Pretraga

Donosimo plaće sveučilišnih asistenata, docenata i profesora: Evo koliko mjesečno zarađuju

A- A+

Na sveučilištima bi trebali raditi najbolji pa su tako i plaće onih koji na njima predaju dosta velike. Tražili smo resorno ministarstvo da nam dostavi podatke o plaćama asistenata i znanstveno-nastavnog osoblja. Najveća plaća redovitog profesora u trajnom zvanju iznosi 18.944,05 kune, a prosječna 16.156,77 kuna. Za sve plaće u visokom obrazovanju država mjesečno izdvaja nešto manje od 228 milijuna kuna. U te iznose nisu uračunati dodaci od fakulteta.

Foto: Marko Matijević | srednja.hr

Sustav rada na fakultetima osmišljen bi kako bi znanstvenike koji ondje rade potaknuo da dodatni razvoj. Vidljivo je to i iz plaća koje, zahvaljujući sustavu koeficijenata, rastu s napredovanjem u znanstveno-nastavnim zvanjima. Pitali smo stoga Ministarstvo kolike su prosječne plaće asistenata i znanstveno nastavnog osoblja.

Izdvojeni članak

Otkrivamo plaće rektora i prorektora: Najplaćeniji dobiva preko 30.000 kuna neto

Prosječna neto plaća asistenta je 6.784,97 kune. Docenti mjesečno dobivaju prosječno 10.074,64 kune neto, izvanredni profesori 11.268,36 kuna, redoviti profesor nakon prvog izbora 13.321,36 kunu, a redoviti profesor u trajnom zvanju mjesečno dobije 16.156,77 kuna neto.

Prije poreza i ostalih rashoda ti iznosi izgledaju drukčije. Bruto plaća prosječnog asistenta je 9.620,00 kuna, prosječnog docenta 14.811,80 kuna, a prosječnog izvanrednog profesora 16.819,74 kuna. Prosječni redoviti profesor nakon prvog izbora ima 20.506,91 kuna bruto, a onaj u trajnom zvanju 25.827,93 kuna bruto.

Podaci su to sustava Centralnog obračuna plaća o plaćama za kolovoz 2020, koje su isplaćene u rujnu. Oni obuhvaćaju podatke o plaći zaposlenika javnih visokih učilišta koje se isplaćuju na teret sredstava državnog proračuna za zaposlene u punom radnom vremenu bez evidentiranog bolovanja. Napominjemo kako one ne sadržavaju fakultetske dodatke, a neki fakulteti svojim profesorima isplaćuju i dodatke u iznosu od 30% plaće. Također, u izračun ovih plaća nisu uračunate plaće dekana, pročelnika odsjeka, predstojnika zavoda, voditelja laboratorija, šefa katedre i dr. Za položajna radna mjesta, pojašnjavaju nam iz Ministarstva znanosti, plaće se izračunava na temelju osnovnog koeficijenta određenog položajnog radnog mjesta, a ne kao dodatak na plaću.

Medijan sličan prosjeku

Kad govorimo o plaćama, svakako treba vidjeti i medijalne plaće. Podsjećamo, medijalna je plaća onog srednjeg zaposlenika kada se sve plaće poredaju po visini. Za razliku od prosjeka koji nas može prevariti ako postoji netko tko prima znatno veliku plaću, medijalna je plaća bolji pokazatelj stvarne situacije. Primjerice, u realnom sektoru medijalna plaća zna biti i tisuću kuna manja od prosječne.

No, u sustavu visokog obrazovanja nema većih odstupanja između prosječnih i medijalnih plaća. Gotovo su jednake, što je vidljivo i na sljedećem grafu.

Razlika između prosječnih i medijalnih plaća | srednja.hr

A gdje su još dodaci?

Provjerili smo svejedno i kolike su najmanje i najviše plaće u sustavu za pojedina zvanja.

Jedan asistent tako radi za svega 3.232,82 kune neto. Najmanja plaća docenta za kolovoz iznosila je 5.334,09 kune, izvanrednog profesora 6.793,60 kune, a redovnog profesora nakon prvog izbora 8.219,59 kune neto. Postoji i redoviti profesor u  trajnom zvanju koji je u kolovozu zaradio samo 4.229,70 kuna.

Što se najviših plaća tiče, najplaćeniji asistent u kolovozu je zaradio 9.044,39 kune neto. Najplaćeniji docent ‘na ruke’ je dobio 13.693,46 kune, a izvanredni profesor 16.247,41 kuna. Najskuplji redoviti profesor nakon prvog izbora zaradio je 18.459,58 kuna, a onaj u trajnom zvanju čak 18.944,05 kune. Podsjećamo, postoji mogućnost da na te iznose dodatno dobivaju dodatke od fakulteta, o čemu Ministarstvo, sukladno aktualnom shvaćanju autonomije sveučilišta, ne može voditi evidenciju. Samo najplaćeniji profesor u zemlji Republiku Hrvatsku koštao je 27.431,10 kunu proračunskog novca, koliko iznosi njegova bruto plaća.

Razlike između minimalne i maksimalne plaće prikazali smo i grafom.

Razlika između minimalnih i maksimalnih plaća | srednja.hr

Podsjetimo, ove plaće nisu ni blizu plaćama rektora i prorektora, od kojih najplaćeniji mjesečno dobiva više od 30.000 kuna neto.

Za sve plaće u sustavu visokog obrazovanja, kažu iz Ministarstva, država mjesečno izdvaja nešto manje od 228 milijuna kuna.

Donosimo plaće sveučilišnih asistenata, docenata i profesora: Evo koliko mjesečno zarađuju
Share via
Copy link
Powered by Social Snap