Pretraga

Istraživanje pokazalo: Sve manje diplomiranih studenata zapošljava se u struci, dobar dio u javnom sektoru

A- A+

Rezultate nacionalnog istraživanja o zapošljivosti diplomiranih studenata 2020. godine Agencija za visoko obrazovanje predstavila je u četvrtak, 7. travnja 2022. godine u hotelu Academia u Zagrebu. U istraživanju je sudjelovalo 16 posto svih studenata koji su završili studij 2019. godine, a svrha je bila potaknuti visoka učilišta na nekoliko važnih promjena; povezivanje s potrebama gospodarstva, bolje definiranje upisnih kvota i modernizaciju studijskih programa. Iz istraživanja se saznaje kako se 41,9 posto studenata zaposlilo u javnom ili državnom sektoru nakon diplome, dok se njih 63,8 posto zaposlilo u struci, što je oko 14 posto manje nego 2017. godine.

Matko Glunčić-azvo

Foto: AZVO

Prijelaz diplomiranih studenata na tržište rada i njihovo zadovoljstvo s pripremom za budući posao u okviru visokih učilišta nešto je što se dugi niz godina prati u europskim zemljama, a po uzoru na njih, Agencija za znanost i visoko obrazovanje te parametre prati od 2014. godine.

Sada su objavljeni rezultati nacionalnog istraživanja kojim se istražila zapošljivost studenata koji su svoj studij završili 2019. godine. Značaj ove teme prepoznaje se u samom statusu zapošljivosti mladih kao prioritetne zadaće socijalne i gospodarske politike u Hrvatskoj. Praćenje relevantnih podataka također je važno za prepoznavanje adekvatnosti studijskih programa za tržište rada, istaknula je Sandra Bezjak, v. d. ravnatelja AZVO-a.

Sve manje rada u struci

U istraživanju zapošljivosti diplomiranih studenata koje je provela Agencija, a koje je 7. travnja 2022. godine predstavio autor Matko Glunčić, sudjelovalo je 16 posto svih studenata koji su u 2019. godini u Republici Hrvatskoj završili studij. Iz rezultata se saznaje kako je sve manji broj studenata koji svoje prvo zaposlenje pronađu u struci. Točno 63,8 posto ispitanika tako je svoj prvi posao pronašlo u struci za koju su se školovali, a 36,2 posto izvan nje. Usporedbe radi, 2017. godine udio zaposlenih u struci bio je 78,2 posto. U kontrastu tome, broj zaposlenih diplomanata u javnom sektoru veći je nego 2017. godine, pa ih je u istraživanju bilo 41,9 posto, što je za četiri posto više nego prije pet godina.

Nastavno na to, treba izdvojiti broj ispitanika koji je u tijeku provođenja istraživanja ostao u Hrvatskoj. Njih je 94,6 posto, što naznačuje kako je nešto više od pet posto njih svoje prvo zaposlenje potražilo izvan granica domovine. K tome, najveći je dio ispitanika na visoko došao iz gimnazijskog obrazovanja, pa ih je u udjelu ispitanih studenata sa završenim gimnazijskim programom bilo 57,8 posto, dok ih je nešto manje, 40,7 posto došlo iz smjera strukovnih škola. Njihovi uspjesi u školi govore mnogo, pa se tako iz istraživanja saznaje kako učenici u visoko obrazovanje prelaze s najvećim postotkom vrlo dobrih (46 posto) i odličnih uspjeha (49,9 posto) u srednjoj školi.

59,7 posto ispitanika zaposleno, najviše volontera s doktorskim studijem

Od ostalih podataka ispitanika u istraživanju, može se napomenuti kako je njih malo više od pola, 50,5 posto, završilo preddiplomski studij, 34,3 posto diplomski, 8,4 posto integrirani diplomski, 5,7 posto specijalistički diplomski stručni i jedan posto poslijediplomski studij. Njih 59,7 posto je u trenutku provedbe istraživanja bilo zaposleno, 15,7 posto ih je u isto vrijeme bilo nezaposleno, dok je njih 57,4 posto ispitanika stažiralo ili odradilo praksu tijekom studija. Također, po mišljenju koje su studenti iskazali, studiji predstavljaju najbolju osnovu za nastavak obrazovanja, a najniža prosječna ocjena odnosi se na dobru osnovu studija za pronalazak posla.

