MEFST: Medicinski fakultet u Splitu

O nama Povijest fakulteta Studijski programi Integrirani studij medicine Integrirani studij dentalna medicina Integrirani studij farmacije Doktorska škola Stipendije i studiranje u inozemstvu Znanstveno-istraživačka djelatnost Izdavačka djelatnost Studentske aktivnosti Alumni Kontakt
Medicinski fakultet u Splitu osnovan je kao samostalni fakultet 27. ožujka 1997. Jedna je od sastavnica Sveučilišta u Splitu koje broji oko 24 tisuće studenata. Nalazi se na južnoj obali poluotoka na kojemu je smješten grad Split, s pogledom na more i otoke Brač, Šoltu i Hvar. Obuhvaća zgradu temeljnih medicinskih znanosti (laboratorije), zgradu za nastavu i administraciju i hotel za gostujuće nastavnike s restoranom za nastavnike i studente. Kompleks zgrada Fakulteta smješten je u blizini Sveučilišnog kampusa.
Klinička nastava odvija se u Kliničkom bolničkom centru Split, koji se nalazi na dvjema blizim lokacijama, Firulama i Križinama. Javnozdravstvena nastava odvija se u Zavodu za javno zdravstvo Županije splitsko-dalmatinske, a dentalno medicinska u Poliklinici za dentalnu medicinu Županije. Fakultet ima četiri nastavna programa: Medicinu, Dentalnu medicinu, Farmaciju (u suradnji s Kemijsko-tehnološkim fakultetom) i Stručne studija sestrinstva i fizioterapije. Na program Medicina godišnje se upisuje 75 studenata, na Dentalnu medicinu 30, na Farmaciju 30 na Sestrinstvo 60 i na Fizioterapiju 25. Kriterij upisa je uspjeh na državnoj maturi. U školskoj godini 2011./12. Fakultet će otvoriti studij Medicine na engleskom jeziku, na koji će upisivati 30 studenata, stranih državljana. Plan i program nastave na studijima naslanja se na sve ključne bolonjske preporuke. Studiji Medicine i Dentalne medicine traju 6 godina i imaju po 5.500 sati izravne nastave i po 360 ECTS-bodova, a Farmacija traje 5 godina i ima 300 ECTS-bodova. Na Fakultetu su dobro razvijeni znanstvenoistraživački rad i međunarodna suradnja u nastavi i znanosti brojnih biomedicinskih struka. Fakultet potiče i pomaže mobilnost studenata. Doktorska škola obuhvaća znanstvene i specijalističke poslijediplomske studije, a otvorena je i stranim studentima. Na Fakultetu djeluju Hrvatski centar za globalno zdravlje, Hrvatski ogranak talijanskoga Cochrane centra i Hrvatski centar za registraciju kliničkih pokusa. Na Fakultetu se nalazi sjedište elektroničkog izdanja međunarodnog časopisa Croatian Medical Journal.
Povijesni pregled medicinskih učilišta u južnoj Hrvatskoj
Povijest medicinskog obrazovanja u južnoj Hrvatskoj prepuna je brojnih neuspjelih pokušaja osnivanja visokog medicinskog učilišta. Za nastanak visokih učilišta u nekom kraju odlučni su lokalni kulturni, gospodarski i politički uvjeti. U stanovito vrijeme oni zajedno, suglasno i bez velikih napora dovode do osnivanja najviših znanstveno-obrazovnih ustanova, jer se osnivanje tih ustanova samo po sebi traži i nameće. U slobodnim državama to se postiže istodobno s političkim napretkom, pa su u takvim prilikama kraljevi i pape osnivali visoka učilišta kao simbole vrhunaca svoga djelovanja. Hrvatskoj se iz političkih razloga osnivanje učilišta kočilo kako se hrvatskom narodu ne bi dala potpuna kulturna samostalnost i mogućnost kulturnog napretka i kako bi se time odgodila politička samostalnost koja neizbježno slijedi kulturni i gospodarski napredak (1).
