Studenti Fakulteta prometnih znanosti velik dio nastave provode u laboratorijima: Evo kako to izgleda

Studiranje, kao treća razina obrazovanja, priprema nas na rad u uskom području. Tijekom studija upijamo sva stručna znanja iz nekog područja te jednom kada se zaposlimo, to stručno znanje nas čini prepoznatljivima na tržištu rada, odnosno, posao možemo pronaći baš zbog svojeg stručnog znanja. Da bi tijekom faksa zaista i dobili sva znanja koja će nam trebati kasnije, bitno je osim teorije dobiti i neka praktična znanja, odnosno naučiti tu teoriju koristiti u praksi. Na Fakultetu prometnih znanosti svi koji studiraju dobivaju upravo tu priliku i to zahvaljujući velikom broju laboratorija u kojima studenti provode dio nastave. Obišli smo dio njih i saznali što se tamo sve radi.

Fakultet prometnih znanosti najvećim dijelom održava nastavu na Kampusu Borongaj, ali se nastava održava i u Vukelićevoj i Kušlanovoj ulici u Zagrebu te Zrakoplovnoj luci Lučko | foto: srednja.hr

Fakultet prometnih znanosti održava nastavu na tri studijska programa: Promet, Inteligentni transportni sustavi i logistika te Aeronautika. Po završetku ovog faksa studenti postaju stručni za rad u nekom od prometnih sustava, za rad u transportnim i logističkim sustavima te kao piloti ili kontrolori leta. Da bi studenti dobili sva potrebna znanja za stručno obavljanje posla, kroz studij prolaze kroz velik broj sati praktične nastave, od kojih se dio odvija u laboratorijima fakulteta.

Obišla sam tri laboratorija Fakulteta prometnih znanosti: Osim što sam se zabavila, otkrila sam čime se bave

FPZ ima sveukupno 19 laboratorija, a nova i suvremena oprema u njima omogućuje poučavanje i učenje na visokoj razini te podizanje kvalitete znanstvenog i stručnog rada. Već smo imali priliku uživo se uvjeriti kako su laboratoriji uređeni te što se tamo sve radi, a danas vas vodimo u obilazak četiri druga laboratorija: Laboratorij za sigurnost i forenzičku analizu informacijsko-komunikacijskog sustava, Laboratorij za modeliranje i simulacije u zračnom prometu/upravljanju zračnim prometom, Laboratorij za modeliranje i planiranje u cestovnom prometu te Laboratorij za prometno – tehnička vještačenja.

Laboratorij u kojem studenti postaju pravi digitalni forenzičari

Prvi laboratorij koji danas obilazimo je Laboratorij za sigurnost i forenzičku analizu informacijsko-komunikacijskog sustava koji se nalazi u sklopu Zavoda za informacijsko-komunikacijski promet. Ovaj zavod glavni fokus stavlja na informacijsko-komunikacijski promet i tehnologiju, a u sklopu njega se još nalaze dva laboratorija.

Naš virtualni vodič za ovaj laboratorij je voditelj Siniša Husnjak, koji ujedno i drži nekoliko kolegija na Fakultetu prometnih znanosti.

– Laboratorij često povezujemo s rečenicom „Mali, ali pali.“, iz razloga što se unutar relativno malog prostora nalazi visoko sofisticirana oprema iz raznovrsnih područja kibernetičke sigurnosti i forenzike, uvodi nas u priču Husnjak.

Iako malih dimenzija, prostor laboratorija opremljen je visoko sofisticiranom opremom u domeni sigurnosti i forenzike. | foto: Fakultet prometnih znanosti

Znam što si radio prošlog ljeta

Jedno od značajnih područja rada laboratorija jest forenzika mobilnih uređaja. Koliko god to zvučalo kao dio krimi serije koju svi volimo gledati, toliko je ono što se radi u ovom laboratoriju doista i povezano sa sličnim procesima.

Kako nam je objasnio Husnjak, osnovna ideja oko koje se vrti sve što se događa u ovom laboratoriju je „izvući“ iz uređaja što veću količinu informacija koje mogu biti od koristi u korporativnim, ali vrlo često i kriminalnim istragama.

