Šokiraju vas izljevi desničara? Kurikulumi nalažu da o razlici između spola i roda uči tek trećina srednjoškolaca
Uvođenje rodnih studija na Filozofskom fakultetu u Zagrebu razljutilo je mnoge političare desnog spektra u Hrvatskoj. Kada pogledamo dubinu njihovih komentara, zapravo im smeta sam termin roda iliti kako oni to nazivaju, ‘rodna ideologija’. Stoga smo zavirili u kurikulume Biologije i Prirode za osnovne i srednje škole i uočili da se u njima termin roda uopće ne spominje. Tek kurikulum Sociologije za gimnazije nalaže učenje o razlici između spola i roda, a u gimnazije ide samo tridesetak posto svih srednjoškolaca.
Učenje o rodu u školama | foto: srednja.hr, Pixabay
Voditeljica Rodnih studija na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, koji bi s izvođenjem trebali krenuti u akademskoj godini 2025./26., Ankica Čakardić, istaknula je ranije da su takvi studiji Hrvatskoj potrebni imajući u vidu prisutnu rodnu neravnopravnost ili normalizaciju seksizma u učionicama. Ustavna stručnjakinja Sanja Barić, kako je rekla za srednja.hr, njihovu važnost vidi i zbog pasivno-agresivnih izjava na novu nogometnu analitičarku HRT-a, doktoricu znanosti sa zagrebačkog KiF-a Tihanu Nemčić Bojić.
Takvi komentari na društvenim mrežama, mahom i od mladih osoba, samo su pokazatelji potrebe učenja o rodu, rodnoj nejednakosti, feminizmu, seksizmu ili potrebama LGBT+ osoba. No, nepoznavanje termina roda ni ne treba začuditi ako pogledamo gdje se u hrvatskim kurikulumima on uopće spominje.
U međupredmetnoj temi tek diskriminacija po pitanju rodnog identiteta
Naime, provjerili smo spominje li se rod u kurikulumima za Prirodu te Prirodu i društvo u osnovnim školama te u kurikulumu Biologije za osnovne škole i gimnazije. Pojma roda, u njima, nema. Ono što se primjerice može pronaći je promicanje ljudskih prava, među kojima su i diskriminacije po pitanju rodnog identiteta, u međupredmetnoj temi Građanski odgoj i obrazovanje za osnovne i srednje škole. Ipak, međupredmetne teme u hrvatskom obrazovanju uglavnom prolaze ispod radara jer se nastavnici njima ne stignu baviti ili za to nisu adekvatno podučeni. U istoj međupredmetnoj temi može se pronaći i promicanje ravnopravnosti spolova, među kojima je ključni pojam i spol te spolni identitet. Onaj rodni se ne spominje.
Ravnopravnost spolova spominje se u kurikulumu Biologije za gimnazije u drugom razredu, u kojem stoji i ‘rasprava o metodama planiranja obitelji i važnosti održavanja spolnog zdravlja’. Roda nema. U Prirodi za šesti razred osnovne škole spominju se životna razdoblja čovjeka, uloga i važnost glavnih organa spolnog sustava, pubertet kao spolno sazrijevanje uz nagle tjelesne i psihičke promjene. U svemu tome roda nema.
Tek 30 posto naših učenika susreće se s definicijom roda na satovima Sociologije
Stoga pregršt negativnih komentara na rodne studije možda ni ne treba začuditi ako se brojni tijekom školovanja ne susreću s pojmom roda i što rod uopće znači. Rod, reći će Svjetska zdravstvena organizacija, jesu karakteristike, norme, ponašanja i uloge koje su društveno konstruirane te se može mijenjati tijekom vremena. U Hrvatskoj gimnazije pohađa 30 posto srednjoškolaca, što znači da državni propisi nalažu da se tek trećina učenika susreće s definicijom roda na satima Sociologije. U kurikulumu Sociologije primjerice kao tema stoji prepoznavanje društvenih i kulturnih razlika, među kojima su i one rodne. Dakako, na satovima Sociologije uči se i o samom terminu roda, kao i spola.
No, još u 2018. godini upozoravali smo i da se na Sociologiji pojam roda manjkavo obrađuje, zapravo tek na jednoj stranici udžbenika. Tada nam je Branka Galić s Filozofskog fakulteta dala komentar koji vrijedi i danas, šest godina kasnije. Istaknula je da se u obrazovanju izostavlja dio koji se tiče rodnih odnosa u društvu, rodne socijalizacije, identiteta, rodnih uloga ili zdravstvenog odgoja. Navela je i da se pojmom roda naveliko politizira, nestručni ga proglašavaju ‘ideologijom’ te da bi mladi trebali biti više educirani o toj temi kako bi se uspješnije nosili sa svojim rodnim identitetom. Kao što smo pisali, rodne studije političari s desnog spektra izjednačavaju s ‘rodnom ideologijom’.
