Pretraga

Završili su tri godine i sada ne mogu upisati diplomski studij: Studenti se pobunili protiv uprave faksa

A- A+

Studenti arhitekture u Splitu revoltirani su, kako kažu, niskim upisnim kvotama za diplomski studij. Zbog toga je nekolicina njih ostala neupisana, a od uprave fakulteta traže da se kvote povećaju. To je problem na koji su, tvrde, i prošlih godina upozoravali studenti, ali ih se uglavnom ignoriralo.

arhitekt

Ilustracija: Unsplash; Ryan Ancill

Ako ste završili srednju i planirate upisati arhitekturu, izbora ima napretek. Studirati je možete u Splitu, Osijeku, Zagrebu, te u susjednoj BiH u Mostaru, a ukupno ima mjesta za 240 studenata. Iako je konkurencija velika, imate šanse probati na više mjesta. No, nakon tri godine, kada završite preddiplomski studij, situacija se naglo mijenja.

‘Upisna kvota se nije prilagodila broju studenata’

Diplomski studiji nude se samo u Splitu i Zagrebu, s ukupno 170 mjesta za studente. Onih dvjesto plus s početka priče tada nahrli na sveučilišta u spomenuta dva grada i dogodi se što – dio studenata ne može upisati diplomske studije. Upravo se to dogodilo šestero studenata splitske arhitekture, koji se trenutno nalaze u limbu između prvostupničke diplome i prve godine diplomskog studija na koji, tehnički, nisu upali.

– Problem koji mi pokušavamo naglasiti je taj što sada po toj praksi nekolicina studenata ostaje neupisana jer se upisna kvota nije prilagodila novom broju studenata. Sve što mi tražimo je povećanje te iste kvote kako bi svi studenti koji započnu studij bili u mogućnosti isti završiti unutar granica. Svoje molbe za povećanje kvote sa odgovarajućim dokazima i argumentima smo uputili na nebrojeno mnogo adresa, međutim odgovor je slab ili nikakav te se većinom odgovornost prebacuje s jednih na druge, rekao nam je jedan od studenata koji je želio ostati anoniman.

Napominje kako on i kolege, unatoč tome što su sad zaglavili u ovoj situaciji, nikoga ponaosob ne drže odgovornim, već smatraju kako je puno veći problem nemar i nerad po pitanju te problematike. Kako nam kaže, i prošle su se godine studenti žalili, no sve se ignoriralo do sada.

‘Ko vam je kriv, trebali ste prije mislit na ocjenu’

Njegov kolega, koji kaže da govori u ime svih, ističe da je žalosno što se na ovakav način onemogućuje studiranje ljudima koji žele ostati u svom gradu i raditi, napredovati, doprinositi. Osim toga, ističe, studiranje u drugim gradovima ili čak državama nije mogućnost koju si svatko može priuštiti.

– Pri upisu smo rangirani po težinskom prosjeku, ali je svejedno argument ‘ko vam je kriv, trebali ste prije mislit na ocjenu’ u ovoj situaciji potpuno besmislen. Da smo mislili na ocjenu i upisali, neupisan bi ostao netko drugi i taj bi sada davao ovu izjavu. Studenti su se bunili i prošle godine, međutim, ništa nije učinjeno. Mislim da je Sveučilištu, Fakultetu, ali i društvu u cjelini u interesu da ima što više visokoobrazovanih ljudi, kaže naš sugovornik.

Pogledamo li kakvo je stanje prostornog planiranja, naglašava, uređenja i arhitekture u državi danas, tim više je to poticaj da imamo što više magistara arhitekture koji su prošli adekvatno obrazovanje. Tvrdi i da na faksu postoje uvjeti za povećanje kvota, imaju dovoljna profesora i resursa, a usto implicira i kako bi se na nekim drugim faksevima, ali i smjerovima unutar istog faksa, gdje ostaje praznih mjesta, mogle kvote preraspodijeliti na tražene programe – poput arhitekture. Pisali su i resornom ministru Radovanu Fuchsu, ali im je on napomenuo kako upisna politika spada u autonomiju sveučilišta.

Magistri imaju više mogućnosti

Određena doza konkurencije za upis na studij, pa tako i višu razinu studija, trebala bi biti poželjna, no kada govorimo o arhitektima, tu postoji realan problem ukoliko im se obrazovanje takoreći prekine na pola. Kako slijedi iz pojašnjenja koje nam je ustupila Gabrijela Kosović iz Hrvatske komore arhitekata, dok se jedne strane, prvostupnici arhitekture mogu biti inženjeri, odnosno voditelji radova te obavljati suradničke poslove u projektiranju, neke su im djelatnosti, samim time što su završili tri godine studija, nedozvoljene.

Tako da bi netko po Zakonu o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornome uređenju mogao imati svoj vlastiti ured, odnosno djelovati kao ured ovlaštenog arhitekta, nužno mora završiti pet godina studija i dobiti naziv magistra arhitekture. I to nije kraj. Nakon studija treba imati dvije godine stručnog iskustva te položiti stručni ispit. Tada može samostalno projektirati, vršiti stručni nadzor te nastupati kao ovlašteni arhitekt. Prvostupnik, objašnjava nam Kosović, kao i bilo koja osoba može otvoriti arhitektonski ured u smislu firme, no ako sama nije ovlašteni arhitekt, treba imati ovlaštenog arhitekta zaposlenog na to mjesto, kao i na sva mjesta gdje su potrebni ovlašteni inženjeri. Ako nema dovoljno ovlaštenih inženjera za sve djelatnosti u kojima sudjeluje, mora ih osigurati putem ugovora.

O ovoj smo tematici za komentar upitali i Nikšu Jajca, dekana Fakulteta građevine, arhitekture i geodezije u Splitu. Konkretno, pitali smo ga je li se sastao sa studentima i planiraju li izaći ususret njihovim zahtjevima za povećanjem upisnih kvota. Upit smo poslali u četvrtak, no do zaključenja ovoga teksta, odgovor nismo dobili.

Završili su tri godine i sada ne mogu upisati diplomski studij: Studenti se pobunili protiv uprave faksa
Share via
Copy link
Powered by Social Snap