Milanovićeva supruga usred akademskog skandala: Rad koji je mentorirala van svake procedure dobio Rektorovu nagradu

Sanja Musić Milanović, profesorica na Medicini u Zagrebu, javnosti poznata i kao supruga bivšeg premijera Zorana Milanovića našla se u pravom obrazovnom skandalu. Rad koji je mentorirala ‘Povezanost slave i očekivanog trajanja života’ dobio je Rektorovu nagradu u, po svemu, izrazito netransparentnom postupku i unatoč negativnom mišljenju Povjerenstva za znanstveni rad studenata Medicinskog fakulteta, koje Sveučilištu po Pravilniku predlaže radove za nagradu.

Sanja Musić Milanović
Foto: Youtube Screenshot

‘Povezanost slave i očekivanog trajanja života’. Naslov je to rada Matije Mateljak i Gorana Međimureca, studenata zagrebačkog Medicinskog fakulteta. Izradili su ga pod mentorstvom Sanje Musić Milanović i za njega dobili Rektorovu nagradu za individualni znanstveni rad. Naizgled, kao i svaku drugu. No, ispod površine krije se priča o netransparentnosti postupka u kojem je taj rad ‘izabran’ kao izvrstan.

Medicinski fakultet odbacio rad u prvom krugu odlučivanja

Na Medicinskom fakultetu u Zagrebu imenovano je stalno Povjerenstvo za znanstveni rad studenata koje se, među ostalim, bavi i prijedlozima za Rektorovu nagradu. Rad ‘Povezanost slave i očekivanog trajanja života’ unutar je roka prijavljen Povjerenstvu, no već u prvom krugu odlučivanja odbačen je kao nedovoljno dobar. Drugim riječima, Povjerenstvo na Medicini dalo je negativno mišljenje na spomenuti rad i tako ga isključilo iz konkurencije za dodjelu Rektorove nagrade. Shodno tomu, rad nikada nije bio svrstan unutar konačnog prijedloga sastavnice izglasanog na Fakultetskom vijeću Medicine.

Kako doznajemo, Povjerenstvo za znanstveni rad studenata na Medicini neke radove ocijeni kao nedovoljno dobre za Rektorovu nagradu, ali ih predloži za Dekanovu. Međutim, rad Mateljak i Međimureca nije bio dovoljno dobar ni za jednu od kategorija pa je u potpunosti odbačen.

Nekoliko tjedana kasnije, Sveučilište je objavilo dobitnike Rektorove nagrade, a na listi se, pazite sad, našao i spomenuti rad. Nagrada je, kako je to bilo prvotno istaknuto, dodijeljena u Biomedicinskom području, a kao sastavnica s koje dolazi bio je naveden Medicinski fakultet. Kako Medicinski fakultet taj rad nije predložio za nagradu, nego ga, naprotiv, odbacio već na prvoj instanci odlučivanja, dekan Marijan Klarica obratio se rektoru Sveučilišta Damiru Borasu. Od Borasa je tražio da sporni rad obriše s liste dobitnika Rektorove nagrade.

Boras mu je odgovorio kako je nagrada zapravo dodijeljena u interdisciplinarnom području, a ne u Biomedicinskom. Rad je ‘administrativnom greškom’ uvršten u potonje područje, naveo je Boras u svojemu odgovoru dajući do znanja da, unatoč svemu, neće diskvalificirati rad. Njegov cijeli dopis možete pročitati na dnu teksta.

Previše je tu ‘administrativnih grešaka’

Iako se možda stvarno radi o, kako rektor kaže, administrativnoj grešci, dodjela Rektorove nagrade za spomenuti rad u interdisciplinarnom području otvara neka nova pitanja.

Prvenstveno, nije jasno što je točno u radu interdisciplinarno, odnosno što ne spada u sferu biomedicinskog znanstvenog područja. Kako stoji na drugoj stranici rada, on je izrađen na Katedri za medicinsku statistiku, epidemiologiju i medicinsku informatiku u Školi narodnog zdravlja ‘Andrija Štampar’. Radi se o zdravstvenoj ustanovi. Jedina mentorica na radu je Sanja Musić Milanović, docentica na Medicini i specijalistica epidemiologije, a autori su studenti medicine. Tema rada je medicinska, a ništa, osim koncepta ‘slave’ ne odaje da je rad u svojoj ideji ili realizaciji bio zamišljen kao – interdisciplinaran.

Nadalje, na stranicama Sveučilišta objavljen je popis svih valjano prijavljenih radova nakon isteka natječaja za Rektorovu nagradu, a tu se, među ostalim, nalaze i obrazloženja mentora o prijedlogu rada za nagradu. Zanimljivo, u svojem obrazloženju Musić Milanović ni jednom ne spominje interdisciplinarnu narav rada, kao ni njegov značaj za discipline van medicine, preciznije van epidemiologije i javnozdravstvenog sustava. Indikativne dijelove smo zacrvenili u citiranom dijelu obrazloženja ispod.

– Matija Mateljak i Goran Međimurec izradili su predloženo znanstveno istraživanje na Katedri za medicinsku statistiku i epidemiologiju. Studenti su samostalno postavili ciljeve istraživanja, kreirali detaljan protokol za prikupljanje podataka koji je omogućio metodološku ujednačenost i ponovljivost istraživanja te vjerno slijedili pripremljeni protokol za prikupljanje podataka. Istražili su samostalno postojeću literaturu iz ovog područja te su dobivena saznanja vrlo dobro primijenili u tumačenju dobivenih rezultata, gdje su pokazali zavidnu širinu, kreativnost i mogućnost povezivanja do sada stečenih medicinskih znanja […] Uz znanstvenu metodologiju rada, predloženi rad iznimno je značajan i iz perspektive epidemiologije i javnog zdravstva uopće, neki su to dijelovi obrazloženja mentorice Musić Milanović koje u cijelosti možete pročitati ovdje.

