Sveučilište slavi svoj dan: Nema nagrade za studente, ali ima zlatna medalja za kardinala Bozanića

Rektor Damir Boras danas je, povodom Dana zagrebačkog sveučilišta, dao zlatnu počasnu medalju kardinalu Josipu Bozaniću i dodijelio tridesetak nagrada profesorima i predavačima. Ni jedan student danas, pak, nije dobio nikakvu nagradu ni priznanje.

Josip Bozanić danas je od rektora Boras dobio zlatnu medalju zagrebačkog sveučilišta
Foto: Duje Kovačević, srednja.hr

Svečanom sjednicom Senata obilježen jutros je u Hrvatskom narodnom kazalištu obilježen Dan zagrebačkog sveučilišta. Sveučilište je prije nekih mjesec dana ušlo u svoju 353. po redu akademsku godinu.

‘Želimo mu dug život i puno zdravlja’

Povodom te svečanosti dodijeljene su počasne titule i nagrade zagrebačkog sveučilišta. Rektor Damir Boras dodijelio je danas 23 počasna zvanja i titule professor emeritus umirovljenim profesorima Sveučilišta u Zagrebu, nagrade ‘Fran Bošnjaković’, ‘Andrija Mohorovičić’, ‘Andrija Štampar’ i ‘Ars summa universitatis’ za godinu 2021. Osim toga, dodijelio je i zlatnu počasnu medalju zagrebačkog sveučilišta, koja je otišla u ruke zagrebačkog nadbiskupa i kardinala Josipa Bozanića, inače i Velikog kancelara Katoličkog bogoslovnog fakulteta, inače sastavnice zagrebačkog sveučilišta.

– Ovu medalju dodijelili smo iz mnogo razloga. Jedan od njih je što je i Veliki kancelar Katoličkog bogoslovnog fakulteta koji je temelj našega sveučilišta i koji zapravo već 353. godine predstavlja temelj na kojem smo izgradili Sveučilišta, naravno, uz Filozofski fakultet i Pravni fakultet. Ono što je bitno, tradicija koju je podržavao kardinal Bozanić i u svakoj prilici jasno, koji puta diplomatski, ali uvijek čvrsto davao podršku Sveučilištu u Zagrebu kao temeljnoj, stožernoj, hrvatskoj instituciji i instituciji hrvatskoga naroda, zajedno sa, moram i to naglasiti, sa svim ostalim sveučilištima koji istu nose tu bitnu stvar, a to je visoko obrazovanje, kulturu, tehničko obrazovanje, dakle znanost, primjenu te znanosti, rekao je Boras i poželio Bozaniću ‘dug život i puno zdravlja’.

Danas je tako, katolički kardinal dobio zlatnu medalju zagrebačkog sveučilišta, profesori i predavači su dobili nagrade i počasne titule, a studenti nisu dobili – ništa. Jasno, već postoji nešto što se zove rektorova nagrada, međutim, ostaje činjenica da povodom Dana sveučilišta studenti, u vidu nagrada i priznanja, nisu bili prepoznati.

Boras održao govor

Prije same dodjele počasnih titula i nagrada govore su održali rektor Boras, kao i ostali posebni izaslanici. Boras je prvo pozdravio sve prisutne, posebno ističući državne i akademske izaslanike, među kojima i Jasminu Havranek, koja je baš jučer podnijela ostavku na čelno mjesto Agencije za znanost i visoko obrazovanje, nakon što su mediji otkrili da se djelovanjem potencijalno nalazi u ozbiljnom sukobu interesa. Boras se, sada već tradicionalno, u govoru hvalio kvantitativnim uspjesima sveučilišta.

Istaknuo je tako koliko je studenata diplomiralo, koliko je doktora znanosti, koliko nastavnika sa stalnim zaposlenjem u školama s diplomama zagrebačkog sveučilišta. Pohvalio se plasmanima na rangiranjima najboljih svjetskih sveučilišta gdje, među domaćima, zagrebačko, kako je rekao, prednjači. Napomenuo je i kako je zagrebačko sveučilište od svih u državi prvo po broju radova u renomiranim časopisima Nature i Science. U nekom trenutku osvrnuo se i na burnu povijest u kojem je Sveučilište doživjelo preimenovanja i političke pritiske, posebice u zadnjih stotinu godina.