– Jeste li svjesni da je moguće „vratiti“ već ranije obrisanu fotografiju ili Word datoteku s vašeg mobitela? Naime, alati koji se koriste u laboratoriju mogu, u većini slučajeva, izvući iz mobitela i ono što je vlasnik „obrisao“ te smatra da više ne postoji na mobitelu. Isto tako, navedena rješenja daju informacije, primjerice, o tome kada i s kime ste razgovarali, koje SMS poruke ste obrisali, koje lokacije ste posjetili u određenom vremenu, na koje ste se Wi-Fi mreže povezali ili što ste na Instagramu tražili. Zanimljivo i korisno, zar ne?, sugerira Husnjak.

Primjer prikaza samo nekih informacija koje je moguće „izvući“ iz mobitela | foto: Fakultet prometnih znanosti

Kako nam je Husnjak ispričao, studenti su vrlo zainteresirani za izradu završnih i diplomskih radova te stručne prakse u okviru rada laboratorija. Osim forenzike, biraju teme koje se tiču kibernetičke sigurnosti. U tom dijelu više je mogućih područja istraživanja, kao što su analiza postojećih i mogućih prijetnji, sigurnost mobitela i aplikacija, generiranje podatkovnog prometa uređaja i aplikacija, primjena rješenja u području zaštite uređaja i mreža, razvoj mobilnih aplikacija te edukacija u gotovo svim domenama kibernetičke sigurnosti i forenzike. Pritom im je omogućen pristup uređajima i alatima koji se nalaze u laboratoriju.

Kada ste online – niste sami

Ovisno o interesima, neki od studenata radije biraju mrežnu sigurnost i forenziku. Laboratorij ima opremu koja može simulirati i analizirati, na primjer, što se događa kada je neki korisnik povezan na Wi-Fi mrežu. Pitali smo Husnjaka da nam objasni što se točno tada događa.

– Kada ste online, niste sami. Ono što mi studentima pokušavamo naglasiti jest pitanje je li, primjerice, povezivanje na „Free Wi-Fi“ zaista besplatno? „Otvorene“ Wi-Fi mreže sadrže najveći rizik da netko „ukrade“ vaše podatke samo zato jer ste bili povezani na taj Wi-Fi. To je vrlo čest slučaj u kafićima ili na javnim mjestima. Bi li vam bilo drago da netko na ovaj način sazna koji je vaš PIN ili lozinka za Gmail?, objasnio je Husnjak.

Alati i uređaji za prikupljanje, nadzor i analitiku mrežnih aktivnosti | foto: Fakultet prometnih znanosti

Pametni uređaji i povezani napadi

U labosu se nalazi i veliki broj IoT (Internet stvari) uređaja koji, između ostalog, omogućuju da naši domovi postanu „pametniji“. To su uređaji kao što su pametni termostati, kamere, pametna rasvjeta, detektori pokreta, pametne utičnice, digitalni asistenti i slično. Husnjak pojašnjava da se time mogu automatizirati određeni procesi unutar samog doma i olakšati pojedine aktivnosti, no korisnici moraju biti svjesni činjenice da su i ti uređaji povezani na Internet.

– Ono što kroz laboratorij ističemo jest mogućnost da IoT uređaji budu potencijalna prijetnja i element napada. Nedavno je kolega i suradnik laboratorija doktorirao u navedenom području, pri čemu je istaknuo vezu generiranog prometa IoT uređaja pametnog doma i distribuiranih napada uskraćivanja usluge, poput DDoS napada. Čitatelje bih podsjetio i na nedavni kibernetički DDoS napad na sustav AAI@EduHr, što je uzrokovalo poteškoće u pristupu određenim uslugama. Naravno da navedene i slične događaje želimo istražiti i prevenirati, rekao nam je Husnjak.

Spomenuti IoT uređaji i DDoS napadi jedna su od intenzivnih područja rada laboratorija u nastavi i znanstvenim-istraživanjima te prijavi projekata. Svojim istraživačkim radom žele pronaći i razviti načine na koji će napadi na informacijsko-komunikacijske sustave biti, ako ne onemogućeni, barem teško izvedivi i pravovremeno detektirani.

