Pretraga

Kroz obrazovanje sam isprobala sve zamislive strategije učenja: Evo što je zaista učinkovito

A- A+

Kampanjsko, grupno, učenje pomoću pisanja bilješki i pravljenjem skripti, čitanje i podcrtavanje, mentalne mape, učenje naglas, u tišini, uz glazbu… Isprobala sam sve strategije učenja koje možete zamisliti. Učinkovita je, ipak, bila samo jedna.

strategije učenja

U ovom tekstu ću iskreno opisati koje strategije učenja su mi koristile. Pokušat ću vas i nagovoriti da uzimate više pauza – važnije su no što mislite | Foto: srednja.hr

Kao ‘veteranka’ koja je prošla sito i rešeto našeg obrazovnog sustava i iz njega izašla, barem ako pitate moju majku, uspješno (što će reći, s diplomom u ruci), volim misliti da sam naučila ponešto o tome kako učiti. No, o toj temi sam se, kroz svih sedamnaestak godina obrazovanja, i sama naslušala savjeta na koje bih najradije zakolutala očima.

Komentari kao što su ‘Samo počni na vrijeme’ ili ‘Najvažnija je organizacija’ u najmanju ruku su mi zvučali kao pojednostavljenje, a u najgorem slučaju kao pametovanje nekoga tko je odavno zaboravio što zapravo znači biti učenik ili student. Iako najvažniju lekciju koju sam naučila mogu sažeti u svega par riječi (što god da se događa, koliko god da gori – uzimaj pauze), ovaj tekst smatrajte najboljim pokušajem realističnog osvrta na strategije učenja koje sam probala. A njih je, ruku na srce, bilo previše.

Vrijeme je za brutalnu iskrenost

Za početak, moram naglasiti kako se smatram poprilično odgovornom osobom. Unatoč tome, gotovo uvijek bih počela učiti prekasno – ali to nije tako strašno kao što možda na prvu zvuči. Realnost učeničkog i studentskog života jest da se kampanjska učenja, koliko god ih željeli izbjeći, ponekad jednostavno dogode. Obrazovanje nam je na prvom mjestu, ali izvannastavne aktivnosti, hobiji, društveni život, a kasnije i posao, natječu se za našu pažnju.

Ne moramo se lagati, i prokrastinacija je stvaran problem. Jedini način da se s njim suočite, ako ste kao ja, jest da si ne lažete. Prilično sam uvjerena da svi možemo dobro procijeniti koliko nam vremena treba da svladamo određeno gradivo. Iako je privlačno pokušati se uvjeriti da nam ipak ne treba tjedan dana učenja za test iz trigonometrijskih funkcija (‘Ma stignem ja to u dva dana’), ako ste stvarno iskreni sa sobom, ostavit ćete si točno onoliko vremena koliko vam treba (što je u mom slučaju značilo niti sekunde više).

upravljanje vremenom

Dežurni prokrastinatori, vrijeme je da si prestanemo lagati da najbolje funkcioniramo pod pritiskom | Foto: Pexels

Nakon što pogledate sve svoje obveze i budete brutalno iskreni sami sa sobom, vrijeme je da stvarno i započnete učiti. Moje iskustvo kaže da ove strategije učenja nisu vrijedne vašeg vremena. Prije svega, grupno učenje je u mom slučaju gotovo uvijek bilo neučinkovito. Učiti nije lako, a privlačnost zabave s prijateljima je prejaka – moje iskustvo kaže da pred takvim izazovom padaju i najjači karakteri. Želite li učiti u prisustvu drugih jer ste tako produktivniji, puno bolji izbor bit će knjižnica ili učionica gdje ćete teže upasti u zamku razgovora i drugih distrakcija.

Kampanjac, ali s planom

Neki će vam preporučiti da učite tako što ćete prvo pročitati gradivo, a potom ispisati bilješke i napraviti skriptu. Prednost ove tehnike, kažu, jest što nam pomaže da razmišljamo o pročitanom gradivu, olakšava organizaciju i potiče kritičko razmišljanje. U mom slučaju trud koji bih uložila u sastavljanje bilješki nikad nije bio proporcionalan gradivu kojeg bih zapamtila. Slično je i s umnim mapama koje su mi bile ponekad korisne u razumijevanju složenijih koncepata, ali nikad kao redovna strategija za kojom bih posezala.