Prvi pokušaji osnivanja medicinskih visokih učilišta u južnoj Hrvatskoj datiraju iz 1792. godine, kada Višanin dr. Jakov Mirković-Živković u Padovu šalje elaborat o osnivanju Medicinskog fakulteta u Splitu (2). Neovisno o bogatoj medicinskoj tradiciji južne Hrvatske, takvi pokušaji više puta ostaju bez odjeka. Padovsko sveučiliste dugo je za medicinsku struku u Dalmaciji bilo od presudne važnosti jer su u Dalmaciji mogli djelovati samo liječnici s diplomom padovskog Medicinskog fakulteta (2).
Prekretnicu u razvoju dalmatinskog zdravstva i školstva označava kratka francuska vladavina u Dalmaciji od 1806 do 1813. godine. Nova francuska administracija veoma brzo osniva u Dalmaciji nove zdravstvene i školske ustanove (2). Tako se 5. studenog 1806. u Trogiru osniva učilište Sv. Lazara kao najviša medicinska škola. Prvo predavanje iz anatomije na učilištu održao je 15. novembra 1806. godine dr. Jakov Mirković-Živković, a prvi ispiti iz anatomije održani su 20. srpnja 1807. godine. Tako su se ostvarila dugogodišnja nastojanja dr. Jakova Mirkovića-Živkovića. Nažalost, već 17. veljače 1809. to se učilište ukida, a polaznici prelaze u Licej koji je osnovan nekoliko mjeseci nakon trogirskog učilišta Sv. Lazara (2). Licej u Zadru vrlo brzo prerasta u Središnju školu (sveučilište) koja izdaje sedam akademskih naslova; liječnik, kirurg, ljekarnik, inženjer arhitekta, mjernik, pravnik i teolog. Prve diplome podijeljene su 5. kolovoza 1811. godine (slika). Nažalost, ni zadarski Licej nije bio dugog vijeka te se i on ukida 1811. godine (2). Jedini nastavak zadarskog Liceja je Primaljska škola koja je otvorena u Zadru 31. listopada 1820. godine. Nakon više od stotinu godina ukazom hrvatske vlade od 29. ožujka 1944. osniva se Medicinski fakultet u Splitu (3). Nažalost zbog rata i taj pokušaj propada. Novija povijest medicinskog obrazovanja u južnoj Hrvatskoj počinje 1963. godine pokretanjem postdiplomskog studija iz opće, školske, urgentne i medicine rada. Godine 1974. Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu osniva dvogodišnji studij u Splitu. U tom razdoblju provodila se samo nastava iz kliničkih predmeta tj. omogućilo se da studenti iz Zagreba upisuju nastavu iz četvrte i pete godine u Splitu. U punom opsegu Studij započinje radom 1979. godine. Te godine prvu godinu studija upisuje 76 studenata (4).
Uspostavom slobodne i samostalne hrvatske države stvorili su se uvjeti za prerastanje splitskog studija u fakultet. Južna Hrvatska i Grad star 1700 godina to su zaslužili.