Dio IoT uređaja pametnog doma dostupni za istraživanje u laboratoriju | foto: Fakultet prometnih znanosti

No, osim navedenog, rad laboratorija je orijentiran svim aktualnim područjima u domeni sigurnosti i forenzike uređaja i mreže. Husnjak je istaknuo istraživanja i radove koji se odnose na sigurnost i forenziku povezanih automobila, pametnih satova te dronova.

A sada – letimo!

Nakon virtualnog obilaska forenzičkog laboratorija, odlazimo u jedan potpuno drugačiji laboratorij, koji je zanimljiv iz potpuno drugačijih razloga. Riječ je o Laboratoriju za modeliranje i simulacije u zračnom prometu/upravljanju zračnim prometom. Kroz njega ovaj laboratorij nas je virtualno proveo voditelj laboratorija, Matija Bračić.

Ovaj laboratorij sastavni je dio Zavoda za zračni promet. Kao takav namijenjen je nastavnom i znanstveno istraživačkom radu u području simulacija u zračnom prometu, a područja istraživanja mogu se podijeliti na dva dijela – istraživanje upravljanja zračnim prostorom, protokom i kapacitetima zračnog prometa te istraživanje aerodroma i aerodromske operative.

Ok, u ovom laboratoriju studenti ne lete, ali mogu simulirati upravljanje aerodromima te na taj način vidjeti kako izgleda raditi na pravom aerodromu. Simulacije se odvijaju pomoću nekoliko softvera, sve je jednako kao i na stvarnim aerodromima, a jedino što je drugačije je što nema pravih aviona koji polijeću na studentsku naredbu.

Bračić nam je predstavio nekoliko softvera koje studenti koriste za rad u laboratorijima te objasnio što sve studenti zapravo simuliraju kada ih koriste. Softverski alati koji se koriste u ovom laboratoriju, a pomoću kojeg studenti imaju mogućnost simulirati i analizirati stvarne pojave koje se događaju u sustavu zračnog prometa su CAST – aircraft, SIMMOD, Aviplan Airside i Zaitun Time Series, Interior Configuration Evaluator.

Vežite se, simuliramo kontrolu slijetanja

– CAST aircraft je softverski alat u kojem je moguće modelirati i simulirati sve procese koji se odvijaju na zračnoj luci i u neposrednoj blizini zračne luke. Kako bi se to moglo ostvariti potrebno je nacrtati zračnu luku u AutoCAD programu i takav nacrt unijeti u alat. Nakon toga u programu se unosi raspored slijetanja i uzlijetanja zrakoplova i putem posebnog okvira pravila pod kojim će se kretati zrakoplovi na simuliranoj zračnoj luci. U simulacijskom dijelu programa pojavljuje se prikaz zračne luke zajedno sa zrakoplovima koji slijeću, uzlijeći te se kreću po zračnoj luci, objašnjava nam Bračić.

Na ovaj način moguće je detektirati jesu li zrakoplovi propisno razdvojeni, dolazi li do konfliktnih slučajeva i slično. U samom programu moguće je testirati različite scenarije kretanja zrakoplova od onih postojećih koji se već koriste na zračnim lukama do novih scenarija koji će možda tek u budućnosti biti implementirani u neku zračnu luku.

Kroz simulacija pomoću softvera CAST aircraft studenti uče kako kontrolirati cijeli aerodrom | foto: Fakultet prometnih znanosti

– Nakon završene simulacije i kada se ustvrdi da nema pogrešaka u zasebnom dijelu alata moguće je obraditi rezultate simulacije. Na ovakav način može predvidjeti bi li određena zračna luka mogla „izdržati“ povećanje prometa i što je potrebno napraviti da bi se to ostvarilo, objašnjava nam Bračić.