Ipak, kao najveći izazov ističe prošlogodišnji potres kao i pandemiju koronavirusa koja je već gotovo dvije godine uzrok izvanrednog stanja na fakultetima. Sveučilište se ipak, kazao je, kroza sve izazove pokazalo da se s njima može nositi, da je oslonac hrvatskom društvu i državi te da će ostati uzdanica kao i do sada. Posebno je pohvalio stručnjake i studente Medicinskog fakulteta u Zagrebu za doprinos u borbi protiv pandemije, kao i Građevinski fakultet za angažman u vezi potresa i oštećenja koja su iz njih proizašla.

Pričao o pritiscima

Nije mu dugo trebalo da se u govoru dotakne i nekih sukoba koje je zagrebačko sveučilište, a posebno, naglasimo, njegova uprava u posljednjih osam godina, imala s državnim institucijama. Nažalost, kazao je, kao institucija, zagrebačko sveučilište nije uvijek imalo podršku državnih tijela. U prvom redu tu je istaknuo kako su se na Sveučilištu uspješno opirali novim zakonskim rješenjima koji bi smanjili sveučilišnu autonomiju.

Sveučilište se, kazao je danas Boras, opiralo i programskim ugovorima koji su, po njegovu mišljenju, mogli dovesti do financijske krize. Sveučilište se, naglasio je, zalagalo za povećanje financiranja znanosti i visokog obrazovanja, pa opet istaknuo kako je ono još uvijek nedovoljno u odnosu na europski prosjek. Kao da se ne čuju riječi guvernera Borisa Vujčića, napomenuo je Boras, koje je izrekao prije 4 godina, da smo zemlja s najmanjim ulaganjima u razvoj i inovacije.

Boras se još kratko osvrnuo na, kako ih je nazvao, nelogičnosti novog kolektivnog ugovora za znanost i visoko obrazovanje koji je potpisan, a za mjerodavno nije uzeto mišljenje, rekao je Boras, ni zagrebačkog sveučilišta ni rektorskog zbora. Pred budućim rektorom zagrebačkog sveučilišta, mišljenja je, stoji zaštita sveučilišta kao institucije i njenih sastavnica, uzimajući u obzir zakone i druge važne dokumente. Osim toga, to znači i, kaže, brigu za studente. Na kraju, istaknuo je, želi da zagrebačko sveučilišta bude i dalje uspješno, Humboldtovsko, i da očuva zajednicu koju ima, nakon čega je voditeljica programa zahvalila rektoru Borasu ‘što nas je pozdravio’ i na njegovom, kako je kazala, ‘inspirativnom govoru’.

‘Zadaća mudrosti je da razlikuje dobro od onoga što to nije’

Ispred rektorskog zbora kao predsjednica u tekućoj akademskoj godini prisutnima se obratila Snježana Prijić Samaržija, inače riječka rektorica. Istaknula je kako je zagrebačko sveučilište ‘naša alma mater’ sa sjajnom tradicijom koje je obvezujuća za cijelu akademsku zajednicu, istaknuvši kako iskazuje duboko poštovanje ljudima i divovima na čijim ramenima Sveučilište danas stoji.

– Vladavina zasluga mora biti suština našeg rada. Unatoč dubokom uvjerenju da je meritokratski sustav ispravan, demokratski i moralan, sve manje ljudi u svjetskoj zajednici vjeruje da je to način na koji se napreduje. Sve više prevladava stav da napredovanje nije pitanje rada i zasluga, već društvene spretnosti, moći i sreće. Istraživanja govore da mladi znanstvenici vjeruju da dobrom prezentacijom i mrežom podrške bolje i brže napreduju. Gubljenje vjere u vladavinu zasluga je porazno. Uistinu nema ničeg poraznije od istraživača s idealima vrijednog i posvećenog rada od toga da njihov rad ostane neprimijećen ili podcijenjen, i ničeg poticajnijeg od podrške, rekla je Prijić Samaržija.

Kompeticija je pokazala neočekivano lice, drži, jer se koriste neakademske metode. Često se razvija sebičnost, gubitak povjerenja, nesuradnja, ljudi postaju manje samokritični, ali dosta kritični prema drugima.