Integrirani preddiplomski i diplomski studiji

Brojni liječnici odmah nakon studija ili nakon nekoliko godina rada u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, odabiru neku od kliničkih, predkliničkih ili javnozdravstvenih specijalizacija. Specijalistu iz određene grane pruža se mogućnost subspecijalizacije.

Studij dentalne medicine (dr. med. dent.)

Diplomandi su osposobljeni za liječenje bolesti usta, zuba, čeljusti i pripadajućih struktura stomatognatog sustava, te za preventivno djelovanje i razvijanje svijesti djece i odraslih o oralnom zdravlju u privatnom i javnom sektoru. Doktoru / doktorici dentalne medicine pruža se mogućnost specijalizacije.
Studij farmacije (mr. pharm.)
Nakon završetka studija magistar/magistra farmacije ispunjava zakonske uvjete za rad u farmaceutskoj profesiji i za daljnje obrazovanje. Farmacija je u svojoj suštini osebujni sinergijski sklop prirodoslovlja i medicine što omogućuje farmaceutu biti najbolji kemičar među zdravstvenim stručnjacima i najbolji zdravstveni stručnjak među kemičarima. Takav se stručnjak može odgojiti upravo integracijom kemije, tehnologije i medicine.

Medical Studies in English
In academic year 2011/2012 MEFST has started the new study program entitled Medical Studies in English. A total of 21 students from EU countries have been enrolled, mostly from Germany, and in 2012/2013, 46 students are enrolled. The Program is open for Croatian citizens, as well. Students are paying the tuition in the amount of 7.000 EUR. Candidates with baccalaureate degree or with high school diploma (prior education of at least 12 years) are entitled to apply. Public Call for enrollment is published by the University of Split in both local newspapers and on official web pages of the University and MEFST. 
Specijalistički i doktorski studiji
Na MEFST postoje i specijalistički studij Klinička epidemiologija te doktorski studiji Medicina utemeljena na dokazima (Evidence Based Medicine), Biologija novotvorina te Translacijska istraživanja u biomedicini (TRIBE) koji omogućuju daljnju poslijediplomsku izobrazbu.
Zakon i strategija

Plan i program studija Medicina Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu temelji se na odredbama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija koji je Hrvatski sabor donio 2009. (Narodne novine br. 124/09). Konkretno se primjenjuju preporuke iz članka 27 Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija Republike Hrvatske, kako bi osposobljavanje doktora medicine dalo jamstvo da je osoba stekla sljedeća znanja i vještine:
a) Odgovarajuće poznavanje znanosti na kojima se temelji medicina i dobro razumijevanje znanstvenih metoda, uključujući i načela bioloških funkcija i ocjenjivanja znanstveno utvrđenih činjenica i analize podataka.
b) Dostatno razumijevanje građe, funkcija i ponašanja zdravih i bolesnih osoba, kao i odnosa između zdravstvenog stanja čovjeka te njegovog fizičkog i društvenog okruženja.
c) Odgovarajuće poznavanje kliničkih disciplina i postupaka koje daje cjelovitu sliku o duševnim i tjelesnim bolestima, o medicini sa stajališta prevencije, dijagnoze i terapije te o ljudskom razmnožavanju, i
d) Odgovarajuće kliničko iskustvo u bolničkim zdravstvenim ustanovama pod primjerenim nadzorom.
Znanja i vještine

Plan i program ravna se po bolonjskim pravilima, preporukama i načelima u skladu sa Sveučilišnim pravilnikom o studiju i studiranju te s istoimenim pravilnikom Medicinskog fakulteta u Splitu.
Odabir toga oblika nastave zasniva se na shvaćanju medicinske edukacije kao izvora a) znanja (knowledge), b) vještina (skills) i c) stavova (attitudes), gdje rečene nastavne jedinice, na kraju studija, integriraju prethodno stečena znanja, vještine i stavove u liječničku brigu o konkretnom pacijentu.
Znanja i vještine stječu se postupno u tijeku studija da bi se integrirale u kliničkim rotacijama, koje studentu omogućuju samostalan liječnički rad uz primjeren nadzor.
Znanje se stječe usvajanjem znanja prirodnih znanosti, pa temeljnih medicinskih znanosti, do kliničkih znanosti.
Vještine se stječu učenjem kliničkih vještina, učenjem propedeutike te učenjem i prakticiranjem kliničke medicine.

Duljina

Liječničko zanimanje spada u tzv. regulirane profesije na razini EU te je izuzeto iz preporučene podjele obrazovnog procesa u preddiplomski i diplomski studij.
Studij traje šest godina i ima 5500 sati izravne nastave.
Školska godina traje od 1. listopada do 15. srpnja. Godina se ne dijeli na semestre, a nastava se odvija u blokovima za pojedine predmete.
Ispiti

Prvi ispitni rok je nakon završene nastave, nakon nekoliko slobodnih dana (računajući i vikende i praznike). Taj se razmak određuje razmjerno duljini bloka na koji se odnosi. Drugi ispitni rok je između 16. i 31. srpnja, a treći i četvrti u rujnu. Četvrti ispitni rok uvijek je komisijski.
Nakon prve tri godine studija, studenti polažu prvi Skupni ispit znanja (SIZ-1), a na kraju studija Skupni ispit znanja-2 (SIZ-2) i Skupni ispit vještina (SIV). Pristup ispitima uvjetovan je položenim svim pojedinačnim ispitima koji su propisani za prve tri, odnosno druge tri godine integriranog studija. Za SIZ-1 postoji samo jedan ispitni rok u godini, u rujnu. Student koji ga ne položi može nastaviti studij, ali SIZ-1 mora položiti prije SIZ-2 i SIV. SIV se organizira u rujnu i travnju svake godine. SIZ-1 je uvjet za pristup SIZ-2 i SIV. Znanja, vještine i stavovi potrebni za uspješno polaganje SIZ-2 i SIV integriraju se na nastavi kliničkih rotacija i vrijede će 25 ECTS-bodova.
Izborna nastava