Rezultati simulacije na CAST aircraft | foto: Fakultet prometnih znanosti

Drugi alat koji nam je Bračić pokazao je Aviplan Airside. To je programski alat baziran na AutoCAD platformi koji omogućava planiranje i dizajn te analizu svih površina koje se nalaze u zračnoj luci. Sam program sadrži bazu od preko 500 komercijalnih i vojnih zrakoplova zajedno sa svim specifikacijama te preko 1300 varijanti putničkih zračnih mostova, što daje prilično veliki izbor, ali i mogućnost upoznavanja studenata s onim što se događa u svijetu zrakoplovstva.

– Na primjer, ako student želi izgraditi „svoju“ zračnu luku od nule može to napraviti u ovom softverskom alatu. Dovoljno je poznavati propise vezane za izgradnju zračne luke i osnove rada u ovom alatu. Također, u ovom alatu moguće je ispitati može li zračna luka prihvatiti određeni tip zrakoplova. To se radi tako da se ucrtaju sve fizičke dimenzije zračne luke te dimenzije zrakoplova koji se nalaze u bazi podataka ovog alata i rekonstruira njegovo kretanje. Na ovaj način može se utvrditi može li zrakoplov koji bi potencijalno sletio na određenu zračnu luku sigurno doći do svoje parkirne pozicije, objasnio nam je Bračić.

Aviplan Airside studentima omogućava kreiranje vlastite zračne luke | foto: Fakultet prometnih znanosti

Izvor seminarskih, diplomskih i znanstvenih radova

Softverski alati u Laboratoriju za modeliranje i simulacije u zračnom prometu/upravljanju zračnim prometom koriste se za izradu seminarskih radova, završnih i diplomskih radova i doktorskih disertacija, stručnih i znanstvenih projekata.

– U svakom trenutku uz navedene alate studentima su dostupni nastavnici Zavoda za zračni promet koji svojim znanstvenim i stručnim savjetom mogu pomoći pri realizaciji određenog projekta, govori Bračić.

S ostalim softverskim alatima koji se nalaze u laboratoriju moguće je simulirati brojne stvari koje se događaju „za pravo“ u pravim zračnim lukama. Tako, na primjer, simulacijski program paket Simmod PLUS služi za dizajn i analizu prostora zračnog prostora oko zračne luke. Budući da unutar njega studenti mogu ucrtavati postojeće i nove rute putem kojih se zrakoplovi kreću u zračnoj luci, moguće je ispitivati njihovu efikasnost, ponajviše po pitanjima kapaciteta i buke.

Putem SIMMOD Plus programa moguće je dizajnirati zračni prostor oko zračne luke | foto: Fakultet prometnih znanosti

Također, u laboratoriju postoje alati koji omogućavaju statističku analizu podataka te prognoziranje kretanja neke pojave u budućnost. To omogućava prognoziranje broja putnika u zračnom prometu za neko buduće razdoblje s obzirom na neke određene parametre. Osim toga, uz alat kao što je Interior Configuration Evaluator moguće je izračunati i predvidjeti punjenje putničke kabine zrakoplova ili, pak, izračunati ukupne prihode koji se mogu dobiti s obzirom na druge različite faktore. Ukratko, ovaj laboratorij aerodrom je u malom, a studentima je odličan pokazatelj kako će njihov posao izgledati jednom kada zarade svoju diplomu.

Želim biti prometni vještak kad odrastem

Kako smo ranije spomenuli, studenti Fakulteta prometnih znanosti, nakon studija postaju stručnjaci u područjima povezanim s različitim prometnim sustavima. To znači da po završetku faksa imaju prilično velik izbor za radno mjesto, a najčešće se tijekom samog studija studenti i ‘pronađu’ u točno određenom području.

Tako, na primjer, neki studenti pronađu svoj „poziv“ u prometno-tehničkim vještačenjima. To najčešće otkriju tijekom vježbi koje se odvijaju u Laboratoriju za prometno – tehnička vještačenja, a koji je naša sljedeća virtualna postaja. O ovom laboratoriju, koji je dio Zavoda za prometno-tehnička vještačenja, razgovarali smo sa Željkom Šarićem, voditeljem laboratorija.

Kako nam je rekao odmah na početku, cilj ovog zavoda je istaknuti se kao centar izvrsnosti u području provedbe prometno – tehničkih ekspertiza te kroz nastavu educirati studente da bi i oni jednog dana mogli postati eksperti u području analize prometnih nesreća.

