Pretraga

U zagrebačkom MIOC-u pišu se godišnji ispiti iz matematike: Posjetili smo ih da provjerimo o čemu se radi

Zagrebačka XV. Gimnazija, poznatija kao MIOC, već godinama provodi godišnje ispite iz matematike u školi. Riječ je o njihovim internim testovima koje sastavljaju različiti nastavnici, a koje potom rješavaju svi učenici prvih, drugih i trećih razreda. To je učenicima svojevrsna priprema za maturu te fokus nije na ocjeni. Na kraju se vidi i koji je razred u generaciji bio najbolji, što kod pobjedničkog razreda izaziva ponos. Otišli smo u školu i razgovarali s nastavnicama matematike, Sanjom Antoliš i Majom Đerek te tri učenice drugog razreda koje su nam detaljnije objasnile o čemu se radi.

XV. Gimnazija u Zagrebu / Foto: Silvija Vuković, srednja.hr

Jedna od najboljih škola u zemlji koju upisuju izvrsni učenici od 2016. godine provodi prijemni ispit pri upisu u školu koji je fokusiran na matematiku, ali postoji još jedan specifičan ispit koji se piše u toj školi. Radi se o godišnjem ispitu iz matematike, predmeta koji je u ovoj školi izrazito “jak”.

Sve je započelo prije provođenja ispita državne mature

Godišnji ispit iz matematike obuhvaća gradivo cijelog razreda, a pišu ga učenici prvih, drugih i trećih razreda srednje škole. Svi isti dan, izvan redovne nastave, 60 minuta. Zadaci se odnose na ono što se u školi učilo, a zadatke sastavlja skupina nastavnika.

Kako nam objašnjava nastavnica Antoliš, ustvari su se u Gradu Zagrebu pisali godišnji ispiti na nivou grada u periodu kada se državna matura tek počela najavljivati.

– Onda smo na županijskim vijećima Grada Zagreba odlučili da pokušamo na nivou grada vidjeti malo ujednačeni neki ispit, da  svaka škola procijeni za sebe gdje su u odnosu na druge i da probamo s nekim ispitom koji dolazi izvana, kojeg ne radi nastavnik za svoje učenike. To smo radili na nivou Grada i nije bilo obavezno, ali dosta se škola uključilo.

Kada je započelo provođenje ispita državne mature s godišnjim ispitima se prestalo, ali kako nam govori Antoliš, njima se u školi činilo da bi bilo dobro da se učenici za maturu na određeni način pripremaju.

– Tada smo uveli svoje godišnje ispite i mislim da nismo jedina škola koja to radi, kaže ona.

Godišnji ispit pomaže nastavnicima da vide kako stoje njihovi učenici

S obzirom na to da su u MIOC-u učenici koji imaju interesa za matematiku te se radi o matematičkoj gimnaziji, pitali smo nastavnice s kojima smo razgovarali je li godišnji ispit možda teži od mature. I Sanja Antoliš i Maja Đerek slažu se da se ne radi o težem ispitu, ali kada su bolje razmislile, dodaju da je možda ipak mrvicu teži jer je prilagođen njihovim učenicima i onome što u školi uče.

– Godišnji ispit treba oslikati ono što bismo mi htjeli da učenik na kraju te godine zna. Znači, da je to jedan pregled zadataka, pregled gradiva. Cilj je da nemamo tu situaciju da učenici uče cjelinu, zaboravljaju, pa uče novu, jer to u matematici ne funkcionira, kažu nam nastavnice.

Na dan godišnjeg ispita osjeti se uzbuđenje, kažu profesorice, no rezultati uglavnom odgovaraju ocjenama kroz godinu.

– Ako se dogodi da nečiji rezultat odstupa od znanja kroz godinu onda je to povod da se s tim učenikom razgovara. Ako postiže slabiji rezultat u ispitu koje obuhvaća šire gradivo, znači da mora malo pokušati drugačije učiti. To je jedna korisna povratna informacija. Ali najčešće to bude tu negdje kao i ocjene, objašnjava nam nastavnica Antoliš.