Za izborne predmete od 25 sati predviđena su dva tjedna u školskoj godini, jedan ujesen a jedan u proljeće, no nikad ni na početku niti na kraju školske godine. Katedre mogu u vrijeme svojih turnusa organizirati  i nastavu izbornog predmeta, koju treba rasporediti tako da se ne ometa izvođenje osnovne nastave.
Izbornu nastavu predstavljaju i kliničke rotacije, zato što unutar struke student može odabrati specifično (organ-oriented) područje, primjerice, u Kirurškim strukama Opću kirurgiju, Neurokirurgiju, Ortopediju, Okulistiku, itd. Izborna nastava u cijelom studijskom programu čini 250 sati izbornih predmeta (po dva u prve 4 studijske godine, 20 ECTS-bodova) i 640 sati (25 ECTS-bodova) kliničkih rotacija, ukupno 890 sati ili 45 ECTS-bodova, što čini 16,1% ukupnoga broja sati programa, odnosno 12,5% ECTS-bodova.

Vertikalizirani predmeti

Četiri su predmeta „vertikalizirana“.
Propedeutika u užem smislu riječi na trećoj je studijskoj godini, ali su joj u prve dvije studijske godine dodani predmeti Kliničke vještine. Kliničke vještine, Propedeutika, klasični predmeti i kliničke rotacije odvijaju se tako da stjecanje vještina započinje vježbanjem na anatomskim preparatima, preko modela, do pacijenata, rastući postupno do najsloženijih zahvata (prema Katalogu vještina) u šestoj studijskoj godini.
Predmet Medicinska humanistika objedinjuje predmete Uvod u medicinu, Medicinska sociologija, Medicinska etika, Povijest medicine i Medicinski engleski.
Predmet Znanstveno istraživanje obuhvaća gradivo uvod u znanstveni rad u medicini, medicinske statistike, medicinske informatike, te načela medicine zasnovane na dokazima (EBM), procjenu vrsnoće zdravstvene skrbi i izradbu diplomskoga rada. Prvi dio nastave (prvih 5 studijskih godina) studenta priprema za istraživački rad u biomedicini, a drugi dio, na šestoj studijskoj godini, obuhvaća izradbu diplomskog rada.
Psihološka medicinanalazi se na trećoj i četvrtoj studijskoj godini a uamjerena je ponajprije na stjecanje vještine odnosa s pacijentima i kolegama, pravila ponašanja i suosjećanja.
Obiteljska medicina
Obiteljska medicina kao nastavni predmet ima 80 sati (3 ECTS-boda). Predavanja ima 20 sati, a na vježbama po dva studenta dnevno rade u fakultetskoj Ambulanti obiteljske (opće) medicine u tijeku cijele šeste godine dok svi tamo ne obave 60 sati rada. Usluga u toj ambulanti je besplatna, a rad studenata nadgledaju dvije liječnice obiteljske medicine zaposlene na Fakultetu.
Kliničke rotacije
Nalaze se u šestoj godini studija. U kliničkim rotacijama student integrira stečena znanja i vještine i primjenjuje ih u svakodnevnom radu, na konkretnim pacijentima.
Kliničke rotacije odnose se na četiri medicinske grane: Internističke struke, Kirurške struke, Porodiljstvo i pedijatriju i Obiteljsku medicinu. Pojedinačno prve tri traju po 4,5 tjedna (180 sati) a Obiteljska medicina 2,5 tjedna (100 sati), u punom radnom vremenu.
U kliničkim rotacijama studente vode mentori, jedan mentor jednoga studenta. Rotacija se sastoji u tome da student u punom radnom vremenu i obvezama prati mentora u njegovu radu. Da bi se postigao taj odnos, studenti se raspodjeljuju u različite odjele i, nakon završene prakse, među njima “rotiraju”. To znači da jedan mentor u tijeku godine može mentorirati više studenata.
Unutar kliničkih rotacija Internističke struke, Kirurške struke i Porodiljstvo i pedijatrija, studentima se, preko izbora mentora, nudi i izbor podstruke, a u Obiteljskoj medicini specifičnost ambulante obiteljske medicine (grad-selo, otok i sl.).
Mentori se određuju iz redova starijih specijalizanata i mlađih odjelnih liječnika. Oni imaju samo jedan zadatak, a to je da ih njihov student-štićenik potpuno prati u njihovu radu i u njemu ih odmjenjuje što je više moguće.
DENTALNA MEDICINA
Kratka povijest Studija

