Zimski će odmor trajati više od tri tjedna, iako su sve glasnije ideje o uvođenju jesenskih praznika

Javno savjetovanje oko Odluke o početku i završetku nastavne godine, broju radnih dana i trajanju odmora učenika osnovnih i srednjih škola za narednu školsku godinu zatvoreno je jučer. Prema još uvijek neusvojenoj Odluci, zimski praznici trajat će nešto dulje no ove godine, čak 23 dana u odnosu na ovogodišnjih 19. Duljim zimskim praznicima dio sudionika javne rasprave nije zadovoljan te predlažu skraćivanje proljetnih i zimskih te uvođenje četvrtih, jesenskih praznika za školarce.

foto: pixabay

Sljedeće školske godine zimski odmor učenika trebao bi početi 24. prosinca 2018. godine, a završiti 11. siječnja 2019. Kada se pridodaju dani vikenda, ukupno će zimski praznici trajati 23 dana, nasuprot ovogodišnjih 19. Školska godina počinje dan ranije no 2017./2018., 3. rujna, ali i završava dan ranije nego ova, 14. lipnja.

Sudionici javne rasprave predlažu više kraćih praznika

No, nekolicina je onih koji se s datumima kalendara za nadolazeću školsku godinu ne slaže. Kraće trajanje odmora, ali njihov veći broj i bolju raspoređenost predlaže dio sudionika javne rasprave. Takav prijedlog dolazi i iz Talijanske srednje škole – Scuola media superiore italiana Rovinj-Rovigno.

Školski kalendar s praznicima za 2018./2019.

– Mišljenja smo da bi nastavna godina trebala početi 7. rujna 2018. godine zbog klimatskih uvjeta, ali i zbog premalo vremenskog prostora između jesenskih rokova popravnih ispita, i obrane završnih radova i jesenskog upisnog roka i početka nove školske godine, da su zimski praznici predugački; učenicima je dovoljno odmora od Božića do Sveta tri kralja, tj. od 24. prosinca 2018. do 6. siječnja 2019., komentirala je ravnateljica škole Ines Venier.

Dodaje, trebalo bi skratiti i uskršnje praznike jer njihovo dugo trajanje utječe negativno na školarce koji se ‘previše opuste’. Venier predlaže i uvođenje neradnog dana, odnosno cijelog tjedna od 29. listopada do 2. studenog, kako bi se učenicima omogućio kratki predah u prvom polugodištu. Rovinjska srednja škola nije usamljena u razmišljanjima oko uvođenja četvrtih praznika.

– Prema datumima navedenim u ovom nacrtu, školska godina 2018./2019. za učenike osnovnih i srednjih škola izvodit će se u 180 nastavnih dana, odnosno 36 nastavnih tjedana. S obzirom da će učenici imati više nastavnih dana od preporučenog, predlažem da uvedete tjedan dana učeničkog odmora u prvom polugodištu (npr. od 29.10. – 2.11., 4 radna dana + 1 blagdan). U tom slučaju, nastavna godina trajat će 35 tjedana, odnosno 176 nastavnih dana. Smatram da su svim učenicima, a pogotovo učenicima s teškoćama u razvoju, potrebni češći i kraći učenički odmori kako bi uspješnije svladali ciljeve i ishode predviđene nastavnim planom i programom za određeni obrazovni ciklus. Usto, za vrijeme učeničkih praznika moguće je organizirati dopunsku nastavu za učenike kojima je takav oblik rada potreban, smatra Ivana Benjek.

I jedna majka koja je sudjelovala u javnoj raspravi, Nikolina Perkov Marin, smatra da zimski praznici traju predugo, da školska godina počinje prerano, a proljetni praznici preblizu su kraja školske godine.

– Smatram da bi se općenito bolji rezultati postizali uz više kraćih praznika tijekom školske godine, komentirala je Perkov Marin.

Dio komentatora želi da Dan učitelja bude nenastavni

Izmijenjen raspored pisanja ispita na maturi: Donosimo novi kalendar državne mature 2017./2018.

Prije zimskih praznika, u prvom polugodištu učenici će imati još dva dana pauze – neradni je ponedjeljak 8. listopada kada se obilježava Dan neovisnosti, te četvrtak 1. studenog kada je blagdan Svih svetih. Dio komentatora prilikom javnog savjetovanja predlaže da nenastavni dan bude i petak 5. listopada, kada se obilježava Dan učitelja.

– Predlažem da Dan učitelja bude nenastavni dan. Učitelji ga mogu obilježiti stručnom ekskurzijom, posjetom kazalištu ili izložbi, team buildingom, imati svečanost na kojoj će se dodijeliti priznanja zaslužnim učiteljima i sl. Prihvaćanjem prijedloga pokazali biste da Vam je stalo do dizanja statusa prosvjetnih radnika. Tada će nas poštovati i čitavo društvo, jer mi učimo, odgajamo, prosvjetljujemo, a nerijetko i tješimo, razumijemo, pomažemo, opraštamo, dajemo drugu šansu, potičemo, motiviramo, mišljenje je Sanje Flegar.

Praksa u drugim europskim zemljama

Kraće trajanje i veći broj praznika tijekom školske godine nisu revolucionarna ideja, već takvi primjeri postoje i u pojedinim europskim zemljama.

Sjajan raspored za učenike: Do kraja školske godine mogli biste imati 19 slobodnih dana!

Ovisno o pokrajini, tijekom školske godine njemački učenici imaju čak pet kraćih odmora i ljetni. U svim pokrajinama postoje jesenski praznici koji traju od četiri do 12 dana pa slijede božićni koji u većini pokrajina traju između deset i 13 dana. Krajem siječnja i početkom veljače odvijaju se zimski praznici od oko pet dana. Zatim slijede uskršnji praznici od desetak dana, a nakon toga praznici za blagdan Duhova, koji mogu trajati od pet do deset dana. Ljetni praznici u njemačkoj traju oko mjesec i pol.

Četiri odmora i ljetne praznike tijekom školske godine imaju, pak, nizozemski đaci. Jesenski odmor ondje traje oko osam dana, a nakon toga na redu su božićni praznici koji traju od 23. prosinca do 7. siječnja. Tijekom drugog polugodišta tamošnji učenici imaju dvoje praznike u trajanju između osam i deset dana. Ljetni odmor ondje također traje oko mjesec i pol.

No, valja napomenuti i kako bi uvođenje dodatnog, primjerice jesenskog odmora u Hrvatskoj iziskivalo i izmjene u samom Zakonu o odgoju i obrazovanju, budući da je ondje jasno navedeno kako ‘tijekom školske godine učenici imaju pravo na zimski, proljetni i ljetni odmor’. Prema iskustvima iz prethodnih godina, Odluke o početku i završetku nastavne godine, broju radnih dana i trajanju odmora učenika osnovnih i srednjih škola nisu doživljavale izmjene nakon javne rasprave. Hoće li ju doživjeti ova predstoji vidjeti 30. travnja, kada se očekuje objava izvješća s provedene javne rasprave.

Podržavate li uvođenje jesenskog odmora nauštrb skraćivanja ostalih školskih praznika?

One comment

  1. Možda bih vam pomoglo kada bih i učenike pitali jesu li oni za uvođenje tih promjena. Osobno smatram da bih se to učenike trebalo ispitati.

Odgovori