Obećali zakone za škole, a nemaju ni radnu skupinu: ‘Spremačicu na razgovoru za posao pitali gradivo Etike’

Otkako je donesen, ključni pravni akt za škole, Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama mijenjan je ukupno 16 puta. Već godinama Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih najavljuje potpuno novi Zakon, a onda je u 2024. došlo do dodatne promjene plana - planom zakonodavnih aktivnosti za 2025. Ministarstvo je u javnu raspravu obećalo uputiti dva zakona o odgoju i obrazovanju - jedan za osnovne, drugi za srednje škole.

Odvojeni zakoni za osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje postojali su i prije 2008. godine. Međutim, dva nova zakona te se 2025. nisu našla u javnoj raspravi. Pa je potom opet u planu zakonodavnih aktivnosti za 2026. Ministarstvo navelo kako će zakonski prijedlozi biti upućeni na javnu raspravu u drugom kvartalu ove godine, a doneseni u četvrtom. Drugi kvartal 2026. je prošao - zakona ni na vidiku. Štoviše, Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama (NSZSŠ) upozorio je da radna skupina nije uspostavljena.

- Na naš upit kojim smo nastojali provjeriti je li MZOM zaprimio naš prijedlog imenovanja u Radnu skupinu, MZOM nam je odgovorio da nažalost još uvijek nisu zaprimili prijedloge članova od dvaju sindikata. Vjerujemo da to ipak nije razlog kašnjenja budući da je MZOM mogao poslati požurnice sindikatima koji se nisu uključili, a za koje smatraju da bi pridonijeli sudjelovanjem u Radnoj skupini, odgovaraju iz NSZSŠ-a za srednja.hr.

Žele ukidanje dopunskog rada

Vjeruju, ističu, kako je jedan od razloga kašnjenja i uvođenje modularne nastave, jer je vrlo izazovno balansirati dok su sve ostale reforme paralelno u tijeku. Među gorućim problemima koje bi novi zakon trebao riješiti i sindikat namjerava inzistirati na tome, jedan je dopunski rad. Podsjetimo, riječ je o takozvanoj produžnoj nastavi na koju se upućuju učenici s jednom ili dvjema zaključenim negativnim ocjenama.

- Prilikom posljednjih izmjena Zakona Sindikat se zalagao za njegovo ukidanje budući da upite nastavnika zaprimamo kontinuirano. Za učenika koji na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan iz najviše dva predmeta, škola je dužna organizirati pomoć u učenju kroz dopunski nastavni rad. Njegovo trajanje određuje nastavničko vijeće i ne može biti kraće od deset i dulje od dvadeset i pet sati po nastavnom predmetu. Praksa je pokazala da dopunski rad nije postigao očekivane rezultate. Vjerujemo da će MZOM izaći s podacima o smanjivanju broja negativnih ocjena, ali ti podaci ne mogu biti relevantni jer zasigurno ima nastavnika koji će zaključivanjem pozitivne ocjene izbjeći ovaj neplaćeni rad. Učenici koji su cijelu nastavnu godinu bili ocjenjivani jedinicom ne mogu svladati gradivo u deset sati dopunskog rada. Šalje se pogrešna poruka učenicima i roditeljima. Sindikat se stoga zalaže za povratak ljetnog roka za polaganje ispita, naglašavaju iz Sindikata.

Neki nemaju priliku popuniti satnicu za punu plaću

S početkom još uvijek tekuće školske godine u strukovne je škole ušla modularna nastava. Promijenio se način izvođenja nastave, ocjenjivanja učenika, a s njom su u škole ušli i novi pojmovi. No zakon se nije mijenjao, a stari ih uopće ne prepoznaje. Pa bi u novi zakon koji će se odnositi na srednjoškolsko obrazovanje trebalo implementirati i te nove pojmove, upozorava sindikat. Ističu i još jedan problem sa zapošljavanjem nastavnika koji ne mogu popuniti radno vrijeme u jednoj ustanovi.

