Pretraga

Većina mladih počinje se kladiti jer misle da im znanje iz sporta može pomoći u lakoj zaradi

A- A+

Čak 83 posto hrvatskih srednjoškolaca se bar jednom u životu okušalo u nekoj igri na sreću prije punoljetnosti, a od 25 srednjoškolaca u razredu, prosječno jedan ima ozbiljne tegobe s prekomjernim kockanjem. Zbog sve veće popularnosti igara na sreću među mladima, ali i u cjelokupnom društvu, pokrenut je preventivni program ‘Tko zapravo pobjeđuje’, koji će se od sljedeće školske godine početi integrirati u srednje škole diljem Hrvatske.

Kockanje je kroz različite faktore postalo izuzetno raširena djelatnost među hrvatskim građanima, a zbog lošeg starog te neprovođenja novog i starog zakona, igre na sreću vrlo su popularne i među maloljetnicima. Djeci je posebno privlačno sportsko klađenje, jer misle da im dobro poznavanje nogometa, tenisa ili košarke može pomoći u lakoj zaradi.

Prema istraživanjima projekta ‘Kockanje mladih u Hrvatskoj’, čak 83 posto srednjoškolaca se bar jednom u životu okušalo u nekoj igri na sreću prije napunjene 18. godine. Osim toga, od 25 učenika u razredu, prosječno jedan ima ozbiljne tegobe s prekomjernim kockanje.

Izdvojeni članak

Hrvatska lutrija srušila mitove o kockanju

‘Oni ne pitaju baš za godine, osim ako netko izgleda jako mlado’

– Prije sam se više kladio, sad iz dosade odem u kladionicu jednom mjesečno. U kasino ne idem nikada. Počeo sam se kladiti u osmom razredu osnovne ili prvom srednje, nisam siguran. Dosta sam pratio nogomet pa sam mislio da bi mogao nešto zaraditi, ali sam se prevario, kroz smijeh nam je rekao učenik trećeg razreda Klasične gimnazije u Zagreb.

S obzirom na to kako je maloljetnik, nećemo ga predstavljati pravim imenom, već ćemo ga za ovaj članak preimenovati u Gorana.

Kad bi gledao utakmice na televiziji učinilo mu se da često pogađa tko će pobijediti pa je pomislio da ne može biti toliko teško zaraditi.

– Stari mi je par puta našao listić, ali sam im rekao da je od prijatelja pa smo se i oni i ja pravili da ne znaju, najveći dobitak mi je bio 800 kuna, otkrio nam je Goran.

Na početku svoje ‘karijere’, kao i većina maloljetnika koji se klade, žicao je starije ispred poslovnice da mu odigraju parove koje bi prije posložio, a čim mu je narasla brada počeo si je samostalno uplaćivati listiće. Prvog dobitnog listića iz 2013. sjeća se i danas.

– Oni ne pitaju baš za godine, osim ako netko izgleda jako mlado, rekao nam je Goran pa se prisjetio svoje prve ‘zarade’. – Prvi dobitni listić mi je bila Liga prvaka 2013. godine. Uložio sam 10 kuna na četiri i dobio 250 kuna. Zato sam se i počeo kladiti. Uglavnom je to bilo vikendom, jer su se tada igrale lige, a redovito sam igrao i Ligu prvaka, koja je tada bila svaki drugi utorak i srijedu, kaže nam Goran te ističe kako se uspješno držao tog rasporeda jer smatra da nije bio zaluđen svime time, već mu je to bilo više iz zabave te da ubije vrijeme na satu.


'Tko zapravo pobjeđuje' razvijat će se kritičko mišljenje

Programu ‘Tko zapravo pobjeđuje’ osnovni je cilj prevencija kockanja maloljetnika, ali i razvoj kritičkog i ispravnog odnosa prema igrama na sreću, kao i osobno odgovornog ponašanja. – Želja nam je da mladi ljudi razumiju ovo područje i da razbiju neke mitove. želja nam je da mladi ljudi razumiju ovo područje, da razbiju neke mitove, te da u slučaju uključivanja u igre na sreću u odrasloj dobi čine to odgovorno prije svega prema sebi. Stoga je bitno razvijati i kritičko mišljenje kod mladih, vještine osnaživanja i odupiranja vršnjačkom pritisku

Liječenje posljedica moglo bi biti skuplje od prihoda

Upravo je taj pristup djelatnika prema mladima jedan od ključnih problema zbog kojih je sve veći broj ovisnika o kocki koji su mlađi od 25 godina. U Hrvatskoj se tržište igara na sreću liberaliziralo 2000. godine pa su automat klubovi i sportske kladionice počele nicati poput gljiva nakon kiše.

