S Pravnog faksa poručuju: ‘Desetljeće super-kriza u Europskoj uniji utjecalo i na pravosuđe i javnu upravu’
Drugi po redu forum u sklopu ciklusa ‘Zajedno za bolju Europsku uniju – razgovarajmo’ u organizaciji Europskih dokumentacijskih centara Instituta za razvoj i međunarodne odnose, Pravnog fakulteta u Zagrebu i Ekonomskog fakulteta u Splitu, uz financijsku potporu Europske komisije, održan je u četvrtak u prostorijama Predstavništva Europske komisije u Republici Hrvatskoj. Forum pod nazivom ‘Utjecaj članstva u Europskoj uniji na funkcioniranje pravosuđa i javne uprave u Republici Hrvatskoj’, okupio je vodeće hrvatske stručnjake iz akademske zajednice, pravosuđa i državne uprave zainteresirane za aktualne teme vezane uz utjecaj europskih standarda na reformu hrvatskog pravosuđa i javne uprave s ciljem poticanja šire javne rasprave i znanstveno-istraživačke analize u kontekstu europskih kriza.
Foto: IPIK
Okupljenima su se uvodno obratili dekan Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Ivan Koprić, znanstveni savjetnik Instituta za razvoj i međunarodne odnose (IRMO) dr. sc. Hrvoje Butković i voditeljica Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Zrinka Ujević.
– Prvo desetljeće članstva u Europskoj uniji obilježile su brojne novine u djelovanju i reformama pravosuđa i javne uprave. U tom općem europskom kriznom okviru, razvoj hrvatskog pravosuđa i javne uprave obilježavaju stare i nove boljke, ali i pozitivne promjene koje zavređuju znanstveno- stručnu inventuru i podrobniju analizu, poručio je dekan Koprić te dodao kako se i sama Europska unija suočava s brojnim izazovima.
– Od migrantske, sigurnosne i financijske do klimatske, razvojne, opskrbne i energetske, riječ je o komponentama velike i duboke super-krize na koju odgovori nisu nimalo jednostavni, a rješenja moraju biti inovativna, rekao je.
Voditeljica Predstavništva Europske komisije Zrinka Ujević osvrnula se na Poglavlje 23 posvećeno reformi pravosuđa i temeljnim pravima koje je tijekom pristupnih pregovora za članstvo u Europskoj uniji privlačilo mnogo medijske pažnje, ali i pozornosti hrvatske stručne i opće javnosti što govori o važnosti upravo tog područja za funkcioniranje cjelokupnog društva. Ujević je istaknula važnost napora koje je Hrvatska poduzela kako bi ispunila kriterije potrebne za zatvaranje poglavlja 23, ali i potporu koju je Europska komisija pružala i pruža Republici Hrvatskoj u cilju unaprjeđenja kvalitete pravosuđa i vladavine prava. Riječi je bilo i o ranije ove godine usvojenom petom izvješću Europske komisije o vladavini prava koje je sastavljeno temeljem praćenja bitnih trendova i utvrđivanja stanja u tom području u svim državama članicama Europske unije.
Nakon uvodnih govora, uslijedile su dvije panel rasprave. Prva, pod nazivom ‘Utjecaj članstva u Europskoj uniji na funkcioniranje pravosuđa’, bavila se utjecajem članstva Hrvatske u Europskoj uniji na pravosudni sustav, s posebnim naglaskom na njegovu učinkovitost, transparentnost i neovisnost. Kao uvod u raspravu, prof. dr. sc. Tatjana Josipović s Pravnog fakulteta u Zagrebu predstavila je podatke o javnoj percepciji vladavine prava dobivene temeljem istraživanja Eurobarometra. Podaci su pokazali kako čak 72 posto ispitanika u Republici Hrvatskoj smatra Europsku uniju važnim čimbenikom koji pozitivno utječe na vladavinu prava u Hrvatskoj, dok je trajanje sudskog postupka, neovisnost sudaca od političkog ili gospodarskih interesa, te poštovanje i primjena sudskih odluka u tijelima javnih vlasti i kod političara još uvijek nešto čime hrvatski građani nisu posve zadovoljni. Tijekom rasprave istaknuti su vrlo pozitivni realni i mjerljivi pomaci kada se radi o smanjenju broja neriješenih predmeta pred hrvatskim sudovima, skraćenju trajanja postupaka, kao i značajni iskoraci u smjeru digitalizacije i povećanja transparentnosti pravosuđa.
Uz profesoricu Josipović, sudionici panela bili su i Božidar Horvat sa Županijskog suda u Osijeku, prof. dr. sc. Elizabeta Ivičević Karas s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i doc. dr. sc. Kristian Turkalj s Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu.
Druga panel rasprava, pod nazivom ‘Utjecaj članstva u Europskoj Uniji na proces reforme javne uprave’, u žarištu je imala postignuća i izazove s kojima se suočava hrvatska javna uprava u nastojanjima da u svoje djelovanje unese demokratske standarde i europska načela javne uprave. U svojem uvodnom izlaganju, dekan Koprić iznio je presjek trenutnog stanja europeizacijske reforme javne uprave, dotaknuo usporedbe, ocjene i rangiranja te održivost reformi poslije priključenja Europskoj uniji te naveo kako je zamjetno poboljšanje u mnogim upravnim sektorima, no i dalje su najveći problemi vezani uz pitanje učinkovitosti javnih usluga i zadovoljstva građana istima. Sudionici su se u raspravi dotaknuli kvalitete upravnog osoblja kao i važnosti organizacije javne uprave.
Naglašeno je kako se u sustavu javne uprave kontinuirano provode edukacije zaposlenika, a to u sve većoj mjeri čine i političke stranke koje uspostavljaju edukacijske programe za svoje članove kako bi ih osposobili za obavljanje vodećih uloga u ministarstvima te drugim tijelima javne uprave na koje se dolazi političkim izborima ili imenovanjima. U raspravi su, pored dekana Koprića, sudjelovali prof. dr. sc. Vedran Đulabić s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Anamarija Musa, prorektorica s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te predsjednik Zakladne uprave Zaklade dr. sc. Jadranko Crnić dr. sc. Zoran Pičuljan.
