Ravnatelj: 'To je moj propust i neću bježati od toga. Dovoljno mi je da stoji primljeno na znanje'

Izmjene kurikula za pomorskog nautičara i tehničara za brodostrojarstvo pomalo su iznenadile Pomorsku školu u Zadru. Kritizirali su kako nije način da se struku usred ljeta i godišnjih odmora pita za mišljenje te su dali svoje prijedloge izmjena kurikula. Između ostalog, manje nastavno opterećenje učenika, više nastave Engleskog jezika te učenje gradiva 'pravim redoslijedom'. No, čini se da će im svi ti komentari ovog puta biti odbijeni jer se izmjene donose tek zbog usklađivanja s međunarodnim konvencijama, dok je ravnatelj resorne agencije kazao i kako škola nije poslala ovakve pritužbe lani kada su se donosili svi novi kurikuli modularne nastave.

'Propustili smo to, to je moj propust i neću bježati od toga'

Razgovaramo s ravnateljem Pomorske škole Zadar Marinom Perinićem. Kaže, točno je da 2024. nisu komentirali spomenuta dva kurikula na e-Savjetovanjima.

- Propustili smo to, to je moj propust i neću bježati od toga. Satnica u tablici nikome nije bila sporna. Problem se vidio tek kad smo CSVET-e (bodovi koji označavaju bujam određenog skupa ishoda učenja, op.a.) počeli pretvarati u nastavne sate i slagati raspored za prvu generaciju. Zato sam sad napisao komentare, iako sam znao da izlaze iz opsega ovih izmjena. Dovoljno mi je i da stoji primljeno na znanje, komentira Perinić, inače gradski vijećnik HDZ-a u Zadru, nakon što su iz resorne agencije kazali kako će komentare iskoristiti za eventualne buduće izmjene.

Ravnatelj napominje da se osobno, kao i škola, ranije pak uključio u savjetovanje o kurikulu Engleskog jezika, o čemu je već ranije govorio u medijima. Usto, tada je istaknuo ono što je zatražio i sada, da se gradivo uči pravim redoslijedom: oštećenja teretnih tankova, izvanredne situacije u plovidbi i straža u stroju sada se uče u prvim razredima, prije nego što su učenici uopće upoznali teret, plovidbu i strojeve. Naveo je, kolege pomorci to su najbolje sročili: to je kao da prvašićima predaješ gradivo osmog razreda.

- Rekao sam tada isto što i sad a to je da STCW (Međunarodna konvencija o standardima izobrazbe, izdavanju svjedodžbi i držanju straže pomoraca) ne propisuje sate nego razinu znanja, od IMO-ovih (Međunarodna pomorska organizacija) standardnih fraza do snalaženja u nautičkoj i tehničkoj dokumentaciji, a s ovom satnicom to je teško izvesti. Na isto su mi se potužili i kolegice iz škole koje predaju engleski jezik, teško im je odraditi sve što moraju u tako malo vremena. Kolega iz Bakra je tad rekao i da predmeti struke ne pripadaju u prvi razred, što je otprilike ono što sam ja sad napisao o redoslijedu gradiva. Za radnu skupinu smo prijavili svog nastavnika, nije ušao. Tri su Pomorske škole u Hrvatskoj a sve skupa nas koji obrazujemo buduće pomorce ima osam, mislim da se moglo uključiti sve, da smo ravnomjerno zastupljeni, izdvaja Perinić.

'Raspored ćemo složiti kao i svake godine'

Perinić nam govori i o kadrovskim uvjetima. Nekog iz struke teško se nađe, kaže, a pomorca koji bi sišao s broda i pristao na plaću u školi još teže.

- Uz to, i u samim uvjetima ima nelogičnosti. U tu raspravu se ovaj put uključujem i dat ću konkretne primjedbe. Ovo što sad nije prošlo neće mi praviti problem. Raspored ćemo složiti kao i svake godine, reče ravnatelj.

Perinić nastavlja kako trenutačne izmjene kurikula podržava. Naime, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture promijenilo je Pravilnik o zvanjima i svjedodžbama o osposobljenosti pomoraca. Bez usklađivanja kurikula učenici bi nakon završene pomorske škole dobili potvrdnice koje ne bi bile valjanje.

- Izmjene su došle su zbog izmjena Pravilnika Ministarstva mora i STCW konvencije, a bez toga potvrdnice koje izdajemo učenicima vani ne vrijede, naglašava Perinić.

'Težište je na struci, lakše nam je raditi projekte i uključiti ljude izvan škole'

S ravnateljem komentiramo i modularnu nastavu. Reforma je u prve razrede srednje škole ušla lani, dok se ove godine nastavlja u svim prvim i drugim razredima, izuzev zdravstvenih zanimanja. Koncept reforme ima i dobrih strana, to ne sporim, veli Perinić.

- Težište je na struci, lakše nam je raditi projekte i uključiti ljude izvan škole, a moduli ne moraju trajati cijelu godinu pa raspored složimo kako nama odgovara. U ovoj inačici jedini izazov je, kako sam naglasio, sama satnica, izdvaja Perinić.

Sektor pomorstva navikao je na dinamiku i promjene zbog stalnog usklađivanja s STCW-om, pa nam suradnja i izmjene nisu strane, dodaje.

- Otkad sam u školi, nautičar se mijenjao četiri puta, brodostrojarstvo dva puta, i s Agencijom uvijek imamo korektan odnos. Dijelim mišljenje s ravnateljem Živčićem da ovi kurikuli nisu zacementirani i vjerujem da će se za ove primjedbe naći mjesta kod sljedećih dorada, zaključuje Perinić.

Spomenimo i kako je na nacionalnoj razini za smjerove pomorskog nautičara i tehničara za brodostrojarstvo ukupno ovog ljeta bilo otvoreno 424 mjesta. Popunjeno je njih 403, odnosno 96 posto kvote.