Godine 1945. godine u Splitu se osniva Državna viša zubarska škola, koja 1961. godine postaje Viša stomatološka škola, koja kao takva egzistira do početka 70-tih godina. No tek 13. ožujka 2007. Studij stomatologije Medicinskog fakulteta u Splitu dobio je dopusnicu za provođenje nastavnog plana i programa. Osnovna nastavna baza Studija dentalne medicine ponajprije je Medicinski fakultet u Splitu i KBC Split, a za specijalističke predmete kliničke dentalne medicine Dentalnomedicinska poliknika Split Županije splitsko-dalmatinske.
Na Dentalnoj medicini kandidati osim državne mature moraju imati neke manualne spretnosti. To će se provjeravati ispitom psihomotoričkih vještina manulanih spretnosti, a vrednovat će se sa 15 posto. 
Zakonska osnova Studija
Načela i Plan integriranog šestogodišnjeg studija Dentalne medicine proistječu iz odredbi Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija koji je Hrvatski sabor donio 2009. (Narodne novine br. 124/09). Konkretno se primjenjuju preporuke iz stavka 3 članka 32. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija RH, kako slijedi:

Osposobljavanjem doktora dentalne medicine osoba stječe sljedeća znanja i vještine:
  • odgovarajuće poznavanje znanosti na kojima se temelji dentalna medicina i dobro razumijevanje znanstvenih metoda, uključujući i načela bioloških funkcija i ocjenjivanja znanstveno utvrđenih činjenica i analizu podataka,
  • odgovarajuće poznavanje građe, fiziologije i ponašanja zdrave i bolesne osobe, kao i utjecaja prirodnog i društvenog okruženja na zdravstveno stanje čovjeka u mjeri u kojoj ti čimbenici utječu na dentalnu medicinu
  • dovoljno razumijevanje građe, funkcije zubi, usne šupljine, čeljusti i povezanih tkiva, kako zdravih tako i bolesnih i njihovog odnosa s općim zdravstvenim stanjem i fizičkom i socijalnom dobrobiti pacijenta,
  • odgovarajuće poznavanje kliničkih disciplina i metoda koje daje doktorima dentalne medicine jasnu sliku o anomalijama, ozljedama i bolestima zubi, usne šupljine, čeljusti i povezanih tkiva, o preventivi, dijagnostici i terapeutskoj dentalnoj medicini,
  • odgovarajuće iskustvo pod primjerenim nadzorom.
Doktor dentalne medicine kvalificiran je za djelatnosti koje uključuju prevenciju, dijagnostiku i liječenje anomalija i bolesti zubi, usne šupljine i povezanih tkiva.
Znanje i vještine

Odabir oblika nastave zasniva se na poštivanju bolonjskih pravila i shvaćanju edukacije u dentalnoj medicini kao izvora: a) znanja, b) vještina, c) stavova, koji se kompletiraju i objedinjuju u kliničkim rotacijama.
Znanje i vještine stječu se postupno tijekom studija, kao i do sada vertikalizacijom predmeta usko vezanih za specijalističku struku u dentalnj medicini da bi se naposljetku kroz isključivi klinički rad (vježbe) u području specijaličkih disciplina i kliničke dentalne medicine u šestoj godini studija implementirale u navedenu godinu studija, čime bi se  studentu omogućio samostalan klinički rad uz primjeren nadzor.
Znanje se stječe usvajanjem znanja iz područja prirodnih znanosti, medicinsko-bioloških znanosti, znanja iz područja opće medicine, te svih znanja izravno povezanih s dentalnom medicinom.
Vještine se stječu učenjem kliničkih vještina i studiranjem kliničke dentalne medicine.
PLAN NASTAVE PO STUDIJSKIM GODINAMA, PREDMETIMA, SATIMA I ECTS-BODOVIMA
Trajanje i ECTS-bodovi
Studij traje šest godina i ima 5500 sati izravne nastave. Završetkom studija student stječe 360 ECTS-bodova.
Školska godina traje od 1. listopada do 15. srpnja. Godina se ne dijeli na semestre, a nastava se odvija u blokovima za pojedine predmete.
Ispitni rokovi
Prvi ispitni rok je nakon završene nastave, nakon nekoliko slobodnih dana (računajući i vikende i praznike). Taj se razmak određuje razmjerno duljini bloka na koji se odnosi. Drugi ispitni rok je između 16. i 31. srpnja, a treći i četvrti u rujnu. Četvrti ispitni rok uvijek je komisijski.
Izborni predmeti
Za izborne predmete od 25 sati predviđena su dva tjedna u školskoj godini, jedan u jesen, a jedan u proljeće, no nikad ni na početku niti na kraju školske godine. Katedre mogu u vrijeme svoje nastave dio nastave tretirati kao izbornu, koja se ravnopravno polaže s redovnom nastavom u redovnim ispitnim rokovima.
Ukupan broj nastavnih sati izbornih predmeta sada iznosi 500 sati (na cijelom studiju), i 36 ECTS-bodova, što je 10% od ukupnog broja nastavnih sati i ECTS-bodova i u skladu je sa smjernicama Bolonjskih preporuka.