U 2015. je bilo preko tri i pol tisuće prodajnih mjesta za priređivanje igara na sreću, ali u taj broj ne ulaze mjesta koja za to nisu registrirana, kao što su kafići s kladomatima ili kiosci koji omogućuju uplatu određenih lutrijskih igara. Ova ogromna dostupnost utjecala je na danas veliki broj kockara, a posebno zabrinjavajuć je trend među mladima, koji se počinju kladiti već u osnovnoj i srednjoj školi s uvjerenjem da mogu zaraditi.

I sada, nakon početne zarade od oporezivanja dobitaka i prihoda te ignoriranja potencijalnih neželjenih posljedica, Hrvatska mora ulagati u rješavanje ovog sve značajnijeg problema. Stoga je pokrenut preventivni program ‘Tko zapravo pobjeđuje’, koji će se od sljedeće školske godine početi integrirati u srednje škole diljem hrvatske s ciljem educiranja najugroženijih.

– Program je namijenjen svim učenicima srednjih škola, a razvio ga je tim stručnjaka Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, a proizašao je iz rezultata velikog nacionalnog istraživanja kockanja mladih u sedam hrvatskih gradova koji je pokazao značajnu uključenost mladih u ovakva ponašanja – posebno mladića koji se često i redovito klade na sportske događaje, objasnio nam je profesor ERF-a Neven Ricijaš na čemu se temelji program kojemu je osnovni cilj prevencija kockanja maloljetnika.

Djeca i mladi rizična su skupina jer često misle kako je klađenje lagan način zarade

Ove školske godine pripremaju izradu priručnika i cjelokupnog edukativnog materijala, a na jesen će početi s edukacijom budućih voditelja. Želja im je da program ‘Tko zapravo pobjeđuje’ zaživi u svim srednjim školama u Hrvatskoj, jer je problem raširen među mladima u većim i manjim sredinama diljem zemlje.

Djeca i mladi rizična su skupina jer često misle kako je klađenje lagan način zarade i korisno utrošene vrijeme. Čini im se da kroz redovito praćenje rezultata postaju vrsni poznavatelji raznih sportova. Međutim, naizgled bezazleno klađenje vikendom stvara određene navike koje se kasnije, nakon potpunog razvoja osobe, vrlo teško mijenjaju. Dok se osvijesti da ipak ništa od lake zarade te kako bi se profit eventualno mogao ostvariti uz svakodnevno i cjelodnevno praćenje ponuda, kockanje postaje prihvatljiv, a ponekad i jedini izvor zabave.

– Danas smo svjedoci toga da su mladi, zbog intenzivne uključenosti u aktivnosti kockanja, razvili raznolike štetne oblike ponašanja, štetne psihološke i socijalne posljedice, zbog čega je njihova kvaliteta života narušena, kao i kvaliteta života cijele obitelji. Aktivnosti sportskog klađenja su posebno atraktivne, ne samo među mladićima, već i među odraslim muškarcima. Tome doprinosi i percepcija ove igre na sreću kao bezazlene, povezane sa sportom kao pozitivne aktivnosti i kao ponašanja koje samo služi da ‘začini’ navijanje i gledanje sporta, navodi profesor Ricijaš.

Kao glavne štetne posljedice ističe psihološku preokupaciju kockarskim aktivnostima i osjećaj gubitka kontrole nad porivima koji su vezani uz kockanje.

Pojavljuju se i financijske posljedice, gubitci i rizici koji se zbog toga javljaju te problemi na području emocija, koje najčešće karakterizira zabrinutost, tjeskoba pa čak i depresija. Profesor ERF-a ističe kako naposljetku sve dovodi do socijalnih problema, problema u odnosima s drugim ljudima, prije svega članovima obitelji i prijateljima.

U Hrvatskoj trenutno oko 50.000 patoloških kockara

U Hrvatskoj je trenutno oko 50.000 patoloških kockara koji više nikada neće moći kontrolirano sudjelovati u igrama na sreću, a 100.000 je problematičnih, odnosno igrača kojima klađenje ili neki drugi oblik kockanja okupira najveći dio slobodnog vremena.

Izdvojeni članak

Šokantno: Mladi Hrvati sve ranije piju, drogiraju se i kockaju, otkrili zašto to rade

– Ne radi se tu samo o problemu patološkog kockanja, mislim da je uvijek preveliki naglasak na tome da postoji opasnost da raz***eš sve i postaneš slučaj. Radi se o tom da ljudi nemaju što za raditi, gube svoje vrijeme i novac na nešto što je duhovno neproduktivno, rekao nam je Ivan Mlinarić, student Filozofskog fakulteta u Zagrebu, koji je nakon diplome iz novinarstva na FPZG-u upisao Povijest na Filozofskom.

S obzirom na to da je i sam dugogodišnji kladioničar, taj je fenomen počeo prvo proučavati na sebi, a kada je shvatio da se o ovoj važnoj temi premalo istražuje odlučio je svoj diplomski rad posvetiti sportskom klađenju.

