Jedan posao u školi više nitko ne želi obavljati: 'Postalo je nepoželjno i neatraktivno'

Ravnatelj škole postalo je nepoželjno i neatraktivno zanimanje. Govori nam tako Antonija Mirosavljević, predsjednica Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola (HUROŠ) i ravnateljica Osnovne škole Novska, inače profesorica edukacijske – rehabilitacije. U jednoj zagrebačkoj srednjoj školi, ističe, baš nitko nije se javio na natječaj.

- Vi danas imate jednog ili dva kandidata na natječajima za ravnatelja i ne zato što misle da neće pobijediti, već ljudi vide što ravnatelj radi. K tome je plaća ravnatelja manja nego nastavnika izvrsnog savjetnika u školi, ističe Mirosavljević.

'To vam je posao koji traje 24 sata dnevno'

Koeficijent ravnatelja osnovne škole do 250 učenika ili srednje škole do 300 učenika je 2,60, dok je koeficijent nastavnika izvrsnog savjetnika 2,62. Ravnatelji s više od 250 učenika u školama imaju koeficijent 2,80 ili 3,00. Svi ravnatelji također mogu napredovati u viša zvanja. No, kako se može napredovati svakih pet godina, a ravnateljima je ta mogućnost dana 2019. godine, u najviše zvanje izvrsnih savjetnika neki će 'dogurati' tek ove godine, ističe Mirosavljević. Njihov je koeficijent 3,46, 3,73 ili 3,99, ovisno o broju učenika u školi.

- To vam je posao koji traje 24 sata dnevno. Odgovorni ste za sve, neovisno napravi li propust nastavnik, dijete ili roditelj. U svakom ste slučaju odgovorni za sve. K tome trebate zadovoljiti potrebe osnivača, ministarstva, agencije, a usto ste nositelj društvenih i kulturnih aktivnosti u lokalnoj zajednici. Razumijem one, primjerice, koji ne bi išli na maškare u gradu koje im nisu plaćene, navodi Mirosavljević.

Glede natječaja na koji se nitko ne javlja, pronašli smo kako u 2024. godini II. gimnazija Zagreb na natječaju za ravnatelja nije zaprimila ni jednu u potpunosti urednu prijavu. Ravnateljicu su izabrali na ponovljenom natječaju. Ravnatelja bira školski odbor od sedam članova, gdje tri imenuje osnivač, dvoje nastavničko vijeće iz redova nastavnika i stručnih suradnika, jednog vijeće roditelja, a jednog radničko vijeće.

- Takva struktura znači da ni politika, ni osnivač, ni nitko drugi ne može u većoj mjeri utjecati na školu. Ravnatelja zapravo tako biraju svi zaposlenici, i učitelji na vijećima i radnici na radničkim vijećima, kao i oni u vijećima roditelja. U konačnici ako osnivač dobije roditelja na svoju stranu može prevagnuti njegova uloga, a ako ne, prednjači škola, navodi Mirosavljević, a istaknimo da smo nedavno pisali o natječaju za ravnatelja koji je otvorio pitanje utjecaja politike na izbor.

'Ako nekome nešto uskratite iz realnih razloga, pitanje je hoće li vas ta osoba zaokružiti'

Mirosavljević objašnjava kako se postavlja pitanje trebaju li zaposlenici škola birati svog ravnatelja. Objašnjava, ako je ravnatelj u korektnim odnosima sa zaposlenicima, onda nema problema. A što ako nije?

- Teško je upravljati ljudima koji vas biraju. Ako nekome nešto uskratite iz realnih razloga, pitanje je hoće li vas ta osoba zaokružiti, ističe Mirosavljević koja zagovara centralizaciju škola jer smatra da sustavi u kojima škole ovise o financijama osnivača nisu dobri, budući da će bogatije županije tako školama omogućavati bolju opremu, što neće biti slučaj u siromašnijima pa uvjeti nisu jednaki.

Novi model izbora ravnatelja?

Hrvatska udruge ravnatelja osnovnih škola zalaže se za profesionalizaciju. Danas nekoliko fakulteta i sveučilišta nudi specijalističke studije za menadžment u odgoju i obrazovanju, odnosno vođenje i upravljanje odgojno-obrazovnom ustanovom. Primjerice, takve studije nude Učiteljski fakultet u Zagrebu, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku, Filozofski fakultet u Rijeci, Sveučilište u Zadru, Sveučilište Algebra Bernays.

- Mi tako sada imamo priliku za profesionalizaciju. Treba razmisliti bi li upravo ti studiji trebali biti uvjeti za postati ravnateljem, poput licence. Zalažem se da se ravnatelji svakih pet godina procjenjuje pa ako nisu imali propuste u radu, zadovoljili su uvjete i sve dobro funkcionira, da i dalje mogu ostati ravnatelji. Ako nisu zadovoljili uvjete po jasnim kriterijima, da onda ide izbor drugog ravnatelja. U svakom poslu, pa tako i našem, ima više dobrih i više loših. Zato nam treba profesionalizacija pa da nas se bira samo po našim sposobnostima i profesionalnom radu. Liječnici i psiholozi isto imaju licence. Neka se napravi sustav provjere svakih pet godina, to može raditi Agencija za odgoj i obrazovanje, Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja ili Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih pa da se onda potvrđuje ili odbacuje sljedeći mandat, govori Mirosavljević o modelu koji bi mogli predložiti u novim zakonskim izmjenama o čemu smo s njome nedavno razgovarali.

Podsjetimo, srednja.hr nedavno je analizirala iz kojih područja obrazovanja dolaze ravnatelji škola u Hrvatskoj. Na čelu osnovnih škola najviše je diplomiranih učitelja razredne nastave, a u srednjim školama ekonomista.