– Da bi se to moglo ostvariti potrebno je konstantno provoditi nova istraživanja i usvojena znanja prenositi studentima kroz zanimljiva i interaktivna predavanja. U tu svrhu na Zavodu djeluje Laboratorij za prometno – tehnička vještačenja u kojem se konstantno provode istraživanja prometnih nesreća kroz različite segmente rada, uveo nas je u priču Šarić.

Laboratorij za prometno – tehnička vještačenja | Fakultet prometnih znanosti

Jedna od osnovnih aktivnosti Zavoda, osim nastave, jest izrada vještačenja prometnih nesreća za sudove u Republici Hrvatskoj. S ciljem točne i kvalitetne izrade samih vještačenja u laboratoriju se izrađuju simulacije prometnih nesreća u specijaliziranom programskom alatu PC Crash.

– PC Crash je svjetski priznati računalni program za analizu prometnih nesreća koji omogućava preciznu analizu sudara motornih vozila i drugih čimbenika. Na temelju unesenih vrijednosti program automatski izračunava sve parametre u sudaru, a na temelju oštećenja na vozilima moguće je dobiti vrijednosti i o utrošenoj energiji u sudaru. Ovaj program posjeduje bazu podataka od nekoliko tisuća vozila te simulira kretanje pješaka ili vozača u trenutku sudara. Program omogućava simulaciju u 2D i 3D formatu iz različitih kutova pa tako i iz perspektive vozača, objasnio nam je Šarić.

Prikaz simulacijskog programa PC Crash | foto: Fakultet prometnih znanosti

Skill za život

Osim što program PC Crash koriste djelatnici Zavoda pri izradi vještačenja, on je i standardna laboratorijska oprema na kojoj se educiraju i studenti Fakulteta prometnih znanosti te u njemu izrađuju svoje seminarske, završne i diplomske radove iz područja analize prometnih nesreća.

Profesor Šarić nam je rekao kako studenti uglavnom vole raditi u ovom programu te da često traže da im se omogući raditi u njemu i izvan nastavnih aktivnosti. Naravno, dobro poznavanje rada u PC Crash programu puno znači prilikom pronalaska posla u području analize prometnih nesreća.

Osim rada u programu PC Crash, u Laboratoriju se provodi niz projekata koji imaju za cilju unaprijediti metode analize prometnih nesreća te općenito povećati sigurnost cestovnog prometa.

– Najpoznatiji projekt laboratorija su ispitivanja sudara vozila tzv. Crash testovi koji se održavaju na Znanstveno – učilišnom kampusu Borongaj. Crash testovi se provode u strogo kontroliranim uvjetima, a rezultati dobiveni u tim ispitivanjima služe i drugim vještacima pri izradi prometno – tehničkih vještačenja. Od nedavno, Laboratorij je i vlasnik jedne od najsuvremenijih Crash test lutaka (tzv. Dummy) koje se koriste za istraživanja simulacije kretanja tijela uslijed sudarnih procesa, kako kretanja tijela pješaka tako i putnika unutar vozila ili na vozilu u slučaju motocikla, rekao nam je Šarić.

Specijalizirana lutka za simulacije sudara (tzv. Dummy) služi za istraživanja simulacije kretanja tijela uslijed prometnih nesreća | foto: Fakultet prometnih znanosti

Ekipa za očevid

Ispitivanja sudara vozila koriste se i u nastavnom procesu jer studenti na diplomskom studiju, u okviru kolegija Prometno tehničke ekspertize i sigurnost pri izradi seminarskog rada moraju analizirati jednu stvarnu prometnu nesreću simuliranu tzv. Crash testom.

Nakon što saslušaju teorijski dio nastave, studenti nakon Crash testa, samostalno provode očevid u grupama te analiziraju sve tragove prometne nesreće i konstruiraju skicu mjesta prometne nesreće. Na temelju napravljenog očevida i utvrđenih tragova, studenti računaju sve sudarne brzine vozila te izrađuju računalnu simulaciju prometne nesreće u programu PC Crash.

