Slušanje glazbe za vrijeme učenja – da ili ne?

Mnogi učenici i studenti tvrde da im je lakše učiti uz glazbu. Vjeruju kako glazba pospješuje koncentraciju i pamćenje. Postoje pak i oni drugi koji će reći da im svaki suvišni zvuk ometa koncentraciju i odvlači pozornost s predmeta učenja te da preferiraju što je moguće veći mir i tišinu. Naime, moguće je da su i jedni i drugi u pravu. Odgovor na pitanje utječe li glazba pozitivno ili negativno na proces učenja  kontekstualan je te ovisi o nekoliko aspekata koje ćemo razmotriti u daljnjem tekstu.

Foto: htomek/Pixabay

Mit o Mozartu

Prije nego što navedemo neke činjenice o slušanju glazbe i učenju, potrebno je razbiti jedan ustaljeni mit. Vjerojatno ste čuli za ovaj općepoznati mit već u osnovnoj školi. O čemu je riječ? Vrlo pojednostavljeno, dr. Gordon Shaw u ranim je devedesetima proveo eksperiment kako bi dokazao da slušanje klasične glazbe čini ljude pametnijima. Svoja istraživanja provodio je prvotno na trogodišnjacima pa onda i na studentima. Njegovi ”dokazi”dobili su veliku pažnju od strane medija, pa su trudnice mahom počele lijepiti slušalice na trbuhe ne bi li se dječji mozak bolje razvio. Uzalud, naravno. Mnoge druge studije dovele su u pitanje teze dr. Shawa.

Tako je Christopher Chabris proveo 16 istraživanja koja su uključivala 714 ljudi te nije pronašao značajnije statističke podatke koji bi išli u prilog tezi o povećanju IQ-a pri izloženosti klasičnoj glazbi.

Valja napomenuti i kako slušanje klasične glazbe još nikoga nije učinilo glupljim. Stoga nemojte dići ruke od dobrog starog Mozarta.

4 činjenice o glazbi i ljudskom mozgu

1. Glazba odvlači pozornost. Ljudska je pažnja vrlo ograničena i upitno je treba li ju dodatno rasipati.

2. Glasovi, odnosno riječi, vrlo nam lako odvlače pozornost. Dakle, glazba s vokalima definitivno nije dobra ideja.

Gitare, saksofone, violine i trube također bi trebalo izbjegavati jer imaju sličnu boju zvuka kao i ljudski glas te će nas lako omesti pri učenju.

3. Ako pak radite na kakvom vizualnom dizajnu, tada se preporuča slušanje glazbe jer će ona potaknuti dio vašega mozga zaduženog za kreativnost.

4. Ukoliko radite na pojmovnom razumijevanju neke materije, najbolje je ugasiti glazbu bilo kakve vrste.

Koje su prednosti slušanja glazbe za vrijeme učenja?

Glazba je definitivno dobra za svakoga jer smanjuje osjećaj napetosti i stresa, no upitno je ima li uvijek pozitivan učinak ako ju slušamo dok učimo. Mnoge su studije pokazale kako slušanje glazbe prije učenja ili u pauzi od učenja ima pozitivan utjecaj na pamćenje i pažnju te smanjuje osjećaj anksioznosti.

Kao najpozitivniji aspekt slušanja glazbe pri učenju ističemo povećanje kreativnosti. Ovo bi se dakako najviše moglo odnositi na studente umjetničke akademije, ali i na studente arhitekture, građevine i sl.

Koji su nedostaci?

Ako ste tip osobe koji se teško koncentrira, glazba za vrijeme učenja tada nije za vas, ona vas vrlo lako može omesti pri izvršavanju kognitivne zadaće, a posebice kada je riječ o glazbi s vokalima.

Glazba vas lako može omesti u pisanju i čitanju te stvarati probleme pri procesu pamćenja.

Nemojte nas krivo shvatiti, bolje je učiti uz glazbu negoli ne učiti uopće. Ako vam je učenje bez glazbe teže podnijeti, slobodno ju slušajte, no ipak obratite pozornost na to kakvu glazbu slušate i koliko glasno.

Što zaključujemo?

Slušanje glazbe za vrijeme učenja kod većine ljudi narušava sposobnost pažnje, pamćenja detalja i računanja. Ako ste vi među onima koji nose slušalice u knjižnicu, možda biste trebali razmisliti još jednom koliko vam to koristi, odnosno šteti. Radije se opuštajte uz glazbu na putu do knjižnice kroz bučni gradski promet.

Glazba vam uvelike može pomoći ukoliko radite na nekom kreativnom zadatku ili ‘čituckate’ literaturu bez nekog posebnog pritiska.

Stoga, ukoliko ste kreativni tip ili volite pročitati dobar roman u razdoblju kada nemate ispite, ovo su naše preporuke.

Odgovori