Zbunjuje i manjak informacija o proceduri izbora radova za Rektorovu nagradu u interdisciplinarnom području. Povjerenstva sastavnica, kako spominjemo na početku teksta, sastavljaju prve liste prijedloga koje potom izglasava stručno vijeće sastavnice, što se tek onda kao prijedlog šalje Povjerenstvu Sveučilišta, nakon čega dolazi do dodjele. U slučaju predmetnog rada postoje dvije opcije: ili je Povjerenstvo Medicinskog fakulteta prva instanca odlučivanja ili neko drugo povjerenstvo. Ako je ono na Medicini, onda je rad o povezanosti slave i trajanja života dobio negativno mišljenje pa, shodno tomu, nije trebao dobiti Rektorovu nagradu. Ako ga je, pak, predložilo neko drugo tijelo, ostaje pitanje o kojem se tijelu i s kojim članovima radi.

Valja naglasiti da za kategoriju u kojoj je sporni rad dobio nagradu – individualni znanstveni rad – vrijedi isključivo spomenuta procedura. Dakle, Pravilnik ne predviđa da itko drugi, osim povjerenstva sastavnice, predlaže rad za Rektorovu nagradu, kao što to recimo predviđa u kategorijama natjecateljskih uspjeha i društveno korisnog rada gdje Rektor ili čelnik sastavnice predlažu skupine studenata za nagradu.

Klarica: ‘Na Medicinskom fakultetu postoji samo jedno Povjerenstvo’

Kontaktirali smo dekana Klaricu te ga upoznali s informacijama kojima raspolažemo. Tražili smo ga da nam ukratko objasni sve što zna o proceduri dodjele Rektorove nagrade za rad koji je mentorirala Musić Milanović. Konkretno, kako smo znali za negativno mišljenje Povjerenstva Medicine, zanimalo nas je postoji li na Fakultetu još neko povjerenstvo koje je moglo dati pozitivno mišljenje na rad, odnosno zna li on, kao dekan, za slično povjerenstvo među sastavnicama ili na razini Sveučilišta.

– Na Medicinskom fakultetu postoji jedno povjerenstvo vezano za znanstveni rad studenata koje dugi niz godina ozbiljno radi svoj posao. Time sam vam odgovorio i na prvo i na drugo pitanje, rekao nam je Klarica.

Na treće pitanje, ono o postojanju sličnog povjerenstva negdje na Sveučilištu, smatra, moramo pitati Rektorat. To smo i učinili. Kontaktirali smo rektora Borasa, predsjednika akademika Vladimira Bermaneca, predsjednika Sveučilišnog Povjerenstva za Rektorovu, a sve dostavili i na znanje prorektoru Milošu Judašu, koji obnaša funkciju koordinatora Povjerenstva. Ni od koga nismo dobili odgovor.

No, da neko dodatno, interdisciplinarno povjerenstvo vjerojatno i ne postoji sugerira još jedan podatak. Svoje obrazloženje prijedloga rada za Rektorovu, koje možete pregledati ovdje, Musić Milanović uputila je Povjerenstvu za znanstveni rad studenata Medicinskog fakulteta te Povjerenstvu Sveučilišta za Rektorovu nagradu. Trećem povjerenstvu, koje bi možebitno dalo pozitivno mišljenje na rad, obrazloženje nije upućeno.

‘Obezvrjeđuje se rad Povjerenstva, došlo je do nepoštivanja Pravilnika’

Na dopis kojim je rektor obavijestio dekana Klaricu o administrativnoj grešci reagirali su i članovi Povjerenstva za znanstveni rad Medicinskog fakulteta. Razočarani i zapanjeni smatraju da je rektor obezvrijedio njihov rad. Razvidno je to iz zapisnika sjednice Povjerenstva održane 9. srpnja, u čijem smo posjedu.

– Rektor kaže da je došlo do administrativne greške te je rad Matije Mateljak i Gorana Međimurca maknut sa liste biomedicina i zdravstvo (redni broj 8) i premješten na listu interdisciplinarnog područja (redni broj 103). Ovakav odgovor razočarao je i zapanjio članove Povjerenstva koji drže da je njime obezvrijeđena funkcija i rad Povjerenstva. Članovi Povjerenstva smatraju da nije došlo do administrativne nego do proceduralne pogreške – nepoštivanje Pravilnika o dodjeli Rektorove nagrade, stoji u zapisniku sjednice Povjerenstva o Borasovom odgovoru Klarici.

Nakon duže rasprave, stoji dalje u zapisniku, donesena je odluka. Dekana će tražiti da upita Sveučilište o detaljima postupka dodjele Rektorove nagrade, kao i da o dopisu članova Povjerenstva obavijesti javnost.

Dodatno smo pokušali stupiti u kontakt s autorima rada, Matijom Mateljak i Goranom Međimurecom, a kontaktirali smo i mentoricu Sanju Musić Milanović. Do trenutka objave ovog teksta, naši upiti ostali su neodgovoreni.

Odgovori