Nadovezujući se na zaposlenost studenata nakon diplome, najviše ih je zaposleno sa završenim integriranim preddiplomskim i diplomskim studijem (86,9 posto), a najmanje s preddiplomskim (56,4 posto). Više od 70 posto zaposlenih je i sa završenim diplomskim i specijalističkim diplomskim studijima, dok kao zanimljiv podatak treba istaknuti kako je najveći postotak volontera u grupi studenata koji su završili poslijediplomski doktorski studij.

 

azvo-zaposljivost studenata

Izvor: AZVO

Ispitani studenti koji su trenutno nezaposleni ponudili su svoje viđenje razloga nezaposlenosti i najveći ih broj (45 posto) smatra da je uzrok tome nedovoljna ponuda poslova u struci.

Oni koji su poslove nakon studija pronašli, to su u najvećem broju učinili izravnim javljanjem poslodavcu (njih 32 posto). 18,2 posto je koristilo posredstvo Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, a preko obitelji je posao pronašlo tek nešto manje, 17,7 posto ispitanika. Podaci iz 2017. godine govore o tome kako je tada najveći broj studenata svoj prvi posao pronašlo uz pomoć HZZ-a.

Najveći broj ispitanika ima plaću između 5 i 7 tisuća kuna

Njih 39,8 posto prijavilo je svoja mjesečna primanja u iznosu između pet i sedam tisuća kuna, dok je 25,1 posto prijavilo niža mjesečna primanja, između 3,5 i 5 tisuća kuna. 11,6 ispitanika zarađuje manje od 3.500 kuna mjesečno, a najmanji postotak ispitanika ima primanja iznad 10.000 kuna – 5,9 posto. Po rezultatima istraživanja, može se izdvojiti i podatak kako je najveći postotak onih koji zarađuju više od deset tisuća kuna na mjesečnoj bazi završio studij s izvrsnim uspjehom. Uz to, ispitanici završenog poslijediplomskog doktorskog studija u najvećem postotku imaju i najniža prosječna primanja, a oni studenti koji su došli iz obitelji najlošijih ekonomskih prilika u kratkom su periodu pronašli posao nakon studija koji je prosječno bolje plaćen od onih poslova njihovih kolega.

Izdvojeni članak

AZVO predstavio petogodišnji ciklus reakreditacije visokih učilišta, najviše studenata u društvenim znanostima

Razlike prema spolu

Istraživanje je pokrilo i razlike po spolu u kontekstu pronalaska posla nakon studija. Ovim je istraživanjem pokazano kako žene završavaju visoko obrazovanje s višom prosječnom ocjenom (4,06) u odnosu na muškarce (3,83), ali nakon izlaska iz visokog obrazovanja imaju teži put do zapošljavanja naspram muškaraca (58,8 % prema 62,5 %). Žene se također češće zapošljavaju u javnom/državnom sektoru (47,9 %) u odnosu na muškarce (25,7 %). Razlike u primanjima su također prisutne, pa tako žene prosječno imaju manja primanja, pa su i sukladno tome manje zadovoljne trenutnim poslom.

azvo-zaposljivost studenata

Razlike u proteklom vremenu između završetka studija i pronalaska posla po spolu | Izvor: AZVO

Najveći je broj ispitanika ovog istraživanja završio studij iz područja društvenih znanosti, 33,6 posto. Slijede ih ispitanici sa završenim studijem iz područja biomedicine i zdravstva (22,4 posto) i tehničkih znanosti (21,8 posto). Podatci o zaposlenju po područjima otkrivaju i kako je najveći postotak nezaposlenih ispitanika prisutan u području biotehničkih (24,0 %) i humanističkih (23,8 %) znanosti, a u privatnom se sektoru zaposlio najveći broj ispitanika iz tehničkih i biotehničkih znanosti. Umjetničko i područje prirodnih znanosti najbolje su ocijenjeni u pogledu stečenih znanja i vještina potrebnih za prvo zaposlenje, a najlošije humanističke i društvene znanosti, dok najveća primanja imaju ispitanici iz područja tehničkih znanosti. Najmanja primanja imaju ispitanici iz područja humanističkih znanosti i interdisciplinarnih područja.

Detaljno analizu istraživanja možete proučiti u dokumentu u nastavku. Napomena: ako vam .pdf nije vidljiv, osvježite stranicu.

Istraživanje pokazalo: Sve manje diplomiranih studenata zapošljava se u struci, dobar dio u javnom sektoru
Share via
Copy link
Powered by Social Snap