i da sustav u kojem se sve ovo odvija nije improviziran i podsjeća da su se političari rado hvalili da su za reformu plaća, koja je uključivala donošenje spornih koeficijenata, angažirani stručnjaci Svjetske banke.

- Njihov je posao bio postaviti metodologiju i mjerila - pravila po kojima se test uopće sastavlja i ocjenjuje. Ali sastaviti i ispraviti test za svako konkretno radno mjesto, pa to i dokumentirati, bila je dužnost države. Za radna mjesta tajnika školske ustanove 1 i 2 to nije učinjeno. Alat postoji - samo nije primijenjen ili je primijenjen selektivno. I tu je ironija potpuna. Tri nadležne institucije službeno su potvrdile da procjenu na temelju koje je određena ta plaća uopće nemaju. A to isto Vijeće, koje bi trebalo analizirati i pratiti jednakost plaća i vrednovanje radnih mjesta, uskraćuje uvid u zapisnike svojih sjednica. I baš se takav sustav na stranicama Ministarstva rada opisuje kao 'pravedniji, transparentniji i jednostavniji' od prethodnoga. Pitanje je samo: pravedniji i transparentniji - za koga?, pita se Mikolji.

'Ne idem s prijedlogom koji provjereno ne prolazi'

Pitamo ga i postoje li ranije odluke sudova u ovakvim slučajevima, odnosno kakvu odluku Ustavnog suda očekuje. Priznaje, dosadašnja praksa nije na njegovoj strani, ali toga je itekako svjestan. Sud, kaže, godinama ponavlja da složenost posla i razlika u plaći same po sebi nisu ustavnopravno pitanje, sve dok ne diraju u temeljna prava.

- Upravo zato pred Ustavni sud ne idem s prijedlogom koji provjereno ne prolazi. U prijedlogu za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti drugog propisa s Ustavom i zakonom ne tvrdim da je dokazano da je posao tajnika školske ustanove složeniji od posla tajnika ustanove, niti da je koeficijent nepravedan - jer bih tako gotovo sigurno završio ondje gdje i moji prethodnici. Ustavni sud, slikovito, ima gumicu, a ne olovku: sporni koeficijent iz Uredbe može jedino izbrisati, dok novi broj smije upisati samo Vlada, i to tek nakon zakonito provedenog vrednovanja. Zašto onda vjerujem da je moj slučaj drukčiji od prethodnih? Novi Zakon o plaćama prvi put uvodi obvezno vrednovanje po šest standardnih mjerila i izrijekom kaže da se koeficijent utvrđuje na temelju provedenog vrednovanja. Taj argument raniji predlagatelji nisu mogli ni postaviti - u njihovo vrijeme takve obveze jednostavno nije bilo. Moj predmet stoga ne ponavlja stare, on počiva na nečemu što prije nije postojalo i na dokazima samih nadležnih institucija koje su me obavijestile da analitičko vrednovanje - test na kojem se temelji ocjena - ne posjeduju i da nemaju saznanja gdje se ono nalazi, ističe Mikolji.

Nada se, zaključno poručuje, da će 'Ustavni sud pokrenuti postupak i od Vlade zatražiti dostavu analitičke procjene, a ako ona ne postoji, što je već dokazano, naložiti da se donese u okvirima zakona.'