Novi FER 3 sustav bit će prilagođen velikoj većini koja studira punih pet godina

Sadašnji studijski program FER 2 koncipiran je po 3+2 sustavu i kao takav se provodi već više od 11 godina. Kroz proteklo razdoblje napravljeno je puno manjih izmjena, a uprava zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva odlučila je 12. prosinca 2012. analizirati cjelokupni program. Cilj im je dodatno se prilagodili današnjem i budućem tržištu rada, iako na burzi nema niti jednog FER-ovca. Kroz reviziju su saznali kako čak 98, 5 posto njihovih studenata upisuje i diplomski studij pa će se u novom FER 3 programu prilagoditi velikoj većini koja studira punih pet godina.

foto: Ivan Klindić| www.ivanklindic.info

Sustav 3+2 odlučili su zadržati kako bi omogućili svojim studentima da nakon preddiplomskog upišu diplomski na najboljim europskim ili svjetskim sveučilištima, odnosno, omogućiti svim vanjskim prvostupnicima upis diplomskog studija na FER-u.

Planiraju modificirati i završni rad, koji se piše nakon treće godine, te smanjiti njegovo opterećenje kako bi omogućili što lakši prijelaz na posljednja četiri semestra.

‘Bilo bi glupo da zatvaramo izlazna vrata svojim studentima’

– Gotovo sva vodeća Sveučilišta su prihvatila 3+2 sustav, pogotovo ova s jakim tehničkim fakultetima pa Zagreb tu ne treba stršati. Mi se nadamo da smo jedan od kvalitetnijih tehničkih fakulteta u Europi i bilo bi glupo da zatvaramo izlazna vrata svojim studentima, ali i svoja ulazna za strance, objasnio je prodekan za nastavu Fakulteta elektrotehnike i računarstva Marko Delimar.

Koordinator Povjerenstva za izradu prijedloga novih studijskih programa profesor Davor Petrinović smatra kako je financijski teret ključan pri odluci o nastavku studija pa zbog subvencija države za studente nema nikakvog poticaja da prekinu visoko obrazovanje nakon tri godine. Bolje im je s dodatne dvije godine osigurati si bolje uvjete na tržištu rada.

Petrinović objašnjava kako današnji hrvatski poslodavci u ovom trenutku prvostupnike i magistre zapošljavaju na isto radno mjesto i daju im pripravničku plaću. Zato im je u većem interesu zaposliti nekoga tko je magistar struke.

[Rektorova 2015] Čak i 'Zakon o visokom obrazovanju' ograničava zapošljavanje prvostupnika

Svega 0,75 posto studenata izađe na tržište rada nakon preddiplomskog

Međutim, uz to što subvencija MZOS-a nudi bolji pristup visokom obrazovanju, posebno mladima slabijeg imovinskog statusa, prema kritičarima provedbe Bolonjskog procesa u Hrvatskoj, veliki problem je sam ‘Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. U članku 71. navodi se kako preddiplomski studij osposobljava studente za diplomski i daje mogućnost zapošljavanja na određenim stručnim poslovima pa je i to važan razlog zašto se prvostupnici ne prepoznaju na tržištu rada.

– Kod nas to nije slučaj. I u FER 2 programu je učinjen veliki napor da bi kvalifikacija prvostupnika bila podloga i za tržište rada. Ne samo za nastavak studija. Činjenica je da su studenti, pored toga što su završili 3 godine na vodećem obrazovnom institutu za elektrotehniku i računarstvo, ipak u velikoj većini upisivali diplomski. Kada su već uložili toliko trud i napor da upišu i završe prve tri godine na FER-u, pa zašto ga onda ne bi i nastavili, kao i svi ostali, objašnjava Petrinović.

Prema analizi koju su proveli, svega 0,75 posto studenata izađe na tržište rada nakon preddiplomskog, a druga polovica od tog malog udjela koji ne upišu diplomski na FER-u, nastave svoje obrazovanje u inozemstvu.

