Oštre kritike na ukidanje Povijesti: Ovo je dokaz da Ministarstvo zanemaruje i podcjenjuje učenike strukovnih škola

GOOD inicijativa reagirala je na prijeporne novosti u eksperimentalnoj provedbi modela dualnog obrazovanja, koje su posljednjih dana glasno odjeknule u medijima. Ukidanje povijesti, geografije i biologije iz općeobrazovnih sadržaja u strukovnim školama, GOOD inicijativa smatra pripremom učenika za život u siromaštvu i društvenoj isključenosti te upozoravaju kako se brzoplete i nepromišljene odluke ministrice Blaženke Divjak, koje provodi pod egidom ‘Škole za život’, prelamaju preko djece i njihove budućnosti.

GOOD inicijativa | Foto: Dora Kršul

Iz GOOD inicijative, koja je u dva navrata (2016. i 2017. godine) organizirala velike građanske prosvjede za podršku Cjelovitoj kurikularnoj reformi, upozorili su kako se izuzimanjem društveno-humanističkih predmeta iz strukovnog obrazovanja učenicima uskraćuju važna opća znanja te da im se uskraćuje razvijanje građanske i društvene kompetencije. Reakciju GOOD inicijative prenosimo u cijelosti:

– Reforma za ministricu znanosti i obrazovanja Blaženku Divjak znači ukidanje biologije, geografije i povijesti učenicima strukovnih škola u eksperimentalnoj provedbi modela dualnog obrazovanja.  Ponovno se pokazalo da se nepromišljene i brzoplete odluke koje ministrica podvodi pod Školom za život, prelamaju preko djece i njihove budućnosti.

Izuzimanjem ionako malo društveno-humanističkih predmeta iz strukovnog obrazovanja učenicima i učenicima se uskraćuju vrijedna opća znanja, smanjuje mogućnost napredovanja i obrazovanja u budućnosti te ih se zatvara u uske ćelije. Umjesto poticanja da uz svoju struku imaju temeljna opća znanja, Ministarstvo se odlučilo na dodatno uskraćivanje prilika budućim generacijama. Istodobno, provedena istraživanja pokazuju kako učenici strukovnih škola u Hrvatskoj imaju najnižu razinu kompetencija i to osobito u društvenom području.

Eksperimentalno krenuo model dualnog obrazovanja, a s njime i prvi problemi, ukinuta Povijest

Obrazovne vlasti podcjenjuju i zanemaruju mlade koji pohađaju strukovne škole

Istraživanja građanske pismenosti pokazuju i slabiju razvijenost građanske i društvene kompetencije upravo učenika trogodišnjih programa, kako u području znanja tako i u području demokratskih stavova i vrijednosti. Jedan od glavnih uzroka za to upravo je manjak društveno-humanističkih sadržaja, a ukidanjem upravo takvih predmeta te se razlike među mladima još više produbljuju i učenicima se onemogućava razvoj temeljnih kompetencija. Predviđene promjene u strukovnom obrazovanju ne ostavljaju prostor da se učenici pripreme za svoju građansku ulogu, a doprinose i slabijem razumijevanju među mladima, odnosno temelj su za kasnije veće nesuglasice u društvu.

Ovakav odnos prema mladima koji pohađaju strukovne škole pokazuje da ih obrazovne vlasti podcjenjuju i zanemaruju. U konačnici se kobne posljedice vide na ukupnoj kvaliteti života tih mladih ljudi, na njihovom osobnom i socijalnom razvoju, društvenoj uključenosti i participaciji kao i na njihovoj zapošljivosti, a zatim i teškoćama vezanim uz uvjete rada ili nemogućnosti pristupa radnom mjestu od kojeg će biti moguće dostojanstveno živjeti. Također, s obzirom na dinamičnost tržišta i potreba vremena u kojem živimo, pogotovo onog koje dolazi, bit će uskraćeni za lakšu prilagodbu i promjenu zanimanja. Posebno zabrinjava način na koji je ova promjena učinjena, odnosno činjenica da se učenike/ice i nastavnike/ice nije ništa pitalo, a nije ih se čak ni pravovremeno informiralo.

Strukovno obrazovanje im ipak nije tako bitno: Vlada ukida najbitniju agenciju za njegovu modernizaciju i reformu

‘Škola za život priprema za život u siromaštvu i društvenoj isključenosti’

GOOD inicijativa podsjeća ministricu kako je cilj odgoja i obrazovanja u školskim ustanovama “osigurati sustavan način poučavanja učenika, poticati i unapređivati njihov intelektualni, tjelesni, estetski, društveni, moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima, (…) osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i stručnih kompetencija, osposobiti ih za život i rad u promjenjivom društveno-kulturnom kontekstu prema zahtjevima tržišnog gospodarstva, suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija i znanstvenih spoznaja i dostignuća, (…).”

Isto tako, cilj strukovnog obrazovanja je “omogućiti polaznicima stjecanje temeljnih i strukovnih kompetencija za dobivanje kvalifikacija potrebnih tržištu rada, za daljnje obrazovanje te cjeloživotno učenje, a u funkciji osobnog razvoja te gospodarskog i općeg razvoja društva,(…).

Nasuprot tim ciljevima i u skladu s posljednjim potezima ministrice postaje sve jasnije da je Škola za život priprema za život u siromaštvu i društvenoj isključenosti, poručuju iz GOOD inicijative.

Odgovori