Nastavnici čiji učenici budu prvi ne dobiju ništa posebno. Nastavnice nam kažu da nemaju natjecanje takvog tipa, ali značajniji im je rezultat ako neki razred pokazuje veće odstupanje u smislu da lošije napiše ispit. Tada se provjeri koji je tome razlog i može li se to nekako popraviti.

– Napravimo analizu s obzirom na zadatke, koji je najbolje riješen, koji najlošije, onda se razgovara oko toga – je li to važno, je li nam nešto promaklo, treba li se više usredotočiti na neki dio gradiva…, kažu nastavnice.

Rezultati pokažu i koji je razred najbolji

Učenice drugog srednje s kojima smo razgovarali kažu nam da ispit doživljavaju kao i svaki drugi, samo malo opsežniji. Dona, Petra i Lucia kažu da im nije posebno stresno pisati taj ispit iako i iz njega dobivaju ocjenu.

– Pišemo inače i školske zadaće iz matematike, u prvom jednu i u drugom polugodištu jednu. Ti su testovi malo duži, pišemo ih blok sat i u njima je sve što smo radili u polugodištu pa je to svojevrsna priprema za godišnji ispit, objašnjava Dona.

Petra dodaje da im pisanje godišnjeg ispita pomaže za pripremu za maturu jer nekima to pomaže da pređu preko straha pisanja većih testova.

Zanimljivo je da postoji i svojevrsna konkurencija među razredima. Kako nam objašnjavaju učenice, napravi se prosjek za svaki razred po tome kolike su ocjene bile u razredu. Pobjednički razred dobije ponos, kažu sve tri učenice matematičkog smjera čiji je razred lani bio najbolji u generaciji (tada su bile prvi razred).

– Statistika se postavi po hodnicima. Ja imam brata u B programu i mi smo bili bolji od njih pa sam ga malo zezala, nasmijala se Petra, no učenice kažu da inače ne komentiraju rezultate previše s drugima, već im više služe da bi vidjeli kako stoje osobno.

– Ako loše prođemo znamo da se bolje trebamo pripremiti za državnu maturu ili bolje proći neko gradivo, rekla je Petra, a ostale su potvrdno kimnule glavom.

Na godišnjem ispitu fokus nije na ocjeni

– Učenici pišu ispit i da vide kako to stvarno izgleda, pisanje nekog ispita u smislu psihološke pripreme. Važna je povratna informacija učeniku “kako stojim na jednom tako širem ispitu”, “kako se nosim  s ispitom koji nije moj nastavnik napisao”.  Vidimo to kao pripremu za maturu i kroz same ispite nastojimo tu neku proceduru provesti. Pišu zajedno, budu pomiješan, a ne svi iz istih razreda. Slična procedura kao na maturi, a četvrtaši pišu i probnu maturu na kojoj se stvarno potrudimo. Svake godine sastavimo novu probnu zadaću koja ima istu strukturu i isti broj zadataka kao prava, kaže nastavnica Antoliš.

Nastavnice kažu da dobivaju povratnu informaciju od učenika koji kažu da im je koristilo pisanje godišnjih ispita. Vidjeli su što im nedostaje u znanju i koja je strategija pisanja većeg ispita.

– Pokušavamo ih motivirati da vide unaprijed da će im to biti korisno. Uopće nije fokus na ocjeni i nastojimo razgovarati s njima da nije ideja u ocjeni, već u nečemu drugom, kaže nastavnica Đerek.

Svrha godišnjih ispita:

1. Učenik, ali i nastavnik, može usporediti postignuća učenika unutar generacije.
2. Učenici se suočavaju s ispitom koji sadržajem obuhvaća cijelu nastavnu godinu, a ne samo jednu ili dvije nastavne cjeline. Stoga ispit služi kao dobra povratna informacija o savladanosti sadržaja i stečenim vještima kroz godinu, te kao orijentir za daljnji rad i priprema za bolji uspjeh na završnom ispitu (državnoj maturi).
3. Učenik piše „nepristrani“ ispit, jer zadatke smišljaju kolege i kolegice koje ne predaju u dotičnoj generaciji pa tako ni učenicima koji će ga pisati.
4. Nastavnici dobivaju povratnu informaciju o tome je li potrebno neki sadržaj ponovno obraditi ili mu drugačije pristupiti.