Potraga za stanovima se nastavlja: ‘Trenutno je katastrofalno, ali razloga je više’
Izašli su rezultati natječaja za smještaj u domovima, što znači da je velik broj studenata napokon odahnuo – ne moraju brinuti više oko toga gdje će živjeti. Ali isto tako, to znači da je broj studenata saznao da nije ostvario pravo smještaja u domu.
foto: Ana Šoda | Srednja.hr
Većina studenata odlazi od kuće na fakultet u neko drugo mjesto, u neki drugi grad. Mnogima to onda znači potraga za smještajem. Život u studentskom domu je daleko od savršenog, ali je sasvim sigurno najjeftiniji. Osim što je stanarina neusporedivo manja od odlaska u stan, možete se hraniti u menzi, što također umanjuje troškove.
Isto tako ne možemo zanemariti činjenicu da upravo boravak u domu garantira da ćete doživjeti studentski život u najboljem izdanju. Mada je istina da život u domu nije za svakoga, većina studenata će se tamo pronaći sasvim u redu, dapače i uživat će. Ali što je s onima koji ne uspiju dobiti dom? Oni su osuđeni na potragu za alternativnim rješenjima.
Osim odlaska u državni dom, postoje učenički i privatni domovi, no u pitanju je tek nekolicina mjesta. Velik broj onih koji nisu u državnom domu moraju ići u stan. Kakva je situacija po tom pitanju ove godine? Provjerili smo sa studentima.
– Jako velik broj studenata je u potrazi za stanom nakon bezuspješnog nadanja upadanja u dom. Postoji premalo mjesta državnog smještaja za studente u Zagrebu. Pandemija nije donijela ništa dobrog po pitanju cijena stanarina. Pandemija je puno Hrvata dovela u lošiju financijsku situaciju i stanodavci misle da mogu u što kraćem roku vratiti uložene novce (ako su uopće uložili) te istovremeno zaraditi od najma. Trenutno je jako teže pronaći pristojan stan za pristupačnu cijenu jer se to pretvara u veliko natjecanje studenata. Mislim da zadnjih par godina dolazi dosta više mladih studirati u konkretno Zagreb i da to čini situaciju drugačijom od prije pet godina i više, primijetila je Magdalena (21) s Pravnog fakulteta.
O trenutnoj situaciji nam je nešto više rekla i naša sljedeća sugovornica, koja je istaknula jednu stvar kao najveći problem.
Cimerstvo?
– Situacija uglavnom ovisi o vremenskom periodu tijekom kojeg se traži. Trenutno je katastrofalno, ali razloga je više, ovaj put nije samo vrijeme. Najveći problem je ipak nešto subjektivno – na primjer osoba koja želi živjeti samostalno ni u tri oglasnika nije pronašla nešto solidno i normalne cijene. Kao i u svemu, tako i u potrazi za stanom treba biti uporan, tražiti na sve strane svijeta. Ako taj student danas ne pronađe nešto, možda se baš sutra oglasi tip-top stan baš po njegovoj mjeri/budžetu. Svakako, treba uzeti u obzir da su i najmodavci ljudska bića, te da svi griješimo (poštapalica, ali tako je), poručila je Karolina (26) s PMF-a.
Najmodavci jesu ljudska bića, ali češće nego ne se dogodi da zaista postavljaju nerealne zahtjeve. Kakva je ponuda?
– Ponuda je šarolika, ovisno o tome što bi studenta zanimalo. Uglavnom, više je stanova za dijeljenje, tj. cimerstvo. Tako da za nas introverte nema neke zavidne ponude. Ili, ako je ima, cijena svakako prelazi ovu spomenutu, a što smatram jednostavno previsokim izdatkom za samostalan život (pogotovo za studente iz obitelji s više djece – bez obzira imao studentski posao ili ne). Cijene nikako nisu pale zbog pandemije, dapače, rekla bih da su veće nego su ikad bile. Prije par godina situacija je bila puno bolja, tj. cijene nisu sezale do nebesa. Razlog bi se mogao kriti u općenitom poskupljenju života (hrane i režija), i smatram da najmodavci jednim dijelom ovise o tom najmu, tj. možda im na neki način taj najam olakšava jedan dio neočekivanih troškova. Trudim se ne misliti na sebičnost ljudi, i smatram da većina nije takva, već su primorani povisiti cijene najma, optimistična je Karolina (26).
Nešto manje optimistična je naša druga sugovornica, koja nam je ukratko opisala što je moguće dobiti ako ste student u Zagrebu. I nije baš idealno, kao što nismo ni očekivali.
Studentska konkurencija?
– Osim toga što si je puno studenata konkurencija, problemi kod najma stanova su vrtoglave cijene, suludi kriteriji najmodavaca, neadekvatna namještenost stanova itd. Primjerima nema kraja. Stanodavci su očito izgubili ideju kako je biti student i kakve su naše financijske mogućnosti. Očekuju da smo toliko ludi da iznajmimo npr. stan koji su naslijedili od bake koja u njemu nije živjela nekoliko godina jer je bila u domu za starije. To je “tipična” današnja garsonijera – dnevni boravak s francuskim ležajem iz doba Napoleona, kocka od TV-a za koji je uopće upitno radi li i uz pomoć klasičnog balkanskog lupanja po njemu. Kuhinja spojena s dnevnim boravkom/spavaćom sobom. Sastoji se od mini hotelskog frižidera, “indukcijske ploče” iz 50-ih i sudopera. Kupaonica je jedina zasebna prostorija, a njezin izgled se nastavlja u istom tonu, njegujući seriju Crno-bijeli svijet. Za ovakvu ukratko opisanu garsonijeru, stanodavci traže po 2500 kn + režije + polog u visini jedne mjesečne najamnine. A limit velike većine studenata je oko 1700 kn s režijama, otkrila nam je Magdalena (21).
Ali, što točno traže studenti? Kako bi trebao izgledati studentski stan, a da bi mogao zadovoljiti studente? Dobili smo odgovor i na to pitanje.
– Idealan studentski stan mora sadržavati osnovne, tj. neophodne uređaje za normalan život: mašina za veš, pećnica, štednjak i frižider. Nadalje, pitanje je na što je student spreman, odnosno što traži: samostalan život ili cimerstvo. Prvo podrazumijeva i dalje sve navedene uređaje, naravno, uz krevet/kauč gdje može normalno spavati, te radni stol ili bilo kakav stol, gdje može u miru rasprostraniti sve stvari potrebne za učenje. Mislim da se tuš/kada podrazumijeva (kao i sudoper), pa to neću posebno objašnjavati. Realna cijena takvog stana bila bi do maksimalno 2000 kn s režijama, i to u oba slučaja – i samostalno i pri dijeljenju s cimerima. Recimo da je za samostalan život dovoljna površina od ~ 20-ak kvadrata, objasnila nam je Karolina (26).
