Mladi o odvajanju otpada i second hand odjeći: ‘Ne možeš sve činiti, nekad moraš izvagati’
Posljednji dio online konferencije ekoLucija 101, koju već drugu godinu zaredom održavamo uoči Dana planeta Zemlje, rezervirali smo za malu redakcijsku ‘ćakulu’. Stella Ćaleta, Duje Kovačević i Hrvoje Debeljak govorili su o mladima i zelenim temama – što ih zanima, na koje su načine održivi i gdje postoji prostor za napredak. Podijelili su i neka svoja mišljenja te prve susrete s održivijim odijevanjem i odvajanjem otpada.
Hrvoje, Duje i Stella iz redakcije portala srednja.hr | Foto: srednja.hr
Ususret Danu planeta Zemlje, održali smo konferenciju ekoLucija 101 koja je razloge za optimizam oko budućnosti stavila u prvi plan. Naši gosti bili su član Sindikata biciklista Robert Medvedec, zastupnica Europskog parlamenta Sunčana Glavak, a u posljednjem dijelu konferencije članovi naše redakcije Stella Ćaleta, Duje Kovačević i Hrvoje Debeljak podijelili su svoja iskustva i mišljenja o zelenim temama.
Sve je krenulo od Grete Thunberg
Zelene teme i mladi idu rame uz rame. Sve je pokrenula Greta Thunberg kada je još kao 16-godišnja učenica počela štrajkati petkom, a umjesto škole krenula na prosvjed. Mobilizirala je, kazao je Duje, stotine milijuna učenika i odraslih diljem svijeta da učine isto, sve u svrhu podizanja svijesti o veoma stvarnim i opasnim klimatskim promjenama. To je uhvatilo i naše učenike i oni su pokrenuli svoje prosvjede petkom, u sklopu pokreta Fridays for future. Naš Hrvoje bio je jedan od onih koji su organizirali takve prosvjede u svojoj školi.
– Napravila je reformu u cijelom svijetu, i u mojoj školi su prosvjedovali. To je bilo u sklopu otvorenih vrata naše škole. Pisali smo i razne govore, imali smo gramofon, okupila se cijela škola. Imalo je to neki svjetski efekt. Htjeli smo i neke medije pozvati, dosta smo se u to dali. Govor moje skupine se fokusirao na to da se odlučimo koristiti javni prijevoz, hodati, da tako možemo uštedjeti na ispuštanju ugljikovog dioksida. Za kraj smo rekli da klimatske promjene nije moguće zaustaviti, ali ih možemo usporiti našim postupcima, istaknuo je Hrvoje.
Iako njegova generacija nije bila toliko praktična, Duje je istaknuo da je cijelo njegovo obrazovanje obilježila priča o klimatskim promjenama i globalnom zatopljenju. Prvi je put to čuo u prvom razredu osnovne, a onda se svake godine ponavljalo. O tome su, kazao je, baš puno učili. Sad se to ponovno krenulo izbjegavati, nadovezao se Hrvoje, jer su se već stvorila i polarizirajuća mišljenja oko klime.
Škole se javile s čak 85 ekoprojekata
Kako je naglasio, nije dovoljno samo informirati učenike o tome, primjerice, što ide u koju kantu za otpad. Postoji puno prostora za napredak i najbolje se uči, smatra Hrvoje, ako učenici nauče implementirati stečena znanja baš u svojoj školi.
– Baš zanimljivo što to kažeš. Mi smo u sklopu ovog projekta proveli natječaj putem kojeg su škole mogle prijaviti svoje ekoprojekte i kandidirale se za nagradu. Ovo je druga godina da to provodimo, pristiglo nam je 85 prijava, duplo više nego lani i bile su iz cijele Hrvatske. Ne znam koliko je to reprezentativan uzorak, ja sam isto uspoređivala sa svojim iskustvom iz škole gdje, ne znam imam li loše pamćenje, ali o tome uopće nismo puno govorili. Nismo ništa praktično radili. Meni su te prijave dale dosta optimističnu sliku našeg školskog sustava, barem što se tiče teme održivosti, kazala je Stella.