Uvođenje FER 3 sustava najveća promjena u posljednjih 11 godina

Zato su odlučili svoj novi program prilagoditi velikoj većini. Uvođenje FER 3 sustava svakako neće biti jedina promjena od 2005., ali će biti najveća u posljednjih 11 godina.

Od uvođenja Bolonje i FER 2 sustava, na primjer, ukinuto je ocjenjivanje po Gaussovoj krivulji. Osim toga, nekada izborni kolegij Objektno orijentirano programiranje postao je obavezan za sve smjerove računarstva na preddiplomskom studiju, jer su profesori zaključiti da je to jako važno i nužno znanje. Unatoč sustavnoj reviziji, koja je izostala na većini hrvatskih fakulteta, za potpuno novi FER 3 studijski program odlučili su se prije svega da se prilagode zahtjevima tržišta rada.

– FER 3 će biti veliki iskorak jer smo napravili katalog znanja, a za to nam je trebalo skoro dvije godine intenzivnog rada. Osim toga, sada smo po prvi puta sustavno normirali i standardizirali naše programe i odlučili što sve trebamo zadržati u našim kolegijima. Definirali smo zajedničku mjeru koju zovemo ‘granule znanja’, a kombinacija tih čestica čini jedan kolegij, objasnio je profesor Delimar kako planiraju riješiti problem ponavljanja gradiva na različitim godinama, koji se vrlo često pojavljuje i na ostalim fakultetima hrvatskih sveučilišta.

Dinamične promjene protiv trome birokracije

Izrada prijedloga za novi studijski program počela je 12.12.2012. Do kraja ove akademske godine završit će izradu prijedloga studijskog programa, a i elaborat će biti gotov do ljeta. Nakon toga, prijedlog fakulteta mora proći kroz razna državna, sveučilišna i ostala tijela, a Delimar i Petrinović pretpostavljaju da će to sve trajati minimalno godinu i pol dana pa vjeruju kako će tek 2018./2019. akademske godine uspješno integrirati ovaj novi sustav.

– Već nekoliko godina osluškujemo što je zaista potrebno tržištu, odnosno koje točno ishode naš student mora ispuniti da bi bio zanimljiv poslodavcima. Iako FER-ovaca trenutno nema na burzi, idemo napraviti još jedan korak dalje, najavio je prodekan Delimar, a profesor Davor Petrinović nadovezao se kako će promjene uskladiti i s budućim Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom, koji se počeo kreirati još 2007. godine.

Upravo je sve veća dinamika promjena u društvu najveći izazov za fakultetske programe, a prilagodba hrvatskog visokog obrazovanja usporena je predugim birokratskim procesima kroz koje mora proći svaka promjena. Vjerojatno je to i jedan od ključnih problema zbog kojih je uvođenje i provedba Bolonje kod nas previše okoštali proces pa se ni nakon deset godina na većini fakulteta nisu riješile neke temeljne pogreške.

Na kolegiju kojeg su osmislili i vode zagrebački studenti uče se najvažnije vještine 21. stoljeća

Najbolja svjetska sveučilišta uspješno se prilagođavaju brzim promjenama tržišta

Vrlo važan faktor u kontinuiranom razvoju obrazovanja je fleksibilnost sustava. Analizom najboljih svjetskih sveučilišta FER-ovci su zaključili kako je njihova glavna prednost brza prilagodba promjenama u svijetu pa se studijski programi osvježavaju svake godine. S druge strane, kod nas je ta procedura jako komplicirana, a promjene previše trome.

– Ako želimo ostvariti tu fleksibilnost moramo dati veliku autonomiju fakultetima pa da stručna vijeća fakulteta mogu samostalno izglasavati te promjene. Osim toga, potrebno je čim više pojednostaviti i onaj dio procedure koji ide od vijeća prema sveučilištu, predložio je Petrinović i objasnio kako trenutno svaka ozbiljnija promjena na hrvatskim fakultetima mora prolaziti dugotrajan i mukotrpan proces. Zato će se i FER 3 sustav uvesti tek za dvije godine.