Vertikalizirani predmeti
Predmeti usko vezani za dentalno-medicnsku struku vertikalizirani su od treće, odnosno četvrte godine studija, sve do kraja šeste godine studija, u kojoj se nastava temelji isključivo na kliničkom radu.
Predmet Znastveno istraživanje vertikaliziran je kroz čitavo vrijeme trajanja studijskog programa. U njemu su integrirani uvod u znanstveni rad, informatika, statistika i i dentalna medicina zasnovana na dokazima. Time je studentima dentalne medicine omogućeno kontinuirano usvajanja znanja i vještina koje ih osposobljaju za samostalan znanstveni rad, što naposljetku dokazuju uspješnom izradbom Diplomskog rada.
Diplomski rad
Diplomski rad je integracija stečenog znanja u znanstvenom pristupu u svakodnevnoj kliničkoj praksi. Diplomskim radom student mora dokazati da je kao doktor dentalne medicine sposoban u svoj svakodnevni rad integrirati i znanstveni pristup, iz čega proistječe i znanstveni rad koji na odgovarajući način može prezentirati.
Kliničke rotacije
U šestu godinu studija uključene su sve specijalističke grane dentalne medicine kroz 410 nastavnih sati, te klinička dentalna medicina s 240 nastavnih sati i izborna klinička nastava s 240 nastavnih sati, koja podrazumijeva samostalnu primjenu stečenih znanja i vještina u dentalnoj medicini.
Ispiti iz pojedinih dentalnomedicinskih predmeta polažu se nakon završenih kliničkih rotacija kroz pojedini klnički predmet. Ispit se sastoji od praktičnoga dijela, gdje je student dužan pokazati svoje stečeno znanje u radu na bolesniku, pismenoga i usmenoga dijela, a preduvijet za izlazak na ispit je uspješno obavljen praktični rad na bolesniku.
Završni ispit
Nakon završenog dijela kliničkog rada u ordinaciji kliničke dentalne medicine pod nadzorom mentora, te završene izborne kliničke nastave, polaže se završni ispit u koji je integrirano sve stečeno znanje i vještine koje student mora usvojiti i biti osposobljen za samostalan klinički rad. Završni ispit se sastoji od kliničkog ispita (rad na bolesniku), pismenog i usmenog dijela.
DOKTORSKA ŠKOLA

Medicinski fakultet u Splitu prvi je fakultet u RH koji je pokrenuo Doktorsku školu. Razlog pokretanja škole je bolja organizacija i racionalizacija poslijediplomskih studija objedinjavanjem zajedničkih obveznih predmeta i izbjegavanjem multipliciranja nastavnih sati za one sadržaje koji se mogu dijeliti među studijima. Doktorska škola nudi tri doktorska i jedan specijalistički studij.
Doktorski studiji:
  • Klinička medicina utemeljena na dokazima
  • Biologija novotvorina
  • TRIBE – Translacijska istraživanja u biomedicini
Specijalistički studiji:
  • Klinička epidemiologija
Stipendije i Zaklada Bosnjak

Razmjerno velika snaga znanstvenoistraživačkog rada na Medicinskom fakultetu u Splitu proistječe iz dugogodišnje politike slanja mladih liječnika na poslijediplomsko usavršavanje u inozemstvo (Marušić M. On the advancement of science in developing countries: an example of seventy Croatian young scientists educated in Germany and USA. Croat Med J. 1996;37:273-82.). To su bili najbolji studenti, koji su u dobrim američkim laboratorijima stekli višegodišnje istraživačko iskustvo. Najviše ih je radilo u Medical College of Wisconsin (MCW), Milwaukee, WI, SAD i u University of Connecticut Health Center, Farmington, CT, SAD. Dugogodišnju veliku pomoć MCW omogućio je dr. Željko J. Bošnjak, po kojemu je 2010. osnovana fakultetska Zaklada, koja pomaže slanje studenata za vrijeme ljeta u MCW, kako bi se upoznali sa znanstvenoistraživačkim radom i tako ga lakše izabrali kao svoj životni poziv.
Donacija zakladi Željko Bošnjak od najmanje 50 kn osigurava vam jednu od majica našeg Fakulteta. Za sve informacije o donacijama obratite se na office@mefst.hr.
Međunarodna suradnja