– Ta je tema uvijek nekako na margini, a zapravo su kladioničari sveprisutni. Uglavnom, tema je gotovo potpuno neistražena, a broj kladioničara raste iz dana u dan što potvrđuju brojke u radu. Oke, ti možeš kroz igru zadovoljit neke svoje potrebe, tu i tamo nije loše zakockat se. Al’ kad imaš nekoliko stotina tisuća ljudi koji se redovito klade, vise po kladionici i teletekstu, kafićima, smišljaju tikete, većinu vremena pričaju o rezultatima i slično, onda nešto nije u redu i nešto treba mijenjati, upozorava student Ivan koji je za svoj diplomski rad intervjuirao 15 dugogodišnjih kladioničara.

‘Mislim da to funkcionalno ovisništvo nije nimalo bezazleno’

Smatra kako većina osoba s problemom kockanja naivno drži da nisu ovisni samo zato što nisu disfunkcionalni kockari, odnosno, uspješno kontroliraju svoj dnevni ili tjedni kockarski budžet i uglavnom zadovoljavajuće funkcioniraju u društvu pa nemaju problema sa svojom radnom, obiteljskom i širom društvenom okolinom.

– Mislim da to funckionalno ovisništvo nije nimalo bezazleno upravo zato što uglavnom ne primjećuješ da si ovisan i što prihvaćaš svakodnevno ili višetjedno klađenje kao nešto normalno i uobičajeno. Jednostavno si ukalupljen u taj neki sistem i ne shvaćaš da trošiš i previše vremena i previše novca na nešto podosta neproduktivno, kaže Ivan Mlinarić te dodaje kako je i on, s obzirom na to da se kladi po četiri, pet puta tjedno, funkcionalni ovisnik kao i većina sugovornika koje je intervjuirao u pripremi svog diplomskog.

Za potrebe svog rada razgovarao je s osobama koje se klade duže od pet godina te ulažu najmanje 50 kuna pri jednoj okladi, uz uvjet da se klade najmanje jedanput na tjedan. Njegovi sugovornici u različitim su pozicijama i s raznolikim osobnim motivacijama, svi troše puno svog vremena na koeficjente, golove, prečke i koševe. Uglavnom smatraju da bi mogli prestati kad god požele, a nastavljaju se redovito kladiti jer im je zabavno.

– Osobno mislim da od 15 intervjuiranih nitko ne može prestati. Vjerojatno bi i prestali na određeno vrijeme uz okladu s nekim, a možda i zauvijek kad bi dobili moždani udar zbog stresa od klađenja. Uglavnom, svima njima to je jedna ukorijenjena navika i ritual, a to je teško mijenjati. Radi se o tome da vjerojatno nemaju ni motiva prestati pogotovo s obzirom na to da se ne smatraju problematičnim ili patološkim kockarima, rekao nam je student Filozofskog, koji nam kaže da se počeo kladiti sa 12 ili 13 godina jer mu je i tata zalazio u kladionice pa je i sam htio probati.

Mladi često ne vjeruju da se baš njima mogu dogoditi ozbiljnije posljedice

Mladi se vrlo često počinju kladiti pod utjecajem svojih vršnjaka, a s obzirom na to da se u Hrvatskoj kladi i po nekoliko stotina tisuća odraslih te je kocka i društveno prihvaćena, sami roditelji znaju uvesti svoju djecu u cijelu ovu priču.

Naravno, to ne znači da će svi oni nužno imati ozbiljne probleme, ali se nepotrebno dovode u rizičnu situaciju te stvaraju uglavnom beskorisnu naviku.

– Za mlade je karakteristično da ne razmišljaju dovoljno o mogućim posljedicama i značaju takvog ponašanja, posebno dugoročno. Cijeli naš program usmjeren je na poticanje kritičkog mišljenja kod mladih, da sami promišljaju o pojedinim elementima igara na sreću, te da sami donose ispravne odluke. Stoga mislim da nije na meni da objasnim tko zapravo pobjeđuje, već da se mladi to pitaju i razmisle što će učiniti kada pronađu odgovor, za kraj nam je rekao profesor Neven Ricijaš s Odsjeka za poremećaje u ponašanju na ERF-u te voditelj znanstveno-istraživačkog projekta ‘Kockanje mladih u Hrvatskoj’.

Ako niste jedni od onih koji s klađenjem imaju ozbiljnih problema, uživajte u pjesmi od TBF koji su o favoritima, teletekstu, koeficijentu, fiksevima i čileanskom hokeju progovorili još 2004. godine.

Većina mladih počinje se kladiti jer misle da im znanje iz sporta može pomoći u lakoj zaradi
Share via
Copy link
Powered by Social Snap