Pretraga

Domagoj Hajduković: Želimo EU novac, a smanjujemo Sveučilištima proračune za projekte

A- A+

Prošlo je gotovo tri tjedna od zastupničkog pitanja SDP-ovca Domagoja Hajdukovića ministru obrazovanja Predragu Šustaru oko izmjena zakona s kojima se reguliraju diskriminirajuće titule studenata koji su završili stručne studije. Ministar još nije odgovorio, ali Vlada prema Poslovniku ima rok od 30 dana pa za to još ima vremena. Od kada je objavljen prijedlog proračuna dobar dio rasprava u Saboru i javnosti dotiče se obrazovanja, a Hajduković je zajedno sa svojim kolegama pripremio nekoliko amandmana za taj sektor.

U lipnju prošle godine Vijeće studenata Veleučilišta i visokih škola pokrenulo je inicijativu da se bolje reguliraju titule koje se dobivaju nakon završetka stručnih studija jer su s postojećim stanjem diskriminirani. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa u planu normativnih aktivnosti za ovu godinu najavilo je da će se u izmjene postojećih zakona ići u posljednjem kvartalu.

Izdvojeni članak

Sanjin Marion: Nema jamstva MZOS-a da se financiranje mladih znanstvenika neće smanjiti

Program Vlade za obrazovanje nije dobar

– Rješenje je jednostavno i bezbolno za sustav prije svega, problem je zašto sam postavio to pitanja, a odgovor je program Vlade. Dokument od 100 strana svih segmenata je plan aktivnosti oko čega se misli raditi, sektorski, kratkoročno i dugoročno te kako to postići. Ovaj puta smo dobili neozbiljan prijedlog, PowerPoint prezentacije za resor obrazovanja su bile četiri natuknice od kojih je jedna bila da se zaustavlja reforma kurikuluma, rekao je zastupnik SDP-a Hajduković.

Ističe kako nije to jedini problem kojeg se treba dotaknuti i isplanirati kada i kako ga riješiti. Priznaje kako ni državne institucije ne prepoznaju stručne nazive pa se studenti koji su završili stručne studije ne mogu uopće prijaviti na natječaje. Stanje s privatnicima je još gora, koji se još nisu navikli na Bolonju, a kamoli na nazive stručnih studija. Pitali smo Hajdukovića ako je rješenje jednostavno zašto nije implementirano tijekom mandata prošle Vlade.

– U prvom dijelu ministarstvo je bilo fokusirana na druge strateške projekte poput strategije obrazovanja, Hrvatskog kvalifikacijskog okvira, reforme kurikuluma, zakona o osnovnom i srednjem školstvu. U drugom dijelu mandata trebali smo se baviti time, stavili smo u plan za ovu godinu, premda je po meni to moglo biti ranije. Problem se rješava jednostavno. Imao sam tu čast da sam govorio u ime kluba kod mijenjanja akademskog naziva. Titula sveučilišnog specijalista, karika koje nedostaje, nije m.a., a nije phd. Ne znam ni sam kako bih postojeću titulu preveo na engleski i njemački. Moramo naučiti biti u Bolonji, biti horizontalni, a ne samo vertikalni. U starom sustavu je bio pritisak vertikalan profesor, doktor, docent, savjetnik, a sada možete imati više m.a. poput anglistike i kemije, rekao je Hajduković koji je sam bio profesor u osnovnoj i srednjoj školi, ali i na jednom visokom učilištu.

Nedavno je potpredsjednik Vlade Božo Petrov otvorio natječaj za svojeg Predstojnika ureda, a jedan od uvjeta ja završen sveučilišni diplomski studij, a Hajduković to uspoređuje kao primjer diskriminacije koja država redovito radi.

– Studenti su diskriminirani. Netko vas sa 300 ECTS bodova tretira kao nekoga sa 180 ili vas uopće ne tretira što je još gore, a ovo je takav slučaj, komentirao je natječaj Hajduković.

Izdvojeni članak

Alavanja: Jedini smo u EU koji diskrimiramo 45.000 studenata i zato iniciramo izmjene Zakona

U pripremi tri amandmana za obrazovanje

Izdvojio je jedan slučaj od prije nekoliko mjeseci kada je njemačka Agencija za reakreditaciju studija upitala našu Agenciju za znanost i visoko obrazovanje kako da tretiraju stručnog specijalista vanjskih odnosa, a dobili su odgovor da ih trebaju tretirati kao prvostupnike, premda su imali 300 ECTS-a.

– Hrvatski kvalifikacijski okvir je u prijedlogu proračuna dobio 250.000 kn naspram 600.000 u 2015. HKO je nešto što kod nas još kasni, a bitan je i za neformalan stupanj obrazovanja i za veću konkretnost na tržištu rada. Srezan je proračun za duplo, a to je neodgovorno jer o njemu ovisi više drugih stvari.

Također, Sveučilište u Osijeku dobilo je 398.000 kuna za EU projekte u odnosu na 6.1 milijun kuna u prošloj godini. Stalno pričamo o EU fondovima, a s druge strane radikalno snižavamo sredstva. Da bi dobili dobar projekt potrebna je kvalificiranost kadrova, ishođenje raznih dozvola poput građevinske za Sveučilišnu Knjižnicu u Osijeku, zaključuje Hajduković.

Radi navedenih razloga priprema s kolegama tri amandmana u Saboru za područje obrazovanja s kojima bi se vratio dio smanjenih sredstava za HKO, razvoj visokog obrazovanja i Sveučilište u Osijeku.

Domagoj Hajduković: Želimo EU novac, a smanjujemo Sveučilištima proračune za projekte
Share via
Copy link
Powered by Social Snap