Na MEFST je iznimno izražena međunarodna suradnja koja se temelji na velikom broju djelatnika koji su se nakon usavršavanja u svjetskim medicinskim centrima vratili u Split i predstavljaju trajnu sponu između institucija na kojima su se usavršavali i MEFST.
Kroz stalni razvoj međunarodne suradnje nastoji se omogućiti studentima  boravak na inozemnim fakultetima u skladu s načelima Bolonjske deklaracije, ali i mogućnost inozemnim studentima da dio studija realiziraju na našem fakultetu, čemu posebice potporu pruža i postojanje studija medicine na engleskom jeziku. 
Pored toga, na MEFST se potiče mobilnost nastavnika u vidu kraćih i duljih boravaka na inozemnim institucijama, što omogućuje transfer znanja i istraživačke i stručne metodologije povezivanjem s inozemnim institucijama i strateškim partnerima, te uključivanjem u međunarodne znanstvene projekte.
Na MEFST postoji maksimalna fleksibilnost u priznanju ECTS bodova stečenih na inozemnim institucijama čime se potiče studentska mobilnost.
Znanost na Fakultetu
Znanstvenoistraživački rad na Medicinskom fakultetu u Splitu visoko je iznad hrvatskoga prosjeka, razmjerno blizu donjem europskomu pragu. Tome su tri razloga: a) mnogo nastavnika provelo je na poslijediplomskim (postdoktorskim) usavršavanjima u SAD dvije godine ili više, b) kriteriji izbora i napredovanja razmjerno su visoki, što ne dopušta istraživačko inaktiviranje, c) promicanje znanstvenoistraživačkoga rada fakultetski je prioritet. Stalno zaposleni članovi Fakulteta godišnje publiciraju između 110 i 120 članaka u časopisima koji se referiraju u Current Contents. Najproduktivnije istraživačke skupine stvorene su u području primijenjene fiziologije, genomike, embriologije, neurofiziologije, farmakologije i onkologije (zavodi, laboratoriji i istraživačke grupe). Postojeći istraživački laboratoriji odlično se opremljeni, a financiraju se iz domaćih i međunarodnih istraživačkih projekata.
Na Fakultetu djeluje Centar za globalno zdravlje. 
Administrativnu podršku za znanstvene aktivnosti na Fakultetu pruža Ured za znanost.
MEFST je usmjeren prema izvrsnosti u biomedicinskimistraživanjima i medicinskoj edukaciji. U razdoblju od 2007. do 2012.realizirano je 55 znanstvenih projekata financiranih od hrvatskih znanstvenih institucija, te 26međunarodnih znanstvenih projekata čija je ukupna vrijednost iznosila više od 30 milijuna kuna. Sva ta istraživanja bila su u skladu s nacionalnim i europskim istraživačkimprioritetima.
Broj fakultetskih znanstvenika (ekvivalentan zaposlenicima u punomradnom odnosu – full-timer), je 101, a prosječni broj objavljenihznanstvenih radova indeksiranih u Current Contents bazi podataka je oko 150. U protekle tri godine objavljeno je preko 40 znanstvenih radova u časopisima odjeka većeg od 10, te je uključivalo publikacije u najboljim svjetskim znanstvenim časopisima poput:Science, Nature, Cancer Cell, Nature Genetics i Lancet. Objavljujući 1,5 radova po znanstvenikugodišnje, s prosječnimimpact factor-om preko 4 MEFST je postao jedna od najproduktivnijih znanstvenih institucija u RH. Izvrsni edukacijski uvjeti te odlični znanstveni rezultati čine MEFST jednim od najpoželjnijih mjesta za studiranje u RH.  
MEFST je od 2001. do 2011. godine izdao ukupno 21 publikaciju. Povjerenstvo za izdavačku djelatnost Medicinskog fakulteta u Splitu je samo tijekom 2011. i 2012. godine obradilo 13 djela koja su dobila status službene znanstveno nastavne literature Sveučilišta  u Splitu i to 12 udžbenika i 1 priručnik.
Nagradu za najbolje djelo u 2011. godini dobilo je djelo „Urologija“ autora prof. dr. sc. Marijana Šituma i prof. dr. sc. Josipa Gotovca, dok se za 2012. godinu istu nagradu tek treba dodijeliti.
Na Fakultetu redovito izlazi Glasnik Medicinskog fakulteta koji za cilj ima informiranje studenata i djelatnika, kroz svakodnevne znanstvene, nastavne i stručne aktivnosti Fakulteta, testudentski časopis DentiST studija Dentalna medicina.
Studentske aktivnostimanifestiraju se kroz djelovanje:
Studentskog zbora Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Splitu,nepolitičke i nestranačke organizacije, čija je uloga zastupanje i predstavljanje studenata u svim tijelima uprave MEFST, Sveučilišta,MZOS-a te ostalim tijelima gdje se raspravlja o studentima.
CroMSICa,udruge studenata medicine koja djeluje pri 4 medicinska fakulteta u Hrvatskoj. CroMSIC organizira studentske razmjene pri čemu se omogućuje obavljanje ljetne prakse ili znanstvenog istraživanja našim studentima u inozemstvu. 