Radi se o lijepo razrađenim projektima, dodala je Stella, koji imaju glavu i rep, traju po pola godine i nastavljaju se. Nisu jednokratni. Jedan od simpatičnijih projekata proveden je u školi gdje 80 posto učenika odvaja otpad, no samo njih 5 posto ga odvaja točno. I tako su jedni druge učili putem stop-motion videa kako pravilno odvajati.
Duje iz redakcije portala srednja.hr
Foto: srednja.hr
Mladi se žele udaljiti od brze mode, ali…
Hrvoje se prisjetio kako je on kod kuće uveo odvajanje otpada. Iako se njegova mama nije odmah s time složila, s vremenom se priviknula na promjene. Duje je pak, priznao, kako se s odvajanjem otpada susreo tek na diplomskom studiju u Mađarskoj kada je živio u studentskom domu gdje se otpad striktno odvajao. Hrvoje, pak, kaže kako to u našim studentskim domovima trenutno baš i nije moguće.
Dotaknuli su se i teme održivosti odjeće. Mlađe generacije imaju bogat modni izričaj, a prema nekim istraživanjima, kako je rekao Duje, vole održivu, second hand odjeću. Brza moda je veliki problem, a znanost kaže da se za proizvodnju jedne majice, koja se prodaje za desetak eura, potroši oko 2.700 litara vode. Zbog toga mladi sve više idu u second hand dućane. Neke projekcije kažu da će se vrijednost tržišta second hand odjeće u narednih nekoliko godina utrostručiti. Naš trojac složio se s time da je održiva odjeća bolje rješenje, no zahtijeva neke određene navike.
Kako je poentirala Stella, ako želiš imati održiviju odjeću, moraš redovito ići u second hand dućane i stalno nešto kupovati. Ne možeš otići kada ti treba neka majica ili traperice jer, kazala je, to tada nećeš naći, a onda je vrlo lako posegnuti za nekim brzom modom. Nekad se uhvati, kaže, da pola sata vrti po aplikaciji i da je u košaricu ubacila desetke stvari. No, drago joj je da su škole u našem natječaju za najbolje ekoprojekte spominjali i programi razmjene odjeće i održivijeg odijevanja.
‘Jednostavno, ne možeš sve činiti’
Pojedinci su motivirani da žive održivije, no motivaciju je, složili su se članovi naše redakcije, lako izgubiti. Posebno kada ti se učini da tvoj doprinos ne može biti dovoljno velik. No, ako se svi uključe, onda je doprinos ipak velik.
– Druga stvar koja nas obeshrabri, iako imamo načela održivosti nekada činimo stvari koje su s tim u suprotnosti. Meni se čini da je svijet posložen tako da ti malo oteža jer kao, ti možda želiš kupovati samo second hand odjeću, ali moraš putovati autom do posla. Jednostavno, ne možeš sve činiti i možda moraš malo izvagati, istaknula je Stella.
Na kraju ovogodišnjeg programa konferencije ekoLucija 101 proglasili smo pobjednike, osnovne i srednje škole koje su imale najbolje ekoprojekte na našem natječaju.
Cijelu konferenciju ekoLucija 101 pogledajte u videu ispod. Više o konferenciji i našim gostima možete pročitati u ovom tekstu.
Projekt ekoLucija 101 provodi portal srednja.hr. Partneri projekta su tvrtka Stemi i Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj. Sve vijesti o projektu pratite u rubrici ekoLucija 101. U sklopu projekta smo organizirali i natječaj za najbolji školski eko-projekt, a dobitnike smo proglasili na online konferenciji koja se održala 21. travnja na našem YouTube kanalu i TikTok profilu.
