Pretraga

Država učiteljima nikad nije isplatila povećane osnovice, a sad žele još odugovlačiti

A- A+

Država javnim službenicima nikad nije isplatila ugovoreno povećanje osnovice, zbog čega su mnogi od njih, mahom nastavnici, već dobili sudske presude prema kojima im država mora isplatiti novac. No, RH je odlučila iskoristiti sve pravne mehanizme pa je u jednom slučaju od Vrhovnog suda tražila i dobila dopuštenje za podnošenjem revizije. Iako su dužni po pravomoćnim presudama isplatiti neisplaćena povećanja na plaću, ako revizija krene državi na ruku, mogli bi znatno usporiti sudske procese i barem na neko vrijeme izbjeći nove isplate službenicima.

Foto: srednja.hr

Hrvatsko sudstvo susreće se s velikim brojem tužbi javnih službenika zbog neisplaćenog dijela osnovice za 14 plaća. Naime, država zaposlenicima javnih službi od prosinca 2015. do siječnja 2017. nije isplatila ugovoreno povećanje osnovice. Već smo pisali kako bi RH, prosječnom nastavniku, sudski mogla isplatiti oko 6.000 kuna. Sve su pilot tužbe dosad podignute iz nekoliko sindikata u obrazovanju završile u korist nastavnika. No, u međuvremenu je jedno vijeće Vrhovnog suda donijelo mišljenje koje bi odštete učiteljima i cijele sudske procese moglo, ako ne zaustaviti, onda barem značajno usporiti.

Izdvojeni članak

Velik broj učitelja tuži državu: Sindikalisti pojašnjavaju kako im je RH (p)ostala dužna

Vrhovni sud dozvolio reviziju

Pravomoćne presude u pilot procesima u vezi isplate plaća nastavnicima donosili su županijski sudovi. Škole su u pojedinim slučajevima podnijele zahtjev Vrhovnom sudu za dopuštanjem revizije, no takvi su zahtjevi uglavnom bili odbacivani. Sve dok se u jedan od takvih slučajeva, kao umješač na strani Geološkog instituta u Zagrebu nije, doslovno, umiješala Republika Hrvatska zastupana po Državnom odvjetništvu.

Pitanja umješača temeljem kojih je tražio dopuštenje revizije od Vrhovnog suda

U slučaju od 22. travnja ove godine, na prijedlog države zastupane po Državnom odvjetništvu, u jednom od slučajeva za neisplatu ugovorenog povećanja osnovice revizija se dopušta jer su, prema mišljenju Vrhovnog suda, pitanja umješača koja možete vidjeti poviše, bitna za “razvoj prava kroz sudsku praksu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, jer se radi o predmetima šireg društvenog interesa”.

Ministar pisao školama, hoće da traže reviziju

S ovim su predmetom Vrhovnog suda upoznate sve škole, fakulteti, instituti i ostale obrazovne ustanove čiji zaposlenici mogu tužiti državu za neisplatu plaća. Upoznati su jer im je ministar obrazovanja Radovan Fuchs početkom rujna poslao dopis, u čijem smo posjedu, u kojem ih je obavijestio da je Vrhovni sud u jednom slučaju o neisplati plaća, na zahtjev države dozvolio reviziju. U skladu s tim poručio im je da i oni to učine.

– Ovim putem vas pozivamo da odmah po zaprimanju presuda županijskih sudova u predmetnim sporovima o istome obavijestite Ministarstvo te pristupite ulaganju prijedloga za dopuštenje revizije pri tome vodeći računa da prijedlog za dopuštanje revizije […] može podnijeti osoba sa položenim pravosudnim ispitom, stoji u dopisu ministra Fuchsa.

Dodatno je pojasnio kako uz prijedlog za dopuštenje revizije treba priložiti i dokaz o položenom pravosudnom ispitu. Ta napomena je ključna budući da je upravo u slučaju koji citira ministar Fuchs odbijen prijedlog škole za reviziju jer nije bilo dokaza o položenom pravosudnom ispitu.

– Također, ovim putem vas još jednom pozivamo da Ministarstvo znanosti i obrazovanja kontinuirano obavještavate o svim fazama sudskih postupaka koje se vode po tužbama radnika u postupcima pokrenutim prema poslodavcu radi isplate dodatka na plaću i povećanja osnovice plaće za 6%, zaključuje Fuchs.

Revizija ne odgađa izvršenje, ali…

Vrhovni sud dozvolio je da Republika Hrvatska, zastupana po DORH-u, u ime institucije koja je izgubila spor uputi reviziju u vezi određenih pravnih pitanja. Revizija je zapravo izvanredni pravni lijek pomoću kojeg se mogu preispitivati i završeni postupci, odnosno drugostupanjske presude.

Što to znači? Prvo i osnovno, drugostupanjske su presude kod nas pravomoćne i ovršne. Ako je poslodavac drugostupanjskom presudom dužan javnom službeniku, recimo nastavniku, isplatiti plaću, revizija to ne može odgoditi. Ako poslodavac pak odluči odugovlačiti, nastavnik se, u čiju je korist donesena pravomoćna presuda, može prisilno naplatiti putem ovrhe. Drugo, ako revizija na koncu pak pokaže da je došlo do kršenja bitnih odredbi parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava, Vrhovni sud može ukinuti i prvostupanjsku i drugostupanjsku presudu te postupak vratiti na početak.