– Ne smije biti podcjenjivanja, ali ni precjenjivanja. Prijić Samaržija kaže da postoji alternativa kompeticiji, a to je suradnja. Kratkoročna dobrobit od nesuradnje dugoročno svima čini štetu. Suradnja i solidarnost su institucijske vrline, ali donose i najviše pojedinačne koristi. Kao u igrama ultimatuma, jedan igrač dobije sumu koju mora podijeliti s ostalima. Ako druga osoba ne prihvati ponudu, nitko ne dobiva ništa, pa je igraču izrazito važno da ponudi sumu koju drugi neće odbiti. Suradnja je ključ, iluzija superiornosti i sebičnosti uništava sve, kazala je predsjednica rektorskog zbora.

Završila je s riječima Cicerona da je ‘zadaća mudrosti da razlikuje dobro od onoga što to nije’.

Govor je povodom Dana zagrebačkog sveučilišta održao i ministar Radovan Fuchs
Foto: Duje Kovačević, srednja.hr

Fuchs najavio programske ugovore

Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs pozdravio je okupljene naglasivši kako se naše najstarije zagrebačko sveučilište razvijalo s hrvatskim društvom, istovremeno razvijajući hrvatski nacionalni identitet, baštineći kulturnu, duhovnu i materijalnu tradiciju. Znanstveni i stručni projekti na zagrebačkom sveučilištu važni su za cijelu državu, kao i visokokvalitetni istraživači i nastavnici. Zagrebačko sveučilište, istaknuo je ministar, ima tu pogodnost što ima sjajan geografski položaj, koji je idealan za internacionalizaciju obrazovanja i znanosti, što bi trebalo još bolje koristiti.

Jedan od prioriteta razvoja zagrebačkog sveučilišta treba biti i razvijanje poduzetničkog duha i bolje povezivanje s gospodarstvom. Naša javna sveučilišta pored uspjeha i postignuća, imaju i probleme. Zagrebačko sveučilište mora harmonizirati i optimizirati svoje djelovanje i staviti se u službu hrvatskih građana. Istaknuo je da postoji kontinuirani pad broja upisanih studenata, ali rast broja zaposlenih, o čemu će zagrebačko sveučilište, napomenuo je, u budućnosti morati povesti računa. Spomenuo je i potrebu prilagođavanja hrvatskom tržištu rada, kao i vođenje računa o tome da se tako velikom strukturom kakvo je zagrebačko sveučilište adekvatno upravlja i troši novac poreznih obveznika. Najavio je i Vladin plan o unaprjeđenju upravljanja i načina financiranja visokog obrazovanja kroz programske ugovore.

Milanović kaže da treba više novca

Predsjednik Zoran Milanović završio je Pravni fakultet na zagrebačkom sveučilištu. Kazao je kako se nikad nije osjećao manje vrijedno od svojih kolega iz zapadne Europe. Sada kada je prošlo dosta godina od tog susreta iz studentskih dana na koji se osvrnuo, kaže, sve se svodi na novac, kojeg je premalo. Milanović se tako današnjim govorom pridružio već kontinuiranim kritikama iz uprave zagrebačkog sveučilišta o tome kako se nedovoljno ulaže u obrazovanje.

Sveučilište godišnje dobiva od države oko 200 milijuna eura, još iz drugih sredstava ima nekih 100 milijuna eura za svojih 70.000 studenata, dok u usporedbi sa sveučilištima u Nizozemskoj bi, kako je rekao, trebalo imati proračun od milijardu eura kako bi sve funkcioniralo. Naše mogućnosti su, rekao je, značajno veće i ne zna zašto se ništa ne mijenja glede ulaganja u znanost i visoko obrazovanje. Novac koji dobiva zagrebačko sveučilište, kazao je, ispod je hrvatskih mogućnosti te napomenuo da bez novca nema znanosti. Od kraja 19. stoljeća, rekao je, znanost i akademija idu ruku uz ruku, gospodarski napredak, bogatstvo, moć su izravno povezani s tim, a talent i inspiracija više nisu, kaže, dovoljni.

Rekao je kako je zagrebačko sveučilište konkretno, i kako se danas ne srami što je tu studirao, diplomu zagrebačkog sveučilišta, kako je rekao, nosi kao badge of honor, odnosno bedž časti. Naglasio je da se ne smijemo zavaravati da će planovi Europske komisije dovesti do revolucije u znanosti jer, kaže, moramo si pomoći sami. Nažalost, istaknuo je, svatko gleda sebe u Europi, a razlike su velike i sve veće.

Govore su još održali Dragan Čović i Željko Reiner.