Sve što trebate znati o petku 13.

Danas je petak 13., prema poznatom praznovjerju najnesretniji dan u godini. Većina se na njega neće previše obazirati, ali mnogi danas ipak zbog straha neće putovati ili obavljati uobičajene dnevne zadaće. Bez obzira vjerovali u zlu sreću ovog datuma ili ne, praznovjerja oko petka 13. pravi su kulturni fenomen. Donosimo sve što niste znali o petku 13.

Foto: srednja.hr

Ma kako vam to blesavo zvučalo, strah od petka 13. za mnoge uopće nije bedastoća. Kako piše International Business Times, samo u Americi 17 do 21 milijun ljudi pate od straha od ovog dana. Ta brojka uopće nije zanemariva pa je ova fobija ima i službeno ime – friggatriskaidekaphobia. Naziv je nastao od riječi Frigga, imena vikinške božice po kojoj je petak dobio ime, i riječi triskaidekaphobia, straha od broja 13.

Deset lekcija koje smo naučili iz horor filmova

Numerologija

Strah od broja trinaest nastao je puno prije mita o petku trinaestom. Dok se nesretni petak spominje tek u devetnaestom stoljeću, konotacije nesreće oko broja 13 prisutne su kroz gotovo cijelu povijest čovječanstva.

Osnovno praznovjerje oko broja 13 je da ako trinaestoro ljudi objeduje zajedno, jedan će umrijeti kroz godinu dana. Ovo praznovjerje, naravno, referira se na posljednju večeru, u kojoj Isus večera sa svojih 12 apostola, a znamo kako ta priča završava. Mit o nesretnoj večeri za 13 postojao je i prije katoličanstva. U jednoj popularnoj vikinškoj priči, na gozbu koju je bog Odin priredio jedanaestorici svojih prijatelja, nepozvan upada Loki, bog zla i nesreće.

Broj 12 oduvijek se smatrao brojem cjelovitosti. 12 je apostola, 12 mjeseci u godini, 12 bogova Olimpa, 12 plemena Izraela, 12 brojki na satu… Iz toga je nekako proizašlo da broj 13 simbolizira nesklad i nesreću. Mnogi gradovi u svijetu namjerno nemaju 13. ulicu, neboderi ne idu do 13. kata, bolnice nemaju sobu 13, a aerodromi nemaju 13. terminal.

Video: Budite originalni za Noć vještica

Nesretni petak

Petak također već dugo prati zao glas. Konotacije nesreće za petak se najvjerojatnije vežu jer je Isus razapet u petak. Još jedan mogući izvor ovog praznovjerja su i Chaucerove Canterburyjevske priče objavljene u 14. stoljeću u kojima se petak spominje kao nesretan dan. Brojni zapisi iz 17. stoljeća navode petak kao loš dan za početak puta, početak nekog velikog projekta ili velike životne promjene.

Spoj ove dva praznovjerja bio je samo pitanje vremena. Ipak, ne zna se točno kada se taj spoj dogodio. Prema nekim izvorima, nesretni petak 13. prvi put se spominje 1869. u biografiji Giaochina Rossinija koji je napisao Henry Edwards.

Ovo praznovjerje postalo je masovno popularno početkom dvadesetog stoljeća, točnije 1907. kada je objavljen roman ‘Petak 13.’ Thomas W. Lawsona. U knjizi burzovni mešetar koristeći se ovim praznovjerjem izaziva i iskorištava paniku na Wall Streetu.

Blagdan ili praznik - što je ispravnije i kada?

Samo praznovjerje

Sve je ovo, naravno, ipak samo praznovjerje. Razina ‘nesretnosti’ petka 13. mjerena je više puta i uglavnom pobijana. Primjerice, 2008. godine Nizozemski centar za statistiku osiguranja objavio je kako je na petak 13. prijavljeno manje prometnih nesreća i krađa auta nego na ostale petke.

Usporedbom statistike u periodu između 2006. i 2008. godine, zaključeno je kako petkom u prosjeku na cesti pogine 7,8 ljudi dok na petak 13. prosjek pada na 7,5. Slične rezultati pokazali su se i usporedbom učestalosti pljački i požara.

– Ne vjerujem baš da je to zato što ljudi posebno paze ili ostaju doma na petak 13. ali čini se kako je vožnja na petak 13. malo sigurnija, izjavio je statističar Centra magazinu Verzekerd.

Odgovori