U određenim slučajevima, ako je došlo do pogrešne primjene materijalnog prava na prvostupanjskom ili drugostupanjskom sudu, Vrhovni sud, koji vrši reviziju, može i sam donijeti odluku. Ako oni nešto promijene u toj svojoj odluci, onda već ulazimo u detalje kojem se sudu vraća i zašto, ovisno o tome koji je sud pogriješio. Premda revizija ne odgađa izvršenje, čini se da država preko Ministarstva obrazovanja pokušava usporiti procese, jer ako se revizija ipak uspije odviti u njihovu korist, vraćanje postupaka na početak značilo bi ponovno suđenje. To znači još nekoliko godina povlačenja po sudovima za one koji su već imali pokrenute postupke, a oni koji još tužbe protiv države nisu ni podnijeli možda bi i obeshrabrilo u nastojanju da to učine.

Sindikati traže odgovore

Iz Sindikata hrvatskih učitelja, kao i iz Sindikata Preporod, kažu nam da su sve pilot tužbe presuđene u korist nastavnika, odnosno tužitelja. Iz toga zaključuju da se radi o ujednačenoj praksi gotovo svih županijskih sudova koji su u Hrvatskoj donosili pravomoćne presude u ovim slučajevima. No, s Vrhovnog suda, kažu iz SHU-a, može se čuti suprotno.

– Glasnogovornik predmetnog suda javno iznosi činjenicu da je praksa drugostupanjskih, županijskih sudova neujednačena te upravo tu činjenicu navodi kao razlog dopuštanja revizije kao pravnog lijeka kojim Vrhovni sud, između ostalog, ujednačava neujednačenu sudsku praksu. Tijekom sudskog spora svaka strana u postupku prilaže dokaze koji joj idu u prilog. No neobično je da niti jedan tuženik ni umješač na strani tuženika, odnosno RH zastupana po DORH-u, nije dostavio u spis tu negativnu praksu, odnosno praksu na koju se poziva glasnogovornik Vrhovnog suda.

Iz Sindikata hrvatskih učitelja pitaju se zašto. Ukoliko takva praksa postoji, spekuliraju, valjda bi se netko dosjetio dostaviti ju u spis.

– Sudeći po svemu navedenome, svatko može zaključiti da tu nešto „ne štima“. Stoga, zaposlenici javnih službi imaju pravo znati  o kojim se to negativnim drugostupanjskim presudama radi, ukoliko one postoje, te ovim putem javno pozivamo DORH i Vrhovni sud, kad već glasnogovornik iznosi podatak da na razini drugostupanjskih sudova postoji neujednačena praksa te javno objavljuje podatke o dopuštanju revizije, da, isto tako, javno odgovore koja je to točno različita praksa drugostupanjskih sudova, i ukoliko postoji, zašto ju ne prilažu kao dokaz u mnogobrojnim sporovima u tijeku, a o čemu između ostalog, ovisi i stav mnogih zaposlenika hoće li pokretati tužbe, ističu iz SHU-a.

Hoće li Vrhovni sud ujednačavati svoju praksu?

Dodatno napominju da se istovremeno dok glasnogovornik Vrhovnog suda daje izjave o neujednačenoj praksi nižih sudova, upravo na Vrhovnom događaju pravni apsurdi.

– Tako je, u tom jednom predmetu, prijedlog za dopuštenje revizije usvojen, dok se u drugom, identičnom predmetu, takav prijedlog odbacuje, iako je podnesen nakon toga, od iste osobe (državne odvjetnice u Zagrebu) i doslovno je identičnog sadržaja! Stoga se postavlja i dodatno pitanje hoće li VSRH ujednačavati praksu koja je već ujednačena ili će ujednačavati svoju vlastitu praksu? Pa tako, dok VSRH želi ujednačavati ujednačeno, u isto vrijeme ne može ujednačiti sam sebe. U svakom slučaju, politička prognoza vremena nije dobra. Stoga u narednom razdoblju očekujemo pljusak nezadovoljstva građana kojima je dosta pravne nesigurnosti i političkog uplitanja u svaku poru ovog društva pa tako i u sudstvo, rekli su nam iz Sindikata.

Isto spominje i Željko Stipić, predsjednik Sindikata Preporod. Stipić kaže da je jedno od četiri vijeća Vrhovnog suda dozvolilo reviziju postupka za odštetu zbog nepovećanja osnovice u slučaju zaposlenika Geološkog instituta. Dok su tri vijeća prijedlog države za dopuštenjem revizije odbila, a to četvrto je sa “skandaloznim obrazloženjem”, kako on kaže, odlučilo je da je ovo pitanje šireg društvenog interesa pa je zbog toga dozvolilo reviziju.

Država učiteljima nikad nije isplatila povećane osnovice, a sad žele još odugovlačiti
Share via
Copy link
Powered by Social Snap