– Na kraju semestra svaka grupa prezentira svoje rezultate te detaljno elaborira kompletnu vremensko – prostornu analizu same prometne nesreće. Ovakva vrsta nastave, u kojoj studenti aktivno sudjeluju u rješavanju problema analize prometne nesreća, pokazala je izvrsne rezultate jer studenti bolje shvaćaju problematiku, a imaju i više interesa za sami kolegij, rekao nam je Šarić.

Studenti postaju prava ekipa za očevid za izradu seminara | foto: Fakultet prometnih znanosti

Vozila koja sudjeluju u testiranjima moraju biti opremljena suvremenom specijaliziranom opremom koju posjeduje Laboratorij za prometno – tehnička vještačenja. Često tu opremu koriste i studenti za izradu završnih i diplomskih radova, a jedan od uređaja koji studenti najčešće koriste je uređaj za mjerenje usporenja i ubrzanja vozila XL-Meter.

Uređaj se pomoću vakumskog “priljepka“ instalira na vjetrobransko staklo s unutrašnje strane vozila. Može snimiti podatke do osam mjerenja, a pogodan je za ispitivanja koeficijenata prianjanja pneumatika te zaustavnog puta vozila.

– Budući da je u posljednje vrijeme sve više vozila na prometnicama opremljeno crnim kutijama koje omogućavaju uvid u kretanje vozila prije i u trenutku sudara, Laboratorij za prometno – tehnička vještačenja se pripremio i nabavio svu potrebnu opremu kako bi mogli prikupljati podatke iz vozila te educirati svoje studente za rad s ovim uređajima, objasnio nam je Šarić.

Studenti pripremaju mjernu opremu za ispitivanje u vozilu | foto: Fakultet prometnih znanosti

Osim provedbe vještačenja, Zavod za prometno – tehnička vještačenja u svom radu sudjeluje u nizu projekata koji se bave analizom prometnih nesreća te povećanjem sigurnosti cestovnog prometa. Budući da su djelatnici Zavoda za prometno – tehnička vještačenja autori službene metodologije za  identifikaciju opasnih mjesta u cestovnoj prometnoj mreži, u proteklom periodu djelatnici Zavoda pregledali su više od 400 lokacija prometnih nesreća s poginulim osobama te su analizirali stanje cestovne infrastrukture kako bi utvrdili uzročnike nastanka prometnih nesreća.

Na taj način napravljena je velika baza podataka o stanju ceste i popratne opreme na području Republike Hrvatske što je od iznimne važnosti za poduzimanje mjera za povećanje sigurnosti cestovnog prometa. U navedenim pregledima opasnih mjesta sudjeluju i studenti Fakulteta prometnih znanosti, a ovo područje istraživanja često je tema završnih i diplomskih radova na Zavodu.

Simulacija svega što se događa na cestama

I posljednji laboratorij koji danas obilazimo u virtualnoj šetnji je Laboratorij za modeliranje i planiranje u cestovnom prometu. Ovaj laboratorij dio je Zavoda za cestovni promet, a osnovan je u svrhu znanstveno-istraživačkog rada i izrade razvojnih i stručnih projekata iz područja cestovnog prometa. Kroz laboratorij nas je virtualno proveo voditelj Luka Novačko.

Kako nam je rekao, ovaj laboratorij najviše je usmjeren na studente, odnosno na njihovo usavršavanje vještina povezanih s metodama prikupljanja podataka u cestovnom prometu, analitičkom obradom prikupljenih podataka, izradom multimodalnih simulacijskih modela različitih razina detaljnosti, prognozom buduće prijevozne potražnje te provjerom i evaluacijom rješenja dobivenih izvođenjem simulacija.

Laboratorij za modeliranje i planiranje u cestovnom prometu u svojem radu koristi najnovije programske pakete kao što su PTV Visum, PTV Vissim, PTV Viswalk, AIMSUN, Sidra Intersection, AutoCAD 2015, AutoTURN PRO 3D, Expert Choice.

– PTV Visum program je namijenjen za izradu multimodalnog transportnog modela analiziranog područja, odnosno grada, regije ili države na makroskopskoj razini. Program služi za izradu multimodalnih modela prijevozne potražnje, odabir optimalnih ruta putovanja na prometnoj mreži te optimizaciju linija javnoga gradskoga prijevoza. Osim analize prometnih tokova moguće je analizirati razinu buke i emisiju štetnih plinova. Program omogućuje i analizu ekonomskih učinaka investicija u prometnu infrastrukturu, objasnio nam je Novačko.

Prikaz rada simulacijskog programskog alata PTV Visum | foto: Fakultet prometnih znanosti

Koristeći ovaj, ali i neke druge softverske alate studenti su sudjelovali na nekoliko „pravih“ projekata. Među njima se ističu Prostorno-prometno-građevinska studija poboljšanja prometa u zoni Glavnog kolodvora (2019.), Izrada studije optimalizacije prometnih tokova na cestovnoj mreži Grada Zagreba (2019.), SocialCar – Open social transport network for urban approach to carpooling – Horizon 2020 (2016.) te CIVITAS ELAN – Mobilising citizens for vital cities Ljubljana – Gent – Zagreb – Brno – Porto (2008.-2012.) Kroz sudjelovanje na projektima na kojima radi Zavod za cestovni promet, studenti imaju priliku iz prve ruke naučiti neke praktične vještine, ali i sudjelovati sa svojim znanjem i idejama što puno znači za nekoga tko se tek „uči“ poslu.

Is this a simulation?

Drugi softverski alati koji se nalaze u ovom laboratoriju imaju mogućnosti simulacije brojnih drugih događanja iz realnih situacija. Tako je moguće simulirati prometne tokove na prometnicama i raskrižjima, analizirati bitne parametre kao što su kapacitet, razina usluge, duljina repa čekanja i slično ili prilagođavanje signalnih planova.

Osim toga, koristeći alate moguće je simulirati i gradski javni prijevoz te ponašanje pješaka, te interakciju pješaka i individualnih vozila. Odnosno, u ovom laboratoriju mogu se stvoriti potpuno jednaki uvjeti kao oni na cestama, a to se onda koristi za daljnje analize, istraživanja i poboljšanje sveukupnog prometa u našim gradovima.

Prikaz rada simulacijskog programskog alata PTV Vissim | foto: Fakultet prometnih znanosti
Prikaz rada simulacijskog programskog alata PTV Visswalk | foto: Fakultet prometnih znanosti

Ovaj laboratorij mjesto je gdje se mogu analizirati i istraživati sve situacije koje se mogu dogoditi u cestovnom prometu. Tako, na primjer, moguće je analizirati učinkovitost semafora na križanjima ili kružnih tokova pa se na temelju toga mogu donijeti zaključci što je bolje u kojim uvjetima. Također, moguće je izvršiti analizu utjecaja na okoliš i testirati različite scenarije u različitim prometnim uvjetima.

Kao što smo se mogli uvjeriti, studiranje na Prometu ispunjeno je raznim vježbama kroz koje se studenti upoznaju sa svojom budućom strukom. Kroz rad u laboratorijima na vježbama, studenti koji se iskažu često dobiju i priliku za studentski posao pa tako i krenu razvijati svoju poslovnu karijeru od ranih dana.

O Fakultetu prometnih znanosti

Fakultet prometnih znanosti izvodi nastavu na tri studijska programa kao redovni i izvanredni studij, od kojih svaki ima nekoliko smjerova. Tako na primjer na studiju Promet je moguće studirati smjerove Cestovni promet, Gradski promet, Informacijsko-komunikacijski promet, Poštanski promet, Vodni promet, Zračni promet i Željeznički promet; na studiju Inteligentni transportni sustavi i logistika moguće je odabrati smjerove Inteligentni transportni sustavi ili Logistika; a na studiju Aeronautika, moguće je odabrati smjerove Civilni pilot, Vojni pilot i Kontrola leta. Više o studijima moguće je pronaći na ovoj poveznici.

_________________________________________________________

*Tekst je nastao kao dio native studije portala srednja.hr i Fakulteta prometnih znanosti

Odgovori