Prijemni na Filozofskom zbunio maturanticu: ‘Zašto moram zadovoljiti logičko-matematičke zadatke da bih studirala jezike?’

Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu jučer je održan jedan od najiščekivanijih prijemnih ispita. Kao i prijašnjih godina, ispit se sastojao od dva dijela i trajao je četiri sata. Prvi dio činio je test apstraktnom mišljenja, a drugi rješavanja problema. Razgovarali smo s jednom od pristupnica koja se, među ostalim, pita: zašto su logičko-matematički zadaci upravo oni koje mora zadovoljiti da bi studirala jezike?

Filozofski fakultet u Zagrebu
Foto: Ivan Božić, srednja.hr
Prijemni na Filozofskom razljutio maturanta: 'Znači li dobra riješenost ispita da imaš znanje o području koje želiš upisati?'

Baš kao i prošle godine, prijemni na Filozofskom fakultetu u Zagrebu uzrokovao je pomutnju među pristupnicima. Test apstraktnog mišljenja i rješavanje logičko-matematičkih zadata, od čega se ispit sastoji, mnogima je stvaralo probleme, a često su se i upitali je li takvo znanje potrebno za studiranje na Filozofskom.

 ‘Prvi dio bio je dosta težak’

Razgovarali smo s Teom, jednom od pristupnica jučerašnjem ispitu koja na Filozofskom planira upisati anglistiku i španjolski jezik. Kako nam kaže, prvi dio ispita, onaj koji se tiče apstraktnog mišljenja, odnosno Ravennove progresivne matrice, bio joj je dosta teži od drugog.

– Prvi dio ispita bio je iznimno zahtjevan, matrice koje smo imali bile su stvarno teške i bio je izazov naći neku poveznicu izmedju njih. Pogotovo bih tu istaknula dio gdje je trebalo ‘pronaći uljeza’ u kojem sam stvarno birala odgovore na eci-peci-pec, rekla nam je Tea. Dodaje kako joj je drugi dio prijemnog ispita bio zapravo jako zanimljiv budući da podsjeća na mozgalice.

Zanimljivo, prijemni moraju polagati svi, pa čak i oni koji su državni prvaci iz Hrvatskog jezika poput Tine Čatlaić. Tina želi upisati kroatistiku na FFZG-u, a bez obzira na to što je državna prvakinja, nema direktan upis na kroatistiku te mora polagati prijemni ispit. Njezin inspirativan govor s Oskara znanja možete pogledati u nastavku.

‘Zašto su logičko-matematički zadaci oni koje moram zadovoljiti da bih studirala jezike?’

Naša je sugovornica odlučila studirati jezike, no glede prijemnog, to ne igra nikakvu ulogu, budući da svi pristupnici pišu isti ispit. Njen je dojam da ispit na Filozofskom ima malo poveznica sa studijskim smjerovima koje nudi.

– Za anglistiku jos postoji dodatna provjera, no ovaj prijemni ispit je jednak za sve. Očekujem prolaz, ali smatram, kao i većina pristupnika, da ovaj prijemni ima vrlo malo veze sa samim studijskim programima koji se nude na tom fakultetu. Jasno mi je da zbog velike zainteresiranosti mora postojati neki oblik testiranja, ali isto tako mi nije jasno zašto su logičko-matematički zadaci upravo oni koje moram zadovoljiti da bih studirala jezike, pita se naša sugovornica Tea.

Podsjetimo, i prošle godine postojale su neke, doduše dosta kritične primjedbe na prijemni Filozofskog fakulteta. Jedan od maturanata koji su pristupili prošlogodišnjem ispitu, Karlo, s nama je tada podijelio svoje razočaranje.

– Razočaran sam razredbenim postupkom Filozofskog fakulteta. Razumijem da se mnogo ljudi prijavi i da osim mature treba postojati još jedan mehanizam kontrole. Ali, mislim da uparivanje sličica nije pravi put tog kontroliranja. Isto tako smatram da 300 bodova staviti na test sa sličicama i relativnim matematičkim i logičkim zadatcima čista je suludost. Nijedna matura ne vrijedi toliko, a isto tako ni ocjene iz srednje škole – ispada da je glavni kriterij Filozofskog fakulteta: Tko će bolje upariti sličice? I onda se dogodi sljedeće, što sam pročitao prije nekoliko godina: maturu iz talijanskog riješila 100%, državna prvakinja iz talijanskog jezika, ali na Filozofskom nije mogla upisati talijanski jezik jer nije zadovoljila prijemni ispit, rekao nam je Karlo prošle godine.


Smatrate li da je prijemni na Filozofskom trebao ostati isti za sve pristupnike?

One comment

  1. Testira se sposobnost apstraktnog mišljenja koje korelira s inteligencijom i koje je primjenjivo u svim znanstvenim područjima, ne samo u matematici i fizici. To je možda gruba i nepravedna selekcija u nekim slučajevima, koja se zasniva na urođenim karakteristikama pojedinaca ali na taj način Filozofski ponderira rang listu kandidata s obzirom na indikatore koje se povezuju s inteligencijom.

Odgovori