Zato će FER-ovci tek 2018. imati novi i valjda još uvijek moderan program obrazovanja. U prvostupničkom programu najveće promjene očekuje studij računarstva, u kojem će biti veće težište na predmete izravno povezane sa strukom.

– Na preddiplomskoj razini se ipak uče neka temeljna znanja koja su ista već niz godina i bit će u budućnosti pa će tu biti manje promjena nego na diplomskoj razini, u kojoj uočavamo najviše dinamike i na inozemnim fakultetima. Diplomska razina studijskog programa mora pratiti aktualne tokove i u struci i u znanosti. To znači da mi moramo biti sposobni te smjerove dodavati, mijenjati i ukidati s obzirom na tržište rada, rekao je Petrinović, a profesor Delimar se nadovezao kako su promjene važne i zbog sve veće potrebe za interdisciplinarnošću.

Na FER-u razvijaju T-model po uzoru na američki Stanford

Ističe kako je već i sada moguće da njihovi studenti slušaju kolegije i na fakultetima društvenih ili humanističkih znanosti, a žele dodatno poraditi i na tom segmentu, kako bi na višu razinu podigli mobilnost studenata unutar samog zagrebačkog Sveučilišta.

– Vjerojatno ćemo imati multidisciplinarne izborne module koje zapravo čine dva ili tri različita predmeta. Takvi moduli moći će u jednoj ili dvije trećine biti sačinjeni i od kolegija izvan područja elektrotehnike ili računarstva pa će studenti u njima slušati jedan predmet iz prirodoslovlja, jedan iz elektrotehnike, a jedan iz recimo kemije. U njima bi studenti mogli dobiti nekakvu elektrokemijsku podlogu za proučavanje bioloških ili tehnoloških procesa, objasnili su Delimar i Petrinović.

Cilj takvog pristupa je da studenti FER-a, osim dubokog znanja usko povezanog sa strukom, dobivaju i horizontalno znanje koje širi njihove vidike. Takav princip naziva se T model i posebno se njeguje na Sveučilištu u Stanfordu, koje je jedno od uzora Fakulteta elektrotehnike i računarstva.

U Hrvatskoj se nedovoljno nagrađuje angažman u praktičnoj nastavi

Vrlo važnu ulogu ima i praksa, koja studentima omogućuje da iskoriste naučeno, a i da direktno kroz iskustvo stječu vještine koje će im biti potrebne nakon što diplomiraju. Ovaj vid edukacije često je zanemaren u hrvatskom obrazovnom sustavu te se nedovoljno nagrađuju mladi koji uz teoriju vole učiti kroz iskustvo.

– Za ljetne prakse, koje fakultet organizira za studente koji su završili prvu godinu diplomskog, aplicira između jedne trećine i jedne polovine svih mogućih kandidata.To je krenulo kao jedna zavodska inicijativa, a od akademske godine 2011./2012. se proširilo na razinu fakulteta. Voditelj ovog programa ljetnih praksa FER-a Hrvoje Džapo je nedavno imenovan za voditelja Centra karijera, koji će tijekom studija, ali i do dvije godine nakon diplome pomagati studentima, istaknuo je Petrinović te dodao kako su pri koncipiranju programa praksi primijenili specifični i prilagođeni pristup.

Shvatili su da prisilne prakse nemaju smisla, jer većina završi na aparatu za kavu, umjesto za računalom. Njihov novi model provodi se već četiri godine. Temelji se na nagradi, a ne prisili. Tako su izgradili sustav u kojem se sami poslodavci bore za najbolje kandidate, dok se sami studenti sa svojim životopisima natječu za najbolje tvrtke i najbolje ponuđene pozicije.

‘Tvrtke po završetku studija zapošljavaju čak polovicu studenata’

– To je vanstudijska aktivnost i ona se evaluira na razini sveučilišta. Da bi student dobio potvrdu o stečenim ECTS bodovima izvještaj o toj praksi mora na kraju potpisati prorektorica za studije i studente. Kao najpozitivniji efekt takvog modela je to što tvrtke čak polovicu studenata koji su kod njih odradili praksu kasnije i zaposle. To je poslodavcima jedinstvena prilika da svoje buduće zaposlenike mogu evaluirati kroz čak četiri tjedna prakse, objasnio je Petrinović kako je promjena modela praktične nastave dovela do značajnog pozitivnog pomaka.

Međutim, studentima na nižim godinama još uvijek nedostaje sustavni program za organiziranje i vrednovanje njihove praktične nastave. S obzirom na to da FER privlači puno genijalaca, svake godine veliki dio njih već nakon prva dva semestra odlazi na ljetnu praksu u najveće svjetske kompanije. Tamo dobivaju neprocjenjivo iskustvo koje će im sigurno koristiti u budućnosti, ali ne i ECTS bodove ili bilo koji drugi oblik poticaja na razini sveučilišta ili fakulteta.

Petrinović objašnjava kako čak 35 posto FER-ovaca potpuno očisti godinu do kraja srpnja i oni skroz do listopada nemaju nikakvih obaveza na fakultetu. Takvi studenti mogu bez problema kroz srpanj, kolovoz i rujan organizirati neki vid prakse. Ali ističe kako je na preddiplomskoj razini to još uvijek bazirano na individualnoj studentskoj inicijativi, a mnogi koriste sve mogućnosti koje se nude pa odlaze na Erasmus prakse. Drugi se i direktno javljaju poslodavcima. FER još uvijek nije uspostavio službeni poticaj za mlađe studente jer je teže definirati odgovornost u slučaju nekih neželjenih situacija.

Stalnim prilagodbama uspješno skratili studiranje prosječnog studenta

– Čini mi se da je glavni problem ipak to što je studentima nakon prve godine faksa dosta velika frka sa stvarima koje nosi sami program. Dakle, prosječan FER-ovac često ne uspije prije ljeta skupiti dovoljno ECTS bodova za upis u drugu godinu pa ne mogu na ljetnu praksu. Između druge i treće godine tu je već jedno zrelo mjesto za prve prakse i moramo dobro razraditi programe za studente i zato na tome upravo i radimo. Pri tome treba biti oprezan, jer ako ponudite previše mogućnosti može se dogoditi da nam se studenti previše udalje od fakultetskih obaveza pa na kraju nikada ne završe fakultet i ne dobiju završni papir u ruke. Zato nije ni dobro ponuditi preveliku lepezu mogućnosti, kaže Delimar.

Ne strahuju da će novim FER 3 sustavom, koji će biti fokusiran na svih pet godina studija, produžiti visoko obrazovanje na svojem fakultetu. Delimar i Petrinović objašnjavaju kako su već kroz višestruke modifikacije izvornog FER2 bolonjskog programa značajno skratili vrijeme koje je potrebno prosječnom studentu Fakulteta elektrotehnike i računalstva. Osim toga, tijekom proteklih godina uvodili su brojne preinake upravo kako bi povećali prolaznost.

– Naravno da se uvijek dogodi da jedan dio ima problema sa savladavanjem gradiva, ali ako usporedimo s prijašnjom prosječnom duljinom studiranja, naš prosječni student studira sve kraće. Brojni su razlozi te veće prohodnosti. Uz to što postoji i zakonska odredba prema kojoj se kolegij ne može upisivati više od dva puta, mi konstantno prilagođavamo svoje planove i programe, a uveli smo i dodatne auditorne i laboratorijske vježbe, prepričao je Delimar te istaknuo i primjer ‘mostnih kolegija iz prirodoslovlja’, koje su uveli jer su uočili da im brucoši imaju sve više problema s matematikom.

Odgovori