Pretraga

Studenti otkrili glavne razlike između učenja za ispite u srednjoj i na faksu: Ove metode provjereno ‘pale’

A- A+

Studiranje je teško u mnogim trenucima, a najteže za vrijeme rokova. Vrijeme je to kada preispitujete sve svoje odluke koje su vas dovele do toga da sada imate hrpu ispita za položiti, a volje ni za što. Zašto su ispiti na faksu toliko drugačiji od onih u srednjoj školi?

Foto: Pixabay

Postoji jako puno razlika između srednje škole i fakulteta – za mnoge to znači odlazak od kuće, početak samostalnog života, kombiniranje rada uz studiranje, ali i privikavanje na jedan sasvim novi način učenja. Ne kaže se uzalud da je prva godina najteža. Nije samo do predmeta, već do hvatanja vlastitog ritma i shvaćanja samog koncepta ispitnih rokova.

Svatko ima svoj način s kojim se nosi s ispitima. Neki su bolji, neki su gori, no riječ je o vrlo individualnoj stvari. Vaš sistem učenja će nekome biti noćna mora, dok bi vama ostale metode bile više mučenje negoli učenje. I baš zato je teško preživjeti prvu godinu, jer je potrebno shvatiti što vama odgovara. I to vrlo brzo, u samo nekoliko tjedana. Razgovarali smo s nekolicinom studenata koji su s nama podijelili svoje metode i razmišljanja.

Različiti ispiti, različite metode

– Najdraži su mi predmeti koji imaju samo pismeni ispit sa samo zadatcima; mislim da bih i najteži ispit mogla spremiti u dva tjedna. Prvo tražim riješene zadatke i prolazim ih korak po korak, nakon toga rješavam sama i gledam samo ako negdje zapnem, ili na kraju svega da usporedim rezultate. Onda idu predmeti koji su diskurzivni, kakvih na mom fakultetu ima malo. Njih samo čitam kao priču dok ne zapamtim, eventualno pred ispit čitam naglas ili pričam iz glave kao da sam na ispitu. Najgori su mi predmeti gdje ima puno teorije u smislu izvoda formula i dokaza teorema. Sada sam na petoj godini i još uvijek nisam našla neki sistem za učenje takvih predmeta. Jednostavno pišem i prepisujem jednadžbe i formule iznova i iznova. Ponekad mi se nakon nekoliko puta “uključi lampica” za neki izvod ili neki korak u izvodu ali jako često to ne bude slučaj. Od predmeta te vrste koje sam dosad imala, većinu sam ih prošla s niskom ocjenom ili na račun drugih dijelova ispita. Na primjer, pismeni napišem dobro i ocjena mi bude smanjena na usmenom, objasnila nam je Matea (22) sa strojarstva.

Kada vam netko tko studira pet godina kaže da još uvijek nije pronašao sistem za učenje određene vrste predmeta, vjerojatno vam je u isto vrijeme lakše i teže. Lakše jer shvaćate da je u redu ne uvijek znati što radite, a teže jer zaista biste voljeli shvatiti kako se uči prije pete godine fakulteta. Nauči li se onda ikada učiti?

– Učenje se ustvari dosta promijenilo. S obzirom na to da u dva tjedna odmah nakon predavanja imam šest ispita za položiti, nekad je najteže dovoljno dobro se organizirati i pravilno rasporediti vrijeme. Treba imati potpuno drugačiji pristup, potpuno drugačije si organizirati vrijeme. Jer u srednjoj za neki ispit ne bih provela 25 posto vremena učeći koje provodim sada na faksu. Uz to, u srednjoj nikad nisam imala dane da ustanem i učim i učim i onda idem spavati. Dok za vrijeme ispitnih rokova, svaki dan je manje više takav. Mislim da svaki sustav nosi svoje i prikladan je za dob i zrelost osobe u tom trenutku. I srednja škola je bila promjena u usporedbi s osnovnom, pa je tako i sada na faksu. Nekada i dalje vidim da neke stvari idem ‘proći’ principom srednje škole, a u tim trenucima mi se vrati tako da rezultati budu loši. Jer još jedna velika razlika je sto ispiti na faksu su rijetko šablonski kakvi su u srednjoj, tako da ako naučiš sto si u prethodnom ispitu zeznuo, velike su šanse da će ti 80% novog ispita opet biti nepoznat i da ga nećeš znati. S druge strane, u srednjoj su ispravci loše napisanih ispita bili manje-vise identični onim prvim. U svakom slučaju, važno je samo na vrijeme se prebaciti na taj princip. Jer tako će studentu biti lakše, manje rokova će imati, a kvalitetnije naučiti, mišljenje je Tine (21) s FER-a.

Dobar dio studiranja je oslanjanje na sreću. Nekad ćete naučiti 99% gradiva i dobiti nisku ocjenu, a nekad će vas pogoditi samo one tri stvari koje ste naučili putem do faksa (ili prije nego što ste se ulogirali na ispit). No, to ne znači da je sreća jedini faktor – ipak je trud ono što je bitnije.

Izdvojeni članak

Studenti otkrili kako se motiviraju za učenje u online uvjetima: ‘To je uvijek bio problem, ima dana kada se osjećam bespomoćno’

U rasporedu je tajna

– Uvijek se krenem pripremati za predmet minimalno tjedan dana prije roka kako bih sve stigla i kako mi se gradivo ne bi pomiješalo. Mislim da je ključ uspjeha u organizaciji. Nedjeljom si isplaniram cijeli tjedan i rasporedim si predmete i vrijeme koje ću provesti učeći. Svaki dan učim tri predmeta i ukupno provedem osam sati za knjigama/skriptama. Probudim se većinom u šest, skuham si kavu i pijem i čitam gradivo koje bih trebala naučiti taj dan. Pogledam koliko zapravo ima stranica i je li gradivo teško, a zatim krenem planirati. Prvo čitam najteži predmet da ga se riješim i čitam ga dva sata nekoliko puta. Nakon svakog puta napravim pauzu od pola sata. Isto tako napravim i s ostala dva predmeta. Kad završim sa svime, opet uzmem najteži predmet i čitam ga naglas kako bih lakše zapamtila. Idući dan uzmem druge predmete i ponovim postupak. Treći dan si uzmem pauzu da se odmorim i budem spremna za ponovno učenje. Naporno je čitati isto gradivo milijun puta, ali isplati se jer se vrlo brzo nauči, poručuje Tamara (18) s Učiteljskog.

Napraviti raspored učenja je lagano, no pridržavati se istoga je velik izazov. Jednom kada uspijete uspostaviti disciplinu, bitno je ne ispasti iz ritma. Taj ritam, ovisno o tome koliko ispita imate i kako su vam raspoređeni, može biti nemilosrdan.

– Način učenja u usporedbi sa srednjom školom mi se drastično promijenio. U srednjoj je gradiva bilo manje i nije bilo toliko naporno. Mislim da svi shvaćaju fakultet kao odmor iako je zapravo puno teži od srednje škole. Sad kad pogledam koliko sam tad i sad učila, smiješno mi je što sam se žalila tad na količinu gradiva. U srednjoj sam učila za predmet dan prije i sve sam radila u zadnji čas dok na fakultetu to nije moguće. Puno je teže učiti, ima puno više gradiva, ali nije mi problem naučiti sve. Na fakultetu puno više komuniciram sa starijim kolegicama i profesorima, pristupačniji su i trude se pomoći jer znaju da nam nije lako.  Dobro je to što smo morali učiti za maturu, mislim da nam je to bila odlična priprema za fakultet. Još se pokušavam naviknuti na ispite i stvarno je naporno, ali nemam izbora. Kao i većina, prijavila sam sve prve ispitne rokove da se svega riješim. Naporno je, imamo puno predmeta i još više gradiva koje treba naučiti u manje od 2 tjedna. Pod tolikim sam stresom (kao i kolegice) da gotovo ne spavam.  Nemam vremena ni za što i u niti jednom trenutku ne mogu stati i uzeti si odmor, priznala nam je Tamara (18).

Svi smo mi brucoši

Ono što je ove godine dodatna otegotna okolnost jest to što se svi osjećaju kao brucoši, bili to ili ne. Kako se pripremati za ispit kada vam ni stariji studenti ne mogu pomoći, jer su oni ispite imali uživo? A koliki je tek broj profesora koji vam neće ni na mail odgovoriti, kamoli nešto više pomoći.

– Najveća prepreka ovih rokova je to što neki profesori ne objavljuju upute za ispit, a iskustva starijih generacija nisu previše korisna, s obzirom na to da su iste ispite polagali u drugačijim uvjetima. No, s druge strane to i nije loše jer na ispite dolazim onda s manje očekivanja i nema neugodnih iznenađenja (nego eventualno ugodnih). Obično krećem učiti od skripte gdje je summa summarum, a onda to znanje proširim dodatnim istraživanjem po literaturi/Internetu. U usporedbi sa srednjom školom, fakultet mi je puno jednostavniji. Iako ni na faksu mi nisu svi kolegiji jednako dragi, svi su puno bliži onome što me zanima, pa je samo učenje istih u startu lakše. Opširnost gradiva mi se čak i sviđa jer uspijem bolje shvatiti neke pojmove. Super je na faksu što nema stresa od iznenadnog ispita ili usmenog, sve je jako jasno i posloženo, ali i sve ovisi o našoj unutarnjoj motivaciji, kaže nam Maria (19) s Filozofskog.

Koliko je faks s jedne strane posložen i jasan, toliko je sve konfuzno i pomiješano. Nekad ovisi o tome kako se vi postavite u cijeloj situaciji, ali veliku ulogu igraju i profesori te njihov način rada. Nadamo se da u ovim rokovima još plivate te da se nećete utopiti. Sretno svima!

Studenti otkrili glavne razlike između učenja za ispite u srednjoj i na faksu: Ove metode provjereno ‘pale’
Share via
Copy link
Powered by Social Snap