Što je s učenjem naglas, uz glazbu ili u tišini? Moje iskustvo kaže da su razlike između ovih pristupa stvar navike koje same po sebi ne doprinose pamćenju informacija. Primjerice, naviknula sam učiti naglas, no kad sam se preselila u studentski dom to naprosto više nije bila opcija. Nakon što sam promijenila naviku, učenje u tišini je za mene bilo jednako učinkovito.

Jedina taktika koja me nikad nije iznevjerila zapravo je poprilično jednostavna. Kad bih krenula učiti, koliko god to kasno bilo, uvijek bih napravila strategiju. Bez obzira imam li dan, tjedan ili mjesec dana, uvijek bih započela stvaranjem detaljnog plana učenja. Prelistala bih gradivo koje moram naučiti i podijelila ga na cjeline. Za svaku bih cjelinu izdvojila vrijeme koje mi je potrebno da usvojim gradivo. Plan bih zapisala u rokovnik što mi je pomagalo da se držim rokova. Najvažnije u tome bilo je održavati koncentraciju, a jedino što mi je u tome pomagalo, možda paradoksalno, bile su redovne pauze.

Iskreno, strategije učenja bile su mi korisne jedino kada bih prije učenja napravila detaljan plan | Foto: Unsplash

Spremni za pauzu?

Vjerujte mi, važnost strateških pauza se ne može previše naglasiti. Pomodoro tehnika i njene inačice bile su za mene najkorisnije. Pomodoro je pristup radu u intervalima: učite 25 minuta nakon čega slijedi 5 minuta pauze. Modificirajte to pravilo po svojoj potrebi. Primjerice, ja sam gotovo uvijek uzimala desetak minuta pauze nakon 45 minuta učenja. Učenje u intervalima s pauzama učinkovito je jer zadatak koji se može činiti preplavljujući (recimo, naučiti svo gradivo za ispit u dva dana) raščlanjuje na manje dijelove koje lakše možemo svladati.

Redovne pauze koje ova tehnika predviđa ne samo da pomažu s pamćenjem informacija i koncentracijom, već i s motivacijom. Pauze sam tretirala kao male nagrade za svaku naučenu lekciju, a koristila sam ih i u borbi protiv najvećeg neprijatelja učenika i studenata – gladi. U većim pauzama bih pojela cjeloviti obrok, a budući da sam ljubitelj slatkog, u kratkim bih se pauzama gotovo uvijek nagradila nečim slatkim. Mozak je najveći potrošač energije u tijelu, a za energiju mu treba šećer, stoga sam se nakon takvih pauza lakše vraćala zadatku koji me čekao.

Probajte ovo idući put kad budete učili

Dakle, napravite plan akcije i obavezno uzimajte pauze jer su one neophodan dio procesa pamćenja informacija. Nastojte učiti bez distrakcija, ali u pauzama se zato potpuno opustite i nagradite. Ako ste, kao i ja, ljubitelj slatkog, razveselit će vas da je Kraš nedavno izašao s novim PreKrašnim kolačićima čija je cijela filozofija uživanje u trenutku. Njihova je nova linija proizvoda raznolika i svatko će pronaći nešto za sebe.

 

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

 

Objavu dijeli srednja.hr (@srednja_hr)

Za ljubitelje čokolade su tu PreKrašni kolačići s nougat ili kakao punjenjem, a možete probati i kolačiće s tamnom ili mliječnom čokoladom i kikirikijem prelivene čokoladom. Ako više volite voćne okuse, možete probati one s punjenjem od jabuke, višnje ili limuna. Varijanta za doručak su kolačići sa sjemenkama suncokreta i sezamom. Najbolje od svega je što su svi PreKrašni izvor vlakana, vitamina i minerala.

Na kraju dana, najvažnije će biti da samo počnete. Što prije, to bolje. Sami se najbolje poznajete, stoga od svakoga, pa i od ovog teksta, uzmite ono najbolje za sebe i kreirajte vlastitu metodu. Ali ne zaboravite najvažnije – obavezno, što god da se događa, uzimajte pauze.


Tekst je nastao u suradnji Native studija portala srednja.hr i Kraš Hrvatska

Kroz obrazovanje sam isprobala sve zamislive strategije učenja: Evo što je zaista učinkovito
Share via
Copy link
Powered by Social Snap