Pretraga

Najveća maturantska dilema: Pauzirati godinu dana ili upisati ‘nešto’ što baš i ne želim?

A- A+

Određeni broj tinejdžera se svake godine, po završetku srednje škole, suočava sa odlukom za koju još uvijek nije ni približno spreman i pritiskom da upiše fakultet pod svaku cijenu, barem’nešto’. Međutim što je s onima koji jednostavno ne znaju što bi?

Po završetku srednje škole normalno je upisati željeni fakultet, mjesto koje će sada već bivšim školarcima kroz naredni period omogućiti da steknu vještine i znanja kako bi ostvarili uspješnu karijeru. Ali što ako ipak ti isti školarci ne znaju što žele u vrijeme kada se od njih očekuju da donesu najvažniju odluku u svom dotadašnjem životu?

Izdvojeni članak

Zašto se ne biste trebali nervirati oko upisa na faks

– Smatram da ne mogu svi znati već u srednjoj što žele od života. Jednostavno nekoga zanima više stvari ili nije još uvijek otkrio svoje prave interese jer je bio zaokupljen nečim drugim, kaže Bojan, student četvrte godine Strojarstva.

Fakultetska diploma nije jamac uspjeha, sposobnost jest

Istraživanje Eurostudent pokazuje kako 91 posto mladih osoba nikada nije prekinulo obrazovanje na godinu dana ili dulje, nakon završetka srednje škole. Ovaj podatak bi trebao ukazivati na to da
izuzetno visok broj mladih ljudi već po završetku srednje škole jako dobro zna što želi i na koji način to postići.

Pa ipak, statistički podatci Pučkog otvorenog učilišta u Zagrebu pokazuju porast broja upisa ljudi sa završenom visokom ili višom stručnom spremom koji se dolaze prekvalificirati u
srednjoškolsko zanimanje zbog veće zaposlivosti.

– Upisala sam predzadnji izbor na svojoj rang listi fakulteta jer su mi doma govorili da bez fakultetske diplome nikada neću naći posao. Danas imam prijatelja koji ima 2000 kuna veću plaću kao kuhar nego što imam ja kao magistrica socijalnog rada, plus on radi ono što zbilja voli, kaže Diana.

Dio studenata godišnje baci do 30 000 kuna u vjetar

Tijekom već spomenutog istraživanja na vidjelo je izašao podatak o tome da prosječan student u Hrvatskoj potroši 15 755 kuna po semestru (uključujući troškove života i samog studija), što znači da određeni broj studenata godišnje u vjetar baci oko 30 000 kuna zato jer misli ‘da mora’.

– Kada sam upisivala fakultet nisam baš bila pretjerano sigurna što želim ali budući da diploma s ekonomije pokriva dosta toga upisala sam taj. Nakon tri godine borbe sama sa sobom i ne pretjerano entuzijastičnog studiranja shvatila sam da to nije ono što želim i upisala drugi fakultet. Sada sam zadovoljna i uspješna jer studiram ono što volim a ne ‘reda radi’, rekla je Anita, studentica druge godine Učiteljskog fakulteta.

Izdvojeni članak

Upisi na fax: U 5 koraka do studentskog statusa

Studenti jako vrednuju to u kojoj im mjeri studij pruža dobar temelj za buduće zaposlenje i osobni razvoj. Međutim, pitanje je kako izvući maksimum iz upisanog studija ako nisi siguran da je to ono što zbilja želiš?

– Ma problem je prije svega kompletan obrazovni sustav koju nije uopće modeliran tako da svako dijete ima priliku pronaći svoje vještine i talente, stav je Irene, studentice prve godine Fakulteta političkih znanosti.

U izboru fakulteta fokus mora biti na vještinama i individualnim kvalitetama svakog pojedinog kandidata. Pogrešan izbor uvijek je skup i financijski ali što je važnije i vremenski jer, za razliku od novca, izgubljeno vrijeme se ne može nadoknaditi.

Najveća maturantska dilema: Pauzirati godinu dana ili upisati ‘nešto’ što baš i ne želim?
Share via
Copy link
Powered by Social Snap