- Posljednjim izmjenama Zakona MZOM nastoji ukinuti mogućnost da se nastavnici koji rade u jednoj ustanovi u nepunom radnom vremenu zaposle u drugoj ustanovi do punog radnog vremena Odlukom Zajedničke komisije. Ovdje nije riječ o organizacijskom višku nego o davanju mogućnosti da nastavnici koji rade u nepunom radnom vremenu dobiju priliku imati punu plaću, nekima je nažalost navedeno nedostižno, a ovim izmjenama Zakona iz 2023. još se više ograničava. Mogućnost još postoji zahvaljujući granskom kolektivnom ugovoru te ćemo se u pregovorima boriti da zadržimo to pravo, ističu iz Sindikata.

Problematični pravilnici o zapošljavanju: Za posao spremačice pitali je gradivo Etike

Valjalo bi, naglašavaju, i ukinuti i pravilnike o zapošljavanju u ustanovama koji su doneseni na temelju članka 107. stavka 9. Zakona o odgoju i obrazovanju. Taj članak propisuje da školske ustanove, uz suglasnost županije ili grada, donose pravilnike o načinu i postupcima 'kojim se svim kandidatima za zapošljavanje u školskim ustanovama osigurava jednaka dostupnost javnim službama pod jednakim uvjetima, vrednovanje kandidata prijavljenih na natječaj, odnosno kandidata koje je uputilo nadležno upravno tijelo županije'. Iz sindikata iznose i primjer bizarnog slučaja koji je pokazao da pravilnici ne funkcioniraju.

- Ti su pravilnici trebali pridonijeti transparentnosti pri zapošljavanju i osigurati jednaku dostupnost javnim službama pod jednakim uvjetima. To se u praksi nažalost nije dogodilo. Svaka ustanova donosi svoj pravilnik, a na temelju njega i odluku prema kojoj vrednuje kandidate. Tako smo u praksi imali prilike vidjeti kako je jedna srednjoškolska ustanova za zapošljavanje na poslovima spremačice testirala kandidate iz predmeta Etika pa je kandidatima bilo postavljeno pitanje o razlici između humanosti i čovječnosti, a sve kako bi na natječaju bio izabran određeni kandidat.

Nastavnici nakon 65. zapošljavaju se uz ograničenje

Do posljednje izmjene Zakona o odgoju i obrazovanju nastavnici nisu smijeli raditi u školama nakon 65. godine, zbog čega su mnogi upozoravali na diskriminaciju jer je ta opcija u drugim službama bila otvorena. Iako je Zakon mijenjan na način da im je to omogućeno, postojeće ograničenje, smatra srednjoškolski sindikat, i dalje je problematično.

- Posljednjim izmjenama uvedena je mogućnost rada iznad 65. godine, ali samo u slučaju ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete za zapošljavanje pa se tada može zaposliti osobu koja je u mirovini. Članovi osjećaju nepravdu gledajući rješenja iz drugih sustava koji dopuštaju rad iznad 65. godine života pa smo mišljenja da bi trebalo tu odredbu dodatno fleksibilizirati za one koji to žele, a s obzirom i na učinak inflacije na plaće u sustavu i potrebe radnika da duže ostanu u svijetu rada, navode iz Sindikata.

Gledajući dosadašnja iskustva, podcrtava sindikat, skorašnje pokretanje Radne skupine - ne očekuju.

- No vjerujemo da će MZOM nakon donošenja kadrovskih uvjeta za modularnu nastavu koje je najavljeno u skorom roku imati više prostora za rad na Zakonu i tome se nadamo. Ukidanje dopunskog rada za ovu školsku godinu ionako više nije moguće, ali ima dovoljno vremena da to goruće pitanje bude riješeno do sljedeće godine. Realan rok za donošenje kvalitetnog zakona procijenili bismo na šest do osam mjeseci, odgovaraju iz sindikata na naše posljednje pitanje.