[Najteži kolegiji u Hrvatskoj] Studenti TTF-a imaju velikih problema s Tekstilnim vlaknima i materijalima

Rubrika najteži kolegiji predstavlja najteže i najzahtjevnije kolegije s fakulteta diljem Hrvatske. Ovog puta je na redu Tekstilno-tehnološki fakultet gdje studenti najviše problema imaju s kolegijem Tekstilna vlakna i materijali ili kako ga studenti TTF-a jednostavno nazivaju ‘Vlakna’, a slušaju ga studenti modnog i tekstilnog dizajna na drugoj godini.

Tekstilno-tehnološki fakultet
Foto: Zvonimir Ferina

Svaki fakultet ima jedan kolegij na kojeg vas starije generacije upozoravaju i o kojima se pričaju ‘horor’ priče. Kada dođete na konzultacije kod mentora za završni rad prvo pitanje koje će Vam postaviti je jeste li riješili Vlakna, a poznato je da ga neki studenti rješavaju tek kada im zbog molbe odobre četvrti upis predmeta ili gube pravo školovanja. Zašto je to tako sam provjerila sa studentima koji su položili taj ispit i s profesoricom koja je nositeljica ovog kolegija.

Na tekstilnim vlaknima i materijalima uči se o vrsti vlakana, strukturi, kemijskim svojstvima istih te kako se i za koje materijale koriste određena vlakna. Kako to obično biva, problem s najtežim kolegijem nije povezan samo s težinom gradiva već i time kako se ono predstavlja, što se očekuje od studenata i profesorica koja je nositelj kolegija. Kolegij se sastoji od predavanja i laboratorijskih vježbi. Vježbe se polažu praktičnim kolokvijem na kraju i dnevnikom vježbi, a kako bi dobili pravo pristupa na ispit, prvo morate položiti još jedan zaseban kolokvij.

Prvi problem s kojim se studenti susreću

[Najteži kolegiji u Hrvatskoj] Studenti FSB-a se muče s Elementima konstrukcije

Za razumijevanje predmeta Tekstilna vlakna i materijali potrebno je imati dobro predznanje kemije kako bi lakše navigirali kroz svijet strukturnih formula i reakcija koji su vam potrebni za polaganje kolegija. Problem leži u tome da određen broj studenata nema dobro znanje kemije jer su pohađali strukovne škole koje nemaju adekvatan broj sati kemije za stvaranje dobrih temelja za daljnje obrazovanje koje zahtijeva dobro poznavanje kemije. Također, većina studenta koji upisuju kreativna usmjerenja nisu ljubitelji predmeta poput kemije. To je jedan od čestih prigovora studenata.

– Meni su vlakna bila teška jer gradivo zahtjeva prethodno znanje kemije, koje nisu nažalost svi imali. S obzirom na to da predmet nije ‘sjedi i nabubaj’, ako stvarno želiš shvatiti što učiš i učiti s razumijevanjem, kaže Lea.

Problemi s polaganjem vježbi

Same vježbe su zanimljive i praktični kolokvij nije težak ako si redovno radio na vježbama i obraćao pozornost. Veći problem je dobiti potpis iz pisanih vježbi koje se rade nakon svakog termina vježbi. Naime, na vježbama treba i crtežom prikazati odrađeno npr. kako izgleda presjek nekog vlakna pod mikroskopom. To se ne čini posebno komplicirano sve dok asistentice ne počnu pregledavati vježbe i vraćati ih zbog grešaka u crtanju.

– Svoje sam vježbe redovno radila i imala sam možda dvije pogreške u crtanju koje sam ispravljala tri puta po uputama asistentice i svaki put sam vježbe dobivala natrag jer crtež nije zadovoljavao kriterije za potpis unatoč tome što greške koje mi je asistentica isticala nisu imale veze s pogrešnim prikazom strukture vlakna. Nisam bila jedina koja nije mogla pogoditi što se točno traži u crtežima pogotovo zato što smo crtali ono što smo i sami vidjeli. Naposljetku je asistentica predložila da se konzultiramo s vježbama studentice koja je uspjela dobiti potpis. To sam i napravila i utvrdila da je crtež identičan mom, donijela sam vježbe bez ispravka na pregled i opet nije bio dovoljno dobar. Tada sam pokazala crtež iz vježbi studentice koja potpis već ima i tek tada je asistentica priznala da su isti i potpisala mi vježbe, rekla je Ana.

Sadržaj kolegija se studentima čini beskoristan

Svima je jasno da je poznavanje tekstilnih vlakana i materijala te nekih njihovih osnovnih svojstava važno za studente modnog i tekstilnog dizajna, međutim sadržaji koji se uče na ovom predmetu su vezani uz načine raspoznavanja vlakana kroz razne metode, a ne poznavanje materijala i vlakana tako da se to znanje može ubuduće iskoristiti u izradi odjeće. Ujedno je to jedini predmet na preddiplomskom studiju na kojemu se studente upoznaje s takvom tematikom. Logično je da to demotivira studente u samom početku.

Drugi problem su umjetna vlakna koja čine polovicu gradiva, a vrlo su slična, razlike u raznim vlaknima su jako sitne i često skoro nebitne jer se razna umjetna vlakna zbog svojih sličnih svojstava koriste za izradu istih stvari dok su samo pojedina specifičnija.

– Problem je da učimo vlakna pod mikroskopom, a ne materijale jer i tkanje materijala utječe na svojstva. Bilo bi korisno kada bi nam pokazali razne materijale napravljene od istog vlakna kako bi vidjeli razlike i naučili praktičnu primjenu vlakana u dizajnu. Najteži dio su mi bila umjetna vlakna jer su preslična i stalno su mi se miješala, kaže Mia

Problemi se profesoricom

Velik broj studenata se slaže da težina ovog kolegija ne ovisi samo o gradivu već i o nekim asistenticama i profesorici. To jest, način na koji se ophode prema studentima često je upitan, a upravo to je studentica Lea navela kao velik problem.

– Činjenica je da je profesorica s pedagoškim vještinama, a i osnovnim ljudskim suosjećanjem i kulturom, bila na ‘VI’, nikako nije pomagala. Znala je biti iznimno neugodna i oštra, kao da joj je namjera bila da što manje studenata prođe predmet i nešto nauči, umjesto obrnuto. Iako je gradivo specifično, vjerujem da bi bilo lakše da taj predmet predaje osoba koja je tu da bi obrazovala mlade buduće stručnjake, a ne koja misli da su studenti tu radi nje. Isto tako, radila je veliku razliku između studenata s inženjerskog smjera i studenata s dizajna, često nabacujući sarkastične komentare na račun ‘nas dizajnera’, kaže Lea.

Glavni problemi ovog kolegija su dobro poznavanje kemije na fakultetu gdje su neki studenti jedva imali kemiju i generalno nisu pretjerano vješti u tom predmetu. Sadržaju kolegija zbog kojeg studenti s fakulteta odlaze sa znanjem kako pomoću mikroskopa i raznih testova s kemikalijama odrediti sastave materijala, ali ne i koje materijale koristiti u izradi odjevnih predmeta te ponašanju i stavu profesorica i asistentica. Nažalost je čest slučaj da najteži kolegiji na fakultetima nisu takvi samo zbog gradiva već zbog toga kako se izvode i tko ih izvodi. Naposljetku, o težini ovog kolegija dovoljno govori prolaznost kolegija koja ove akademske godine iznosi 19%.

Kontaktirali smo i profesoricu Vujasinović kako bi studentima dala savjet za lakši prolaz na ispitu i zanimalo nas je što ona misli o tome da je studentima ovaj kolegij tako težak. Njen odgovor prenosimo u cijelosti.

– Iznimno mi je žao da se je u jednom dijelu studentske javnosti stvorila percepcija o tome da je kolegij Tekstilna vlakna i materijali koji se sluša na studiju Tekstilnog i modnog dizajna Tekstilno-tehnološkog fakulteta težak!? Osobno ne smatram ovaj kolegij „najtežim“ na Fakultetu, već kolegijem koji predstavlja ulazak u „čarobni svijet tekstila“, a svaki početak je nekome više, nekome manje težak.
Upisom na studij Tekstilnog i modnog dizajna naši studenti, mi ih od milja zovemo umjetnici, smatraju da je kreativnost/likovnost put do uspjeha, posjećenih modnih revija i crvenog tepiha …, a tekstilna vlakna i materijali su nešto poznato, nešto s čime se susreću svaki dan kad posegnu za svojim najdražim trapericama, izglačaju svoju lanenu košulju ili obuku svoju malu crnu haljinu. Ono što ne znaju, a što ih nastojimo naučiti je da je danas, tekstil puno više od krpica u ormaru. Suvremene tekstilije 21. stoljeća rezultat su sinergije znanosti, kreativnosti i inženjerskog djelovanja. Kako se svega jedan posto proizvodnje tekstila koristi za proizvodnju odjeće i obuće, dok je ostatak namijenjen proizvodnji tehničkih tekstilija (medicinskih, automobilskih, sportskih, geotekstilija, agrotekstilija, zaštitnih i dr.) odabrati prikladan/odgovarajući materijal za određenu namjenu i realizaciju gotovog proizvoda predstavlja iznimno zahtjevan i izazovan čin za koji nije dovoljna samo praksa već i znanje. Jedan od meni omiljenih citata, a koji studenti čuju na prvom predavanju su riječi Steve Jobs-a cit. „Design is a funny word. Some people think design means how it looks. But of course, if you dig deeper, it’s really how it works. / Dizajn je smiješna riječ. Neki ljudi misle da je dizajn opis toga kako što izgleda, međutim ako zagrebemo dublje dizajn je ustvari objašnjenje kako što radi”. To je upravo ono što kroz kolegij Tekstilna vlakna i materijali pokušavamo usaditi u naše studente, a kako bi im dali kompetencije koje će im omogućiti što uspješnije djelovanje u njihovom budućem radu.
Budući da ste i sami bili studentica iz vlastitog iskustva znate da je o prolaznosti teško govoriti općenito, naročito ako se to veže uz subjektivne, a ne objektivne pokazatelje. Ono što bi poručila svim sadašnjim i budućim studentima je da uče, iskoriste sve mogućnosti koje im se pružaju tijekom studija i stječu nova znanja jer, znanje je bogatstvo koje nam nitko ne može oduzeti. A za kraj, stara hrvatska poslovica koja kaže ‘Treba se potruditi da bi se steklo znanje’ ili poznatije ‘Bez muke nema ni nauke’.

O najtežim kolegijima na ostalim fakultetima više pročitajte ovdje.

Odgovori