Pretraga

Složeni računski zadaci koji su se morali rješavati bez kalkulatora pravili probleme na maturi iz Informatike

Ukupno 100 minuta trajao je današnji ispit državne mature iz Informatike. Taj izborni predmet ove je školske godine prijavilo ukupno 2.565 pristupnika, koji su svoje znanje morali pokazati kroz ukupno 36 zadataka. Nakon ispita popričali smo s četvoricom maturanata, koji su zaključili kako im teorijski dio nije bio pretežak, ali probleme su nekima od njih zadavali zadaci s računanjem, jer uporaba kalkulatora na ovom ispitu mature nije dopuštena.

Foto: Ivan Božić|srednja.hr

Ispitom mature iz Informatike propituje se poznavanje osnova uporabe računala i primjenskih programa, poznavanje građe i načela rada računala te algoritamski način rješavanja problema i programiranje. Znanje iz tih područja danas su u 100 minuta i kroz 36 zadataka morali pokazati i maturanti Ivan, Silvio, Franko i Karlo.

Stres i poremećeni bioritam ovih su dana uzeli maha

Zadovoljan napisanim je maturant Karlo iz Gimnazije Nova Gradiška, iako bi, kaže, volio da je na ispit došao naspavaniji i bistrije glave, no stres i poremećeni bioritam ovih su dana uzeli maha.

– Mislim da je matura iz Informatike svake godine slične težine, samo što od prošle godine ima koji zadatak više nego u usporedbi s onim prijašnjim godinama. Sve je bilo rješivo. Iako, uvijek bude caka i treba biti pažljiv, na tome se i hvata. Najviše me zapravo mučio nekima možda i jedan od jednostavnijih zadataka – imali smo fotografiju usred teksta i trebalo je odrediti koja je postavka fotografije u odnosu na tekst izabrana u Wordu – ja sam se dvoumio između kvadrata i zbijenog, na kraju ne znam što je točno. To je jedan od onih besmislenih zadataka koji zapravo apsolutno ništa ne pokazuju, smatra Karlo.

Nešto su teži u odnosu na prošlu godinu bili zadaci s preračunavanjem mjernih jedinica, ali pseudojezik Karlu je lakši i brže ga je mogao riješiti.

– S obzirom na to da idem na natjecanje iz informatike od prvog srednje, službene pripreme za maturu odradih sinoć prošavši kroz nekolicinu testova. Na natjecanju su me upoznali s brojnim trikovima i smicalicama koje vole stavljati u testove. Većina testa i je matematičkog tipa, sve ih rješavaš bez kalkulatora – bilo bi problematično da računaš s brojevima u njihovim klasičnom obliku, ali kad barataš potencijama broja dva zadatci se uglavnom svedu na skraćivanje, preoblikovanje broja i slično, kaže Karlo koji planira upisati Psihologiju na FFZG-u, a iz Informatike očekuje četvorku ili peticu.

‘Neki su zadaci bez kalkulatora bili nerješivi’

Maturant Ivan iz IV. gimnazije ‘Marko Marulić’ Split, kaže nam kako njemu teorijski dio ispita nije bio pretežak. Uz ponuđene odgovore morali su znati, primjerice, ‘koji su od navedenih programa isključivo primjenski programi?’, ‘koje od navedenih svojstava se odnosi na HDD’ i ‘koja od navedenih memorija je najbrža’. No, za razliku od Karla, problema je imao sa zadacima računanja i preračunavanja.

– Ispit je prošao vrlo loše i ljut sam. Na test kao test nemam nikakvih primjedbi, teorija je bila lagana, zadaci očekivani, da sam imao kalkulator vjerojatno bih imao oko 80%. Ali s obzirom na to da kalkulator nismo imali, neki su zadaci bili naprosto nerješivi. Broj 5865.875 preračunati u heksadekadski sustav ručno traje satima. A najviše je zadataka bilo upravo računanja i preračunavanja mjernih jedinica – množenje, odnosno, dijeljenje sa 1.024. Bez kalkulatora, ponavljam, neizvedivo, požalio nam se Ivan.

U IV. i V. splitskoj gimnaziji informatiku je pisalo ukupno troje maturanata, kaže nam Ivan i dodaje kako je učenik koji planira upisati Informatiku na PMF-u predao ispit za manje od 30 minuta.

– Ja sam ostao do kraja i očekujem nekih 30%, što ni blizu nije razina našeg znanja, zaključuje Ivan koji planira upisati Fakultet organizacije i informatike u Varaždinu.

‘Mislim da bi upotreba kalkulatora trebala biti dopuštena, ali to moraju biti neki jednostavniji modeli’

Osječaninu Franku iz tamošnje III. gimnazije ispit nije bio toliko težak i smatra da ga je napisao dobro.

– Nisam pratio prijašnje mature pa ovu maturu ne mogu usporediti s prijašnjima, ali kolege mi govore da je bila teža. Najteži zadatci su bili oni u kojima se moralo računati, a to se radi o velikim brojevima i malo složenijim pretvorbama, jer kalkulatori nisu dopušteni. Mislim da bi upotreba kalkulatora trebala biti dopuštena, ali to moraju biti neki jednostavniji modeli koji nemaju ugrađenu pretvorbu brojeva iz jednog sustava u drugi, smatra Franko.

On je ispit stigao riješiti na vrijeme, ali kaže, siguran je da su neko malo sporiji od njega bili u vremenskoj stisci.

– Nisam puno vremena uložio na pripreme jer planiram upisati FER koji ne traži položenu Informatiku na maturi, ali očekujem vrlo dobru ocjenu, zaključuje Osječanin.

Da će mu ovo vjerojatno biti najbolje riješen ispit mature, smatra Silvio iz Tehničke škole Županja. Ispit je kaže, bio podjednako težak kao prošlogodišnji.

– Niti jedan me zadatak nije mučio kao zadaci za koje mi je bio potreban kalkulator, kao recimo zadatak s prijenosom podataka na poslužitelj i zadatak s pretvorbom broja u drugi sustav. Mislim, može se to i ručno riješiti, no brojevi su bili veliki. To me je jako naživciralo, kao i činjenica da nismo imali papir za koncept pa smo morali šarati na praznim stranicama, kaže Silvio.

U njegovoj je školi maturu iz Informatike pisalo petero maturanata i, dodaje Silvio, 100 minuta bilo je dovoljno za rješavanje testa.

– Inače nisam se pripremao, a Informatiku smo u školi imali samo prve dvije godine. Dosta znam o računalima i programiranju tako da mi je ovo bio mačji kašalj bilo, kaže potencijalni student Računalstva na osječkom FERIT- u.