Hrvatske akademske zajednice, studentske udruge koja okuplja studente i diplomande hrvatskih sveučilišta. Svojim aktivnostima HAZ nastoji utjecati na studentska pitanja, edukacijsku, te društvenu i humanitarnu komponentu studentskoga života.
Perpetuum Laba najvećeg i najposjećenijeg portala studenata medicine u Hrvatskoj koji objavljuje vijesti vezane uz hrvatske medicinske fakultete i zbivanja u hrvatskoj znanosti.
Studenti za studente Split koji brine za interese studenata iz domena obrazovnog, socijalnog, kulturnog, zabavnog i sportskog života studenata. 
Drage kolegice i kolege,
u tijeku je osnivanje Udruge bivših studenata i prijatelja Medicinskog fakulteta u Splitu, koja će biti prepoznatljiva pod nazivom Almae Matris Alumni Facultatis Medicinae Spalatensis, AMAFMS.
Želimo na jednom mjestu okupiti sve naše bivše studente, obnoviti prijateljstva i povezati generacije na jednom mjestu sa zajedničkim ciljevima a to su: očuvanje tradicije i promicanje ugleda Fakulteta, uspostava i razvijanje suradnje s Fakultetima i ustanovama u kojima rade naši bivši studenti, te izgradnja suradnje između sadašnjih i bivših studenata Medicinskog fakulteta u Splitu.
Svi su pozvani da se pridruže, a nitko nije isključen! Iako se takvim udrugama najčešće pridružuju oni koji su diplomirali, magistrirali ili doktorirali na Fakultetu, naša će Udruga također biti otvorena svima koji su otišli drugim putovima kao i svima koji nam žele biti prijatelji.
Sve vijesti o Udruzi i njezinu daljem razvoju možete pratiti našim mrežnim stranicama.
Adrese elektroničke pošte za upite alumni@mefst.hr
Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet

Šoltanska 2
21000 Split

OIB: 02879747067
Matični broj:  01315366
Žiro račun:  2330003-1100071293

Centrala
tel: 021/557800

Ocjene Glasova: 2 Ocjena: 5
Kvaliteta nastave 5
Opremljenost učionica 5
Knjižnica 5
Izvannastavne aktivnosti 5
Dostupnost interneta 5
Prostori za druženje 5
Mogućnosti zapošljavanja 5
Preporuka upisa 5

Pregled ocjena za prijašanje akademske godine

2015/2016 Glasova: 1 Ocjena: 4.44
2014/2015 Glasova: 1 Ocjena: 5
2013/2014 Glasova: 1 Ocjena: 4.56
2012/2013 Glasova: 3 Ocjena: 4.19

One comment

  1. Sviđa mi se opremljenost učionica,dobra menza i smještaj,a trebalo bi na višu razinu podignuti kvalitetu izvannastavnih aktivnosti,omogućiti bavljenje sportom(tjelesnim odgojom) svim studentima i uvesti kolegij Engleski jezik za sve